RAVNATELJICA Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije Danijela Ivšinović rekla je da joj je žao što su upozorenja o privatnim bunarima uznemirila građane. Naglasila je da javnozdravstvene preporuke moraju biti usmjerene na zaštitu najosjetljivijih skupina.

Podsjetimo, Zavod je jučer objavio da je u svim dotad analiziranim uzorcima vode iz privatnih bunara, zdenaca i cisterni na području Gospića, Otočca, Senja, Perušića i Karlobaga utvrđeno mikrobiološko onečišćenje. Iz toga se ne može zaključiti ima li u vodi PFAS-a ili drugih opasnih kemijskih spojeva. Za takva se specijalizirana ispitivanja uključuje HZJZ.

Ivšinović je danas istaknula da treba razlikovati privatne bunare od javne vodoopskrbe. Voda iz javnog sustava pod stalnim je državnim nadzorom i sigurna je za piće, dok privatni bunari nisu dio državnog ni operativnog monitoringa te ih vlasnici koriste na vlastitu odgovornost.

Zavod ne može potvrditi ima li u bunarima opasnih kemijskih spojeva

"Mikrobiološko onečišćenje gotovo je pravilo u netretiranoj bunarskoj vodi u kršu i nipošto se ne smije automatski povezivati s otpadom u Gospiću", rekla je Ivšinović, istaknuvši da su slični nalazi dobiveni i u bunarima blizu odlagališta i u onima udaljenima nekoliko desetaka kilometara.

Zavodu se dosad javilo više od 100 vlasnika bunara, a uzorkovanja na području Gospića i Perušića još traju. Na kvalitetu sirove podzemne vode utječu suša i niski vodostaji, ali i obilne kiše, bujice te otapanje snijega. Zavod zato preporučuje kontrolu privatnih bunara tijekom sva četiri godišnja doba.

Ivšinović je upozorila da hladna, bistra i ukusna voda ne mora biti mikrobiološki ispravna jer se mikroorganizmi ne mogu vidjeti golim okom. "Mikrobiološki neispravna bunarska voda ne smije se piti bez prokuhavanja ili druge obrade", kaže Ivšinović.

Zavod je jučer detaljnije upozorio da se mikrobiološki onečišćena voda ne smije koristiti za piće, pripremu hrane i napitaka ni izradu leda. Ne preporučuje se ni za pranje ruku i zuba, posuđa te voća i povrća koje se jede sirovo. Ako druge vode nema, Zavod navodi da se u nuždi može koristiti tek nakon što neprekidno prokuhava tri minute.

Kemijsko onečišćenje ne uklanja se prokuhavanjem

Pritom je važno da se kemijsko onečišćenje ne može ukloniti prokuhavanjem. Zavod je jučer upozorio da kuhanje vode ne uklanja kemijske tvari poput nitrata, teških metala i pesticida te da je za takva onečišćenja potrebno odgovarajuće pročišćavanje ili drugi siguran izvor vode.

Govoreći o obavijesti Ličkih voda da voda na 16 lokacija nije za piće zbog hidroloških uvjeta, Ivšinović je rekla da ti uvjeti uključuju i sušu. Dodala je da se povremena odstupanja u javnoj vodoopskrbi, poput promjene boje ili mutnoće vode, mogu pojaviti zbog vremenskih prilika ili radova na mreži. U takvim slučajevima javni isporučitelj mora obavijestiti građane i, ako je potrebno, osigurati cisternu sa zdravstveno ispravnom vodom.

Na pitanje je li bunarska voda sigurna za životinje, Ivšinović je odgovorila da Zavod analize provodi prema Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju, dok procjenu rizika za životinje trebaju dati veterinarski stručnjaci. Na opasku da su građani zabrinuti i zato što institucije nisu ranije reagirale, rekla je kako možda nije loše da se javnost sada detaljnije upozna sa stvarnim stanjem.

"Što se tiče monitoringa i praćenja kvalitete vode za ljudsku potrošnju, više od 20 godina voda je stalno pod nadzorom. Ako postoje odstupanja, ona se jasno komuniciraju javnosti", ustvrdila je Ivšinović.