ZANIMANJE s najvišom prosječnom mjesečnom plaćom u 2024. bilo je ono lead developera, u visini od 2723 eura, dok su najpotplaćeniji radnici bili frizeri, spremačice i šivači, analiza je portala MojPosao.

Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2024. godini prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima na plaću u Hrvatskoj je iznosila 1346 eura, što je 12 posto više nego prethodne godine. Medijan plaće je bio nešto niži i iznosio je 1242 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od prosjeka.

"U odnosu na prošlu godinu medijalna plaća narasla je 15 posto, što ukazuje na činjenicu da su niže plaće rasle više nego visoke", kaže se u analizi. Kada se promatra raspodjela plaća po platnim razredima, 44 posto građana nalazi se u rasponu od 1000 do 1500 eura. Prošle godine u tom platnom razredu bilo je 35 posto građana.

Platni razredi:

• primanja manja od 1000 eura - 27 posto građana
• primanja od 1500 do 2000 eura - 18 posto građana
• primanja iznad 2000 eura mjesečno - 10 posto građana.

Najbolje plaćena zanimanja (prosječna plaća):

• lead developer -  2723 eura
• android developer - 2597 eura
• IT arhitekt - 2569 eura
• IT menadžeri - 2469 eura
• sektori financija i osiguranja - 1417 eura
• proizvodnja, prijenos i distribucija energije, nafte, vode i otpada - 1403 eura
• građevinarstvo, arhitektura i nekretnine - 1403 eura.

Najmanje plaćena zanimanja (prosječna plaća):

• frizeri -  803 eura
• spremačice - 844 eura
• šivači - 849 eura
• krojači - 872 eura
• zaštitari - 883 eura.

Država je najviše dizala plaće

Najveći rast plaća zabilježen je u javnom sektoru, gdje su plaće u javnoj upravi i državnim službama porasle za 21 posto, pri čemu je prosječna plaća zaposlenih u ovom sektoru lani iznosila 1319 eura. Rast od 16 posto također je zabilježen u sektorima obrazovanja i znanosti te zdravstva i socijalne skrbi. U zdravstvu, prosječna plaća u 2024. godini iznosila je 1301 euro, dok je u obrazovanju prosječna plaća bila 1217 eura, navodi se.

Sličan trend vidljiv je i prema tipu vlasništva poduzeća pa je tako najveći rast plaća ostvaren u javnoj i lokalnoj samoupravi, za 15 posto, te državnim tvrtkama, za 14 posto. U privatnim poduzećima zabilježen je nešto skromniji rast od deset posto u domaćim i devet posto u stranim kompanijama, stoji u analizi.

Ličko-senjska županija s najvećim rastom plaća

Najniže plaće od 1110 eura bile su u Vukovarsko-srijemskoj županiji. S 1136 eura slijedi Požeško-slavonska županija i 1142 eura Virovitičko-podravska.

Najviša prosječna neto plaća lani je isplaćena u Gradu Zagrebu, a iznosila je 1464 eura. Najveći rast u odnosu na prošlu godinu zabilježila je Ličko-senjska županija, 21 posto, na 1229 eura.

I lani je bila izražena razlika u primanjima između muškaraca i žena, pri čemu su muškarci u prosjeku zarađivali 17 posto više. Pritom, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1464 eura, a prosječna plaća žena iznosila je 1256 eura.