HRVATSKI zavod za javno zdravstvo objavio je danas upute za rad vrtića i osnovnih škola koje bi se trebale otvoriti 11. svibnja.

"Upute HZJZ-a su među najrestriktivnijima u Europi, a usmjerene su na dobrobit djece. Izradili smo i preporuke za škole, ravnatelje, učitelje i danas će to biti na dnevnom redu sastanka s ravnateljima i osnivačima", rekla je resorna ministrica Blaženka Divjak.

"Upute treba dobro proučiti i kad to pročitate, sve je jasno", rekla je.

Iz Europske unije se nitko za sada nije odlučio da se radi fizički pregled djece prije odlaska u školu, dodala je.

"Mi razgovaramo s HZJZ-om da se to riješi u jednom posjetu specijalistu školske medicine. Nama scenariji za iduće godine moraju uključivati bar dijelove godine nastave na daljinu. Osim nastavljanja reformskih procesa govorimo i o nastavi na daljinu za iduću godinu. To bi značilo i dodatno educiranje nastavnika i dodatnu opremu. Nije izgledno da će iduće godine sve ići glatko i da će se sva nastava odvijati u učionicama", rekla je Divjak te je ponovila kako su ovo, prema njenom mišljenju, najrestriktivniji uvjeti koje neka zemlja ima, ali da je to za dobrobit djece.

Upute HZJZ-a

Upute se odnose na ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolske ustanove (u kojima je osigurana mogućnost zbrinjavanja djece rane i predškolske dobi te učenika koji pohađaju razrednu nastavu.

Boravak u vrtićima i školama potencijalno može predstavljati veći rizik za zarazu djece koronavirusom nego kućanstvo, posebno ako su ukućani uključeni u takav tip dnevnih obaveza da mogu dosljedno izbjegavati situacije povećanog rizika za zarazu koronavirusom.

Djeca s kroničnim bolestima ili u doticaju s kroničnim bolesnicima

Preporučuje se ostanak kod kuće djece i osoblja/djelatnika s kroničnim bolestima (respiratornim, kardiovaskularnim, dijabetesom, malignim bolestima, imunodeficijencijama, djece s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima) kao i djece čiji roditelji/skrbnici ili ukućani imaju jednu od navedenih bolesti. Ako ukućani osoblja/djelatnika imaju jednu od navedenih bolesti ili su starije životne dobi (65 i više godina), osoblje/djelatnici se tijekom boravka kod kuće pridržavaju mjera fizičkog razmaka u donosu na ukućane kao i pojačane higijene, radi zaštite ukućana.

Ostanak kod kuće kada je to moguće 

Također potičemo ostanak kod kuće sve djece za koju se to može osigurati, s obzirom da broj djece u vrtićima i školama može biti takav da se mjere fizičkog razmaka u tim kolektivima neće moći poštovati. Budući da će se nastava na daljinu i dalje održavati, potičemo nastavak obrazovanja djece razredne nastave od kuće, u svim situacijama kad je to moguće.

Fizičko udaljavanje od 2 metra 

Rad ustanove neophodno je organizirati na način da se osigura u što većoj mjeri socijalno distanciranje (fizički razmak) kao i pojačana osobna higijena i higijena prostora. Fizički razmak od najmanje 2 metra u zatvorenom prostoru posebno provode djelatnici u odnosu na druge djelatnike, te se navedeni fizički razmak preporučuje održavati kada je god moguće između djelatnika i djece, s iznimkom njege djeteta koja se provodi u što kraćem vremenu. U istom zajedničkom prostoru (primjerice zbornica) djelatnici održavaju fizički razmak od 2 metra, te se sastanci, dogovori i edukacije djelatnika odvijaju e-komunikacijom ili telefonom, a ulazak roditelja u ustanovu treba izbjeći kad je god moguće. U istom prostoru u isto vrijeme smiju boraviti isključivo djeca i odgajatelj/nastavnik iz iste odgojno-obrazovne grupe.

Fizički razmak kao i pojačanu osobnu higijenu djece neophodno je poticati ali treba očekivati da će kod provedbe neminovno dolaziti do određenih odstupanja uslijed razvojnih značajki pojedinih dobi koje karakterizira:

− istraživanje prostora i predmeta koji okružuju dijete (u određenoj dobi stavljanje u usta ruku i predmeta),

− znatiželja u odnosu na druge osobe/drugu djecu,

− nerazumijevanje uputa,

− nepoštovanje uputa, motorička nespretnost i nedoraslost,

− motorički nemir i potreba za kretanjem.

Organizacija rada s djecom

Boravak u vrtićima i školama neophodno je organizirati na sljedeći način:

• odgojno-obrazovne skupine djece s manjim brojem uvijek iste djece (po mogućnosti do 9 djece u grupi i jedan odgajatelj/nastavnik što ukupno daje po mogućnosti 10 osoba – nakon formiranja skupine djece, 14 dana od početka primjene ovih uputa uključujući neradne dane, ne primaju se nova djeca u skupinu),

• za jednu grupu djece brine jedan odgajatelj/nastavnik odnosno dva (u slučaju produženog boravka u školi odnosno u popodnevnoj smjeni u dječjem vrtiću) bez „preklapanja“,

• izbjegava se fizički kontakt (bliski kontakt) djece iz jedne odgojno-obrazovne skupine s drugom djecom, roditeljima/starateljima druge djece i drugim djelatnicima ustanove,

• svaka odgojno-obrazovna skupina boravi u jednoj odgovarajućoj prostoriji,

• odgajatelj/nastavnik s djecom provodi što je više moguće vremena na otvorenom,

• krevetići za dnevni odmor djece, stolovi za jelo i školske klupe razmiču se tako da djeca leže odnosno sjede na udaljenosti od 2 metra i to svako dijete uvijek na istom mjestu.

Organizacija prostora

Preporučene značajke prostorije u kojoj boravi jedna odgojno-obrazovna grupa djece (učionica ili drugi odgovarajući prostor, primjerice sportska dvorana):

• prostorija što veće površine i visine, prozračna i osunčana (odgovarajući izvor dnevnog svijetla),

• prostorija je vratima odvojena od prostorija u kojima borave druge skupine,

• prostorija se može dobro provjetriti vanjskim zrakom,

• u neposrednoj blizini prostorije je toalet koji koristi isključivo ta odgojno-obrazovna grupa, 

• u prostoriji je potrebno organizirati prehranu djece (obroci se mogu dostaviti u prostoriju te konzumirati u prostoriji), na način da osoba koja donosi hranu ostavi hranu na kolicima  ili sl. ispred ulaza u učionicu/skupine te odgajatelj/učitelj unosi hranu u prostoriju u kojoj borave djeca, hrana mora biti unaprijed podijeljena u porcije.

• prostorija ima direktan izlaz na veću terasu, balkon ili, ako je moguće, dvorište,

• izbjegava se svaki ulazak drugih osoba (primjerice zbog čišćenja, popravka ili donošenja hrane) u prostoriju tako dugo dok su djeca u prostoriji,

• prolazak kroz zajedničke prostorije treba izbjegavati i skratiti na minimum, a ako je navedeno neophodno, prolaz kroz zajedničke prostorije se organizira na način da u isto vrijeme prolaze djeca i odgajatelj/nastavnik iz jedne odgojno-obrazovne skupine dok druge osobe ne prolaze u isto vrijeme, uz poticanje djece da kod takvih prolaza ne dotiču površine ili predmete.

Djeca s povišenom tjelesnom temperaturom ostaju kod kuće

Roditelji ili skrbnici ne smiju dovoditi niti odvoditi djecu niti ulaziti u unutarnje i vanjske prostore ustanove, ako imaju povišenu tjelesnu temperaturu, respiratorne simptome poput kašlja i kratkog daha ili koji su pod rizikom da su mogli biti u kontaktu s osobama pozitivnim na COVID-19 ili su pod sumnjom da bi mogli biti zaraženi s COVID-19, a pogotovo ako su u samoizolaciji jer tada ne smiju izlaziti iz kuće.

Djeca koja imaju povišenu tjelesnu temperaturu, respiratorne simptome poput kašlja i kratkog daha ili koji su pod rizikom da su mogli biti u kontaktu s osobama pozitivnim na COVID-19 ili su pod sumnjom da bi mogli biti zaražena s COVID-19 ostaju kod kuće te ih roditelji/skrbnici ne smiju dovoditi u ustanove.

"Činjenice iz prethodne dvije rečenice, kao i činjenicu da se radi o djetetu s oba zaposlena roditelja te ne postoji druga mogućnost zbrinjavanja djece, kao i to da je roditelj upoznat s ovim uputama u cjelini, roditelj potvrđuje pisanom izjavom ravnatelju ustanove prije uključivanja djeteta u ustanovu", ističe se u uputama.

Pravila se treba pridržavati i izvan ustanove

Prema uputama, djelatnici se i izvan ustanove moraju pridržavati pravila kojima se smanjuje mogućnost da se zaraze (trebaju, primjerice, izbjegavati odlazak u trgovine) te moraju dosljedno provoditi mjere socijalne distance i higijene.

U ustanovi treba biti najmanji mogući broj djelatnika u isto vrijeme, a svaki dan prije dolaska na posao svi djelatnici moraju izmjeriti tjelesnu temperaturu te u slučaju povišene temperature ne dolaze na posao.

Zaštitne maske odgajatelji mogu koristiti opcionalno (ali nisu obavezne) kod skrbi za dojenčadi odnosno malu djecu kod koje je potrebna pojačana njega koja zahtjeva bliski kontakt te kod koje su učestale različite zarazne bolesti s povišenom temperaturom. Nošenje rukavica nije preporučljivo, a prednost se daje učestalom pranju i dezinficiranju ruku.

Sumnja na COVID-19

U slučaju sumnje na kontakt djelatnika sa zaraženim ili oboljelim od COVID-19 ili drugog razloga za sumnju da se kod djelatnika radi o zarazi COVID-19, kod povišene tjelesne temperature i/ili respiratornih simptoma (kašalj i tekuće disanja-kratak dah), djelatnik odmah mora o tome obavijestiti ravnatelja telefonom te se telefonom javiti liječniku obiteljske medicine radi dogovora o testiranju.

Ako djeca razviju simptome COVID infekcije tijekom boravka u ustanovi, odgajatelji/učitelji odmah obavještavaju roditelje, koji u najkraćem roku moraju doći po dijete.

Učenici s potporom pomoćnika u nastavi 

Djeca kojoj je osigurano pravo na pomoćnika u nastavi ili stručnog komunikacijskog posrednika, ističe se u uputama, ne trebaju nužno biti povećanog rizika za zarazu s COVID-19 u smislu pojačane osjetljivosti njihovog organizma na novi koronavirus. No, o njihovu uključivanju u nastavu uz potporu pomoćnika treba razmišljati isključivo ako roditelj nije u mogućnosti organizirati ostanak djeteta kod kuće.

Posebna skrb i oprez potreban je kod uključivanja djece predškolske dobi s teškoćama u razvoju i težim zdravstvenim smetanja u dječje vrtiće, te se preporučuje konzultacija s izabranim pedijatrom odnosno liječnikom obiteljske medicine, dodaje se u uputama.

Više pročitajte u nastavku:

Upute-vrtici-i-skole-29-4-2... by Index.hr on Scribd

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.