DANIMA u Hrvatskoj traje sukob oko obuke ukrajinskih vojnika u zemlji, a tenzije je danas dodatno podignula izjava ukrajinskog ministra obrane iz koje se da zaključiti da se radi o gotovoj stvari. Predsjednik Zoran Milanović ranije je odbio dati suglasnost za takav prijedlog, ali to nije spriječilo vladu da svejedno uputi prijedlog u sabor, što je dio oporbe ocijenio protuustavnim.

Plenković: Imamo ogroman politički problem

"Imamo velik politički problem, ogroman", rekao je danas premijer Andrej Plenković i napao predsjednika Zorana Milanovića i oporbu. Plenković tvrdi da oporba nema hrabrosti odbiti ovaj prijedlog te da se skrivaju iza teza o nadležnosti sabora.

Video: N1 Hrvatska

"Stvari ne mogu biti jasnije. Opet ću ponoviti, ovaj napor da se napravi da je neki tu zaista ustavni problem, to je laž i neistina. Prvo, EU je donijela odluku, a i Hrvatska je glasala, da se osnuje misija. Nije se dogovorila vježba, osnovala se misija koja će trajati neko vrijeme, ona ima politički smisao i cilj. A to je da se žrtvi ruske agresije sustavno pomaže od strane EU", rekao je Plenković.

"Oni su u očaju, oni ne znaju reći ne pa se sad skrivaju iza pravnih smicalica", rekao je Plenković o oporbenim političarima koji nisu podržali ovu odluku. Naveo je i da je sabor donio već 45 takvih odluka te da se tada nije povlačilo pitanje nadležnosti.

>> Plenković: Imamo velik politički problem. Ogroman.

Milanović: U Ukrajini ratuju SAD i Rusija, nama tamo nije mjesto

Dok Plenković tvrdi da se radi o nužnoj pomoći žrtvi agresije, Milanović smatra da bi to Hrvatsku uključilo u rat koji se vodi u Ukrajini te da Hrvatska i Ukrajina nisu saveznice jer Ukrajina nije članica NATO-a. Nakon što je vlada u sabor uputila prijedlog za obuku, Milanović je optužio Plenkovića da krši Ustav i terorizira državu.

"Sad će se, kao, vidjeti tko je za Rusiju, a tko za Ukrajinu. Ja nisam za nikoga. Ja sam za Hrvatsku, arogantno sebičan. Sava Kovačević ide u Bruxelles i obećava: 'Hrvatska je unutra.' To je kazneno djelo", rekao je Milanović, koji je rusku invaziju na Ukrajinu opisao kao "rat između SAD-a i Rusije". To je, inače, stav koji Milanović dijeli s glasnogovornikom ruskog predsjednika Vladimira Putina.

>> Milanović o ratu u Ukrajini govori doslovno isto što i Putinov glasnogovornik

"Tamo je rat između Amerike i Rusije. Između Rusije i Ukrajine na strani sam Ukrajine, naravno. Ali to je rat između Amerike i Rusije", kazao je. "Mi moramo konstatirati da Amerikanci preko ukrajinskih mladića vode rat protiv Rusije, to moramo reći", rekao je Milanović i dodao da Ukrajina nije saveznica Hrvatske.

"Svi oni koji bi dali pomoć i sudjelovali tamo gdje nama nije mjesto sudjelovati, neka pročitaju članak 5. NATO saveza. Mi imamo obvezu pomoći članici NATO-a koja je napadnuta, ali ni to nije apsolutno. Ja te ne mogu zaštititi od tvog ludila i ponašanja za koje ja moram dati pokriće", rekao je Milanović.

Banožić: Moramo pomoći Ukrajini, dobro se sjećamo kako je bilo nama

Ministar obrane Mario Banožić je pak rekao da je siguran u dvotrećinsku većinu, u saborske zastupnike koji, kako je rekao, duboko osjećaju ono što se događa u Ukrajini i u Europi i ono što može ugroziti Europu i cijeli svijet. I u tom pravcu trebaju donositi odluke, naglasio je. 

>> Milanović odbio obuku Ukrajinaca u Hrvatskoj. Banožić mu odgovorio

"Ne vidim nijedan razlog zašto je predsjednik to odbacio. Ovo je izbjegavanje jasnih stavova, jesi li za nešto ili nisi", izjavio je Banožić novinarima. "Koliko god se mi nadali da će to stati, vidimo da se u Rusiji provode mobilizacije, treninzi. Moramo pomoći Ukrajini, dobro se sjećamo kako je bilo nama", rekao je Banožić.

Ministar tvrdi i kako svakodnevno komunicira s ukrajinskim ministrom i da bi bila šteta da hrvatski vojnici ne odu u misiju koja bi im bila korisna.  

Oporba: Plenković pokušava izigravati Ustav

U oporbi tvrde da prema Ustavu odluku o prisutnosti savezničke strane vojske u Hrvatskoj na prijedlog vlade donosi sabor, ali uz prethodnu suglasnost predsjednika Republike, a nju Plenković nema.

"Tema ove priče je postala to hoćemo li u Hrvatskoj poštovati hrvatski Ustav kada donosimo odluke. Mi samo to tražimo, da se u Hrvatskoj poštuje hrvatski Ustav, ni manje ni više od toga", kazao je za HRT Peđa Grbin, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a.

Šef Mosta upozorava da premijer pokušava manipulirati Ustavom, a to, kaže, nije normalno.

"Zato i jesam šokiran. Ne mogu zamisliti da predsjednik vlade u toliko bitnoj odluci pokušava izigravati Ustav i Ustav doživljava alatom u igri skrivača", rekao je Božo Petrov.

Biti oprezan ne znači automatski da si za Putina, smatraju u Domovinskom pokretu.

"Zbog ovog odnosa između Pantovčaka i Banskih dvora, koji je disfunkcionalan i nisu u stanju sjesti za istim stolom, ne donose se odluke. Sad se sve prebacuje ovdje", rekao je Nikola Stephen Bartulica.

Tabak: Nije isto šaljemo li svoje vojnike ili nam dolaze strani

Važno je prvo utvrditi gdje bi se ta obuka održala, rekao je jučer za Index Igor Tabak, analitičar portala Obris - obrana i sigurnost. "Slanje hrvatskih vojnika u inozemstvo da nešto rade je sasvim druga stvar od primanja stranih vojnika na obuku. To Ustav vrlo jasno razdvaja. Bilo je dosta misija u kojima je to odmah razdvojeno", rekao je Tabak.

Hrvatska rijetko koristi svoj status članice NATO saveza, EU i UN-a te sudjelovanje u misijama tih organizacija, smatra Tabak.

"Hrvatska vrlo rijetko ima čvrst stav i rijetko profitira na tim stvarima. Kod nas su sve kompleksnije vanjskopolitičke igre vrlo neuobičajene, a sukreatori politike ne razgovaraju, a kamoli da se usklađuju", rekao je.

Vojni analitičar Tabak: Pomaganje Ukrajini nije ulazak u rat s Rusijom

Tabak se ne slaže ni s Milanovićevom izjavom da rat vode SAD i Rusija.

"Nedvojbeno se taj rat vodi između Ukrajine i Ruske Federacije, gdje je Ukrajina napadnuta strana. S druge strane, Ukrajina ima brojne saveznike i prijatelje širom svijeta, ali to ne znači da je bilo koja od tih država ušla u rat. Bilo je jako puno ratova u kojima je jedna strana imala saveznike, ali nisam siguran da su '80-ih svi saveznici Iraka bili u ratu s Iranom, nisam siguran da su svi saveznici SSSR-a bili u ratu u Afganistanu niti su saveznici tamošnjih mudžahedina otvoreno zaratili s SSSR-om", rekao je Tabak.

"Bilo je zemalja koje su tijekom Domovinskog rata podržavale Jugoslaviju pa se nije smatralo da su one odmah u ratu s Hrvatskom", dodao je Tabak i naglasio da se radi o političkom gledanju na stvari koje u ovom slučaju ima drugu podlogu - sukob Milanovića s ministrom obrane i premijerom.

"Pitanje Ukrajine je samo jedno područje njihovog neslaganja, i to ne ono najbitnije. Tu se u prvom redu prelamaju domaći politički odnosi među koje su sasvim slučajno zalutale i pojedine vanjskopolitičke teme", kaže Tabak.

Profesor ustavnog prava: Sabor nema ovlast donositi odluku o obuci

Matija Miloš, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, smatra da Ustavni sud treba odlučiti tko je nadležan u ovom slučaju.

"Ono što je problematično je činjenica da je odluka o djelovanju naše države u sklopu misije koju je pokrenula Europska unija donesena u sklopu jednoga procesa koji vodi Europska unija, dakle u sklopu jedne međunarodne organizacije. To što vlada upućuje prijedlog saboru je zapravo predviđeno za neku drugu situaciju, a to je kada se djeluje u skladu s nekim međunarodnim ugovorom", rekao je Miloš.

>> Profesor ustavnog prava: Sabor nema ovlast donositi odluku o obuci Ukrajinaca

U toj situaciji Hrvatski sabor treba potvrditi takvu odluku, odnosno ako predsjednik uskrati suglasnost, onda treba potvrditi tu odluku dvotrećinskom većinom, dodaje.

"Budući da ovdje nije takva situacija i da se ovdje djelovanje događa u međunarodnoj organizaciji, Hrvatski sabor tu ne bi imao ovlast donositi ikakvu odluku. Ona je predviđena za međunarodne ugovore iz razloga što se međunarodni ugovori obično sklapaju na inicijativu izvršne vlasti", rekao je Miloš.

"Ako se iz nekakvog međunarodnog ugovora provodi obveza da se angažiraju oružane snage, bilo strane ili domaće, onda je potrebno da sabor to nanovo potvrdi. To kod međunarodne organizacije, posebno kod one na koju smo prenijeli suverene ovlasti, kao što je EU, nije slučaj", naglasio je.

Kakvu bi točno obuku ukrajinski vojnici trebali proći u Hrvatskoj?

Jučer je prijedlog odluke objavljen na službenoj web stranici vlade te u njemu stoji što će ukrajinski vojnici sve naučiti dok su na obuci u Hrvatskoj. Dio dokumenta koji se odnosi na samu obuku prenosimo u cijelosti, dok se potpuni dokument nalazi ovdje.

"U cilju daljnje potpore donesena je Odluka o misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM Ukraine) od 17. listopada radi doprinosa jačanju vojnih sposobnosti Oružanih snaga Ukrajine za obnovu i djelotvorno provođenje misije kako bi se Ukrajini omogućilo da brani svoju teritorijalnu cjelovitost, djelotvorno ostvari suverenitet i štiti civile u Ukrajini", piše u odluci.

U odluci stoji da je misija dio koordiniranog odgovora EU na hitne, ali i dugoročne potrebe Ukrajine. U skladu s odlukom navodi se da će Hrvatska Ukrajincima osigurati individualno i kolektivno osposobljavanje na:

a) osnovnoj, naprednoj i specijaliziranoj razini (posebno na nižim razinama zapovijedanja i vođenja od razine desetine, voda i razine satnije, do bojne i brigade, uključujući operativno osposobljavanje; i pripremu satnija, bojni i brigada za provedbu manevara i taktike do razine brigade, uključujući savjetovanje o planiranju, pripremi i izvršavanju vježbi s bojevim gađanjem).

b) specijalizirano osposobljavanje osoblja Oružanih snaga Ukrajine.

c) osposobljavanje teritorijalnih obrambenih snaga Oružanih snaga Ukrajine.

d) koordinaciju i sinkronizaciju aktivnosti država članica za potporu pružanju osposobljavanja Oružanih snaga Ukrajine.

"Sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske pridonijelo bi i stjecanju praktičnih znanja kroz interakciju s oružanim snagama drugih država članica Europske unije, kao i pripadnicima Oružanih snaga Ukrajine", piše u dijelu odluke.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.