Oceani se zagrijavaju brže nego ikad. Posljedice su katastrofalne

Oceani se zagrijavaju brže nego ikad. Posljedice su katastrofalne
Foto: 123rf

PREMA novoj studiji objavljenoj u magazinu Journal, naši oceani mnogo su topliji nego što se mislilo i brže se zagrijavaju.

Studija objavljena ovog tjedna pokazala je da su oceani postali mnogo topliji nego što su bili šezdesetih godina prošlog stoljeća, a njeni autori tvrde kako su u 2018. godini oceani bili najtopliji do sada.

No postavlja se pitanje što se događa zbog zatopljenja oceana i što to znači za ljude.

Kad se voda zagrijava, ona zauzima više prostora, što znači da se diže razina mora. Prema spomenutoj studiji, samo ovaj efekt mogao bi do kraja stoljeća uzrokovati podizanje morske razine za oko 30 centimetara.

“To ne zvuči mnogo, no u svijetu ima jako puno gradova koji su nastali na visini ne većoj od 30 centimetara iznad morske razine. To znači da bi milijuni i milijuni ljudi mogli biti raseljeni”, objasnio je Stephen Simpson, profesor biologije mora s britanskog sveučilišta Exter za CNN.

Razina mora mogla bi se podignuti za jedan metar do 2100. godine

Osim toga, zatopljavanje oceana dovodi do bržeg topljenja ledenjaka, zbog čega se razina mora još više podiže.

Zbog ove dvije pojave morska razina bi do 2100. godine mogla narasti za jedan metar, a milijuni ljudi bi zbog toga morali napustiti svoje domove.

Dizanje razine mora dovodi do više poplava

Podizanje morske razine već sada uzrokuje više poplava u SAD-u, a prema procjenama Unije zabrinutih znanstvenika, za 30 godina moglo bi se dogoditi da svaki drugi tjedan više od 300.000 domova bude uništeno zbog poplava.

Zbog zatopljavanja oceana, tropske oluje su intenzivnije

Zbog zatopljavanja oceana, tropske oluje su intenzivnije i dulje. Neobično visoke temperature oceana djelovale su i na uragan Harvey koji je tijekom četiri dana u kolovozu 2017. donio više od 1,5 litara kiše po četvornom metru.

Toplije temperature djeluju i na raspored oborina

“Vjerojatno će doći do redistribucije vodene pare u atmosferi. Više temperature uzrokuju obilnija isparavanja pa će neki dijelovi zemlje postajati vlažniji, a drugi suši”, rekao je  za CNN Brad Linsley, profesor na Sveučilištu Colombia. 

Koralima prijeti opasnost od izumiranja

Na zatopljavanje mora posebno su osjetljivi koraljni grebeni. Između 2016. i 2017. godine pola koralja u Velikom koraljnom grebenu u Australiji uništeno je uslijed dva podmorska toplinska vala.

Skoro tri četvrtine svih koralja na svijetu bilo je pogođeno ovim toplinskim valovima, a stručnjaci smatraju da će zatopljenje oceana dovesti do još većeg izumiranja ove vrste.

Nestanak riba

Osim toga, povećanje poplava dovodi do povećanog broja planktona, što uzrokuje nestanak kisika u nekim dijelovima mora. Zbog toga u nekim dijelovima ribe više uopće ne mogu opstati. Simpson tvrdi da u nekim dijelovima Japana, Tajvana i Baltičkog mora zbog nedostatka kisika neke vrste riba već izumiru.

Zbog zatopljavanja oceana ribe odlaze u hladnija mora, kaže Simpson. No u nekim dijelovima svijeta morska voda postaje previše topla za bilo koje vrste riba, što bi moglo dovesti do njihovog potpunog nestanka na tim područjima.

“Postoji ozbiljan rizik za nestanak hrane u tropskim dijelovima. Nijedna vrsta nije prilagođena na temperature toplije od onih tropskih i stoga bi moglo doći do pomora nekih vrsta riba. I to u područjima gdje su ribe jedini proteini koji se konzumiraju", upozorava Simpson.

Topljenje morskog leda

Toplija mora uzrokuju i topljenje morskog leda. Morski led pluta na površini oceana tako da kad se topi, ne utječe na razinu mora. No njegovo topljenje znači da sada ima manje leda koji reflektira toplinu sunca što dovodi do zagrijavanja planeta. To je loše i za životinje koje ovise o morskom ledu kako bi preživjele, uključujući i polarnog medvjeda. 

Osim toga, postoje čitave kulture koje ovise o morskom ledu poput Inuita u Kanadi.

“Oni se hrane tuljanima i polarnim medvjedima te ribom koje love na morskom ledu. Ako morski led nestane, to više neće biti moguće i cijela jedna kultura bit će izgubljena”, rekao je za CNN Arnaud Czaja s Imperial College u Londonu.

Tračak nade

I dok znanstvenici tvrde da nova istraživanja otkrivaju alarmantnu stopu rasta temperatura oceana, Simpson kaže da ipak postoji tračak nade. Prema njegovom mišljenju, znanstvenici danas bolje razumiju kako ljudi utječu na zatopljavanje oceana i imaju dokaze koji podupiru tvrdnje da je kontrola emisija štetnih plinova važna za našu i sljedeću generaciju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara