Oceani se zagrijavaju puno brže nego što se mislilo. Posljedice će biti strašne

Oceani se zagrijavaju puno brže nego što se mislilo. Posljedice će biti strašne
Foto: 123rf

ZNANSTVENICI upozoravaju da je svjetska javnost uvelike podcijenila količinu topline koju su oceani upili tijekom proteklih 25 godina, piše BBC.

Jedno nedavno istraživanje koje se bavilo ovom problematikom utvrdilo je da oceani apsorbiraju i do 60 posto više topline nego što se prethodno mislilo, što automatski znači da je Zemlja mnogo osjetljivija na emisije fosilnih goriva.

Sve ove ekstremne oscilacije mogle bi u značajnoj mjeri otežati održavanje globalnog zagrijavanja na prihvatljivoj razini u ovom stoljeću.

Do kakvih su rezultata došli znanstvenici?

Istraživanje koje je nastalo u suradnji znanstvenika iz cijelog svijeta tvrdi da je čovjek u proteklih 25 godina unosio i do 150 puta veće količine energije iskorištene za proizvodnju električne energije u svjetske vode, za 60 posto više od prethodnih procjena.

To istraživanje ukazuje na to da u oceane odlazi mnogo veća količina topline nego se prethodno mislilo, a to znači da staklenički plinovi koje emitiramo zapravo također proizvode mnogo više topline nego što mislimo.

Koje su moguće posljedice istraživanja?

Znanstvenici uključeni u istraživanje vjeruju da će nove spoznaje do kojih su u njemu došli značiti dodatne probleme po pitanju zadržavanja razine zagrijavanja planeta koju su svjetske vlade postavile Pariškim sporazumom. U istraživanju se tvrdi da bi sprječavanje rasta temperature iznad 2 stupnja Celzijusa značilo smanjenje emisija ugljikovog dioksida za do 25 posto više od prethodnih procjena, što je u sadašnjim uvjetima teško ostvarivo.

Laure Resplandy sa Sveučilišta Princeton smatra da bi višak topline koju oceani apsorbiraju mogao ostaviti drastične posljedice na organizme koji žive u njemu. "Kako se ocean zagrijava, zadržava sve manje i manje plinova poput kisika i ugljičnog dioksida, koje potom otpušta u atmosferu", ističe.

Ovo istraživanje razlikuje se od prethodnih po tome što su znanstvenici razvili metodu izmjere temperature u oceanima mjerenjem količine kisika i ugljikovog dioksida koje on otpušta. Ona im je omogućila mjerenje temperatura oceana u cijelom svijetu još od 1991. godine, kada su postali dostupni precizni podaci koje je prikupila globalna mreža stanica.

Koja je reakcija znanstvene zajednice na rezultate istraživanja?

Znanstvena zajednica je na rezultate navedene u ovom istraživanju, koje je inače objavljeno kao znanstveni rad u časopisu Nature, reagirala s dozom skepticizma. Sybren Drijfhout iz Nacionalnog centra za oceanografiju u Southamptonu ipak smatra da autori istraživanja iza sebe imaju dugačak popis međunarodno relevantnih znanstvenih radova i već izgrađen ugled u akademskoj zajednici, što istraživanju daje vjerodostojnost.

Drugi pak smatraju da su potrebna daljnja intenzivna istraživanja kako bi se došlo do konačnih podataka. Thomas Froelicher sa Sveučilišta u Bernu izjavio je kako je neizvjesnost o tome potiče li toplina u oceanu promjene u okolini još uvijek velika. Osim toga, Froelicher metodu kojom su znanstvenici proveli istraživanje smatra nevjerodostojnom, piše BBC.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara