PANDEMIJA u zadnje vrijeme dominira naslovnicama, ali to nije jedini akutni problem koji pogađa naš planet. Šteta koju činimo oceanima prijeti i njima i našem opstanku, piše CNN.

Oceani pridonose zraku koji dišemo, hrani koju jedemo i energiji kojom pokrećemo svijet. Bez njih nema života. 

Na Svjetski dan oceana slavimo naša mora i nastojimo ih zaštititi - danas više nego ikad. 

Zrak koji udišemo

Za prašume se često kaže da su Zemljina pluća, ali sitni organizmi u oceanima proizvode više od pola svjetskog kisika. 

Oceani i život u njima upijaju četvrtinu ugljikova dioksida koji otpuštamo u atmosferu. To pomaže u smanjenju količine CO2 u atmosferi, što nas štiti od globalnog zagrijavanja. Ali to i košta.

Kad apsorbiraju CO2, oceani postaju kiseliji. Danas su kiseliji nego u zadnjih 800.000 godina. Kiselost utječe na oceanski život, planktone, školjke i koralje, koji grade svoje oklop od kalcijeva karbonata. 

Stoga je nužno da ljudi smanje emisiju CO2 i tako ublaže pritisak na oceane. 

Pokretačka energija

Vjetroparkovi na moru i snaga plime i oseke imaju golemi potencijal u jamčenju obnovljive energiju svijetu koji mora smanjiti upotrebu fosilnih goriva. 

Međutim, milijuni galona nafte svake godine završavaju u oceanima. Neki su razlozi za to prirodni, ali uzroci su većinom crpljenje nafte iz podmorja i njezino curenje iz tankera i naftovoda. Nafta koja se prospe po cestama ili ona iz kanalizacije također završava u morima. 

Izljevi nafte mogu biti smrtonosni za oceanski život. Dupini, na primjer, mogu udahnuti naftu i oštetiti pluća. Nafta šteti ribama i lijepi se na perje ptica zbog čega mogu uginuti. 

Ekosustavima trebaju desetljeća da se oporave od izljeva nafte. 

Regulatori klime

Pošto zauzimaju 70 posto Zemljine površine, oceani imaju vitalnu ulogu u regulaciji klime. Oni sprječavaju da temperature postanu previsoke ili preniske. Njihove vode isparavaju i stvaraju paru koja će se na površinu vratiti kao kiša. 

Apsorbirajući toplinu, oceani su i tampon zona protiv globalnog zagrijavanja. Više od 90 posto zagrijavanja na Zemlji u posljednjih 50 godina zbilo se u oceanima. 

Međutim, zbog dodatne topline oceanska voda raste i prijeti obalnim zajednicama diljem svijeta. 

Kad morska voda postane prevruća, pati oceanski život. Koralji gladuju i postanu smrtonosno bijeli. Posljednjih godina to je izbjeljivanje masovno i zbiva se u koraljnim grebenima diljem svijeta, uključujući i onaj najpoznatiji - Veliki koraljni greben. 

Život

Znanstvenici su dosad identificirali oko 250 tisuća morskih vrsta, ali 80 posto naših oceana još je neistraženo pa stručnjaci procjenjuju da devet od deset oceanskih vrsta još nije klasificirano. 

Njima onečišćenja jako štete. Milijuni tona plastike završavaju u oceanima svake godine, ubijajući i ozljeđujući morska stvorenja. 

I umjetna gnojiva s farmi završavaju u oceanima, gdje hrane alge. Alge 'cvjetaju' i koristeći se kisikom iz vode stvaraju oceanske "zone smrti" koje su danas veće od površine Velike Britanije. Ta su područja u tolikoj mjeri lišena kisika da onemogućuju normalan život morske flore i faune. 

Hrana planetu

Oko 15 posto globalne konzumacije proteina dolazi iz oceana. Zbog rasta stanovništva i tehnološkog razvoja ribarstva, danas se pojede dvostruko više morskih plodova nego 70-ih godina prošlog stoljeća. 

Komercijalno ribarstvo dovelo je do pretjeranog izlova 90 posto ribljih vrsta i osiromašenja zaliha. 

To je prijetnja oceanskom svijetu, ali i milijunima ljudi koji ovise o ribarstvu za osobne potrebe, hranu i prihode. 

Nije prekasno

Situacija izgleda turobno, ali nije prekasno za djelovanje. 

Skupina međunarodnih znanstvenika u travnju je objavila da bi se oceanski život mogao vratiti na zdravu razinu za 30 godina ako se smanji pritisak na oceane, uključujući klimatske promjene. 

Mnogi koraljni grebeni mogli bi se spasiti ako se ustanove morska zaštićena područja, a riblji bi se fond mogao obnoviti ako se ribarenje bolje regulira. 

U tome važnu ulogu ima tehnologija. Znanstvenici u Sjedinjenim Državama razvili su uređaj koji pomaže pri upijanju naftnih mrlja s vode. Prošle je godine institut Ocean Voyages koristeći se satelitima i dronovima očistio 40 tona plastike iz Tihog oceana. 

A koliko trebamo tehnologiju, trebamo i nas same da bismo počistili nered koji smo napravili. Diljem svijeta volonteri u slobodno vrijeme čiste plastiku s plaža i iz rijeka. 

Iako su prijetnje našim morima brojne, mnogo je i prigoda da se pronađe rješenje. Oceani nam daju život, a na nama je da ga zaštitimo.