Od Iskona do PhotoMatha – insajderska priča o uspjehu Damira Sabola

Od Iskona do PhotoMatha – insajderska priča o uspjehu Damira Sabola
Foto: Photomath, Robert Anić, Filip Kos/Pixsell, 123rf

OSNIVAČ PhotoMatha Damir Sabol u javnosti je poznatiji kao osnivač Iskona, a u zadnje vrijeme je u fokusu javnosti zbog činjenice da je njegova aplikacija PhotoMath postigla impresivan uspjeh, ne samo na hrvatskoj nego i na svjetskoj razini. Podatak da je PhotoMath skinut više od 100 milijuna puta dovoljno govori sam za sebe.

Kako je sve počelo?

Iskon je krajem 90-ih i početkom 2000-ih bio jedan od više user friendly internet providera u Hrvatskoj.

Naime, u to vrijeme spajanje na internet nije bilo baš tako jednostavno, opcije su bile limitirane, a kvaliteta usluge nije bila pretjerano dobra, što je Sabolu i ekipi sa zagrebačkog FER-a dalo ideju da pokrenu Iskon, novi internet provider s ciljem pružanja bolje usluge širem broju korisnika.

Za razliku od danas kad gotovo svaki student računarstva vjeruje da može imati svoju firmu, u to vrijeme su samo rijetki imali ideju da je to nešto što je dostupno običnim smrtnicima.

Uspjeh Iskona bio je inspiracija valu poduzetnika

Poduzetništvo, a pogotovo tehnološki startupovi u Hrvatskoj, su u to vrijeme bili nepoznat koncept i SF za većinu nas. U idućih desetak godina se Iskon pod Sabolovim vodstvom suočio s raznim krizama, nedostatkom kapitala za financiranje tehnoloških tvrtki, vrlo žestokom  konkurencijom u vidu superbogatih telekoma te raznim drugim teškim situacijama, ali se, zahvaljujući iznimnoj upornosti i radu, svaki put izvukao iz toga te se na kraju 2006. uspješno prodao HT-u. To je bila jedna od priča koja je velikom broju današnjih poduzetnika, uključujući i mene, dala inspiraciju i zbog koje smo i mi počeli razmišljati o pokretanju svoje IT tvrtke.

Svaki put kad neki poduzetnik uspije na sličan način, to ima lančani efekt i inspirira cijelu novu generaciju poduzetnika, rezultira sve jačom industrijom i boljom ekonomijom. U tom smislu su ovakve priče o uspjehu dobre za nas i treba ih stalno ponavljati.

Nema puta do uspjeha bez neuspjeha

Nakon prodaje Iskona Sabol se par godina odmarao, provodio vrijeme s obitelji i gradio kuću. Oko 2009. polako je počeo ganjati neke nove ideje i pokrenuo je novi projekt – racuni.hr. Cilj projekta bila je modernizacija načina na koji Hrvati plaćaju račune, no nakon par godina rada je zbog raznih razloga završio neuspješno. Neuspjeh je sastavni dio života i dobri poduzetnici iz svojih neuspjeha nešto nauče, dobiju ideje za nove projekte i krenu dalje.

U sklopu projekta racuni.hr Damir i ekipa razvili su vlastitu tehnologiju za prepoznavanje teksta na papiru (Optical Character Recognition – OCR) kojom su mogli fotografirati račun i automatski pročitati sve podatke te izvršiti plaćanje preko internet bankarstva umjesto korisnika.

U to vrijeme je većina OCR programa radila na računalima i nitko nije uspio postići da radi dobro na mobilnim uređajima. S obzirom na, u to vrijeme, ograničene mogućnosti mobitela, lošu kameru i slab procesor, to je već samo po sebi bila svjetska inovacija.

Once you’re lucky, twice you’re good

Taj komad softwarea je osnova za Microblink, prilično uspješnu tvrtku koja danas licencira taj software po cijelom svijetu – od bankarskih aplikacija koje ga koriste za skeniranje računa do skeniranja vozačkih dozvola, putovnica i osobnih isprava. Microblink danas zapošljava stotinjak ljudi i do toga je došao bez vanjskih investicija, isključivo organskim rastom.

U jednom trenutku Sabol je, pomažući svojoj kćeri oko matematičkih problema, došao na ideju da primijeni tu tehnologiju prepoznavanja teksta i napravi aplikaciju koja prepoznaje matematičke probleme te objašnjava učeniku kako se rješava zadatak.

Ta aplikacija je bio PhotoMath koji ima velike šanse da Damira uvede u povijest hrvatske IT scene kao jednog od rijetkih uspješnih serijskih poduzetnika. U Silicijskoj dolini postoji izraz “Once you’re lucky, twice you’re smart”, a poanta je da nema puno ljudi na svijetu koji su pokrenuli dvije ili više uspješnih firmi zaredom i da to polazi za rukom samo onim najboljima.

Kako PhotoMath zapravo radi?

Dakle, kao prvo, važno je razumjeti da PhotoMath nije samo aplikacija koja rješava matematičke zadatke, ona je pametno dizajnirana tako da radi kao edukacijska aplikacija i studentima objašnjava i uči ih proces rješavanja matematičkih problema. Video dolje dat će vam dobru ideju kako to radi korak po korak.

Tajna je u strojnom učenju

Iako PhotoMath laiku može izgledati trivijalno, tehnologija koja se koristi u njoj je u samom svjetskom vrhu i zahtijevala je znanstvenike s ogromnim znanjem i vrhunskim programerskim vještinama. Tehnologija koja je prvotno razvijena u sklopu racuni.hr poslužila je kao osnova i u suštini je i dalje glavni mozak iza PhotoMatha. Počelo je s jednostavnim prepoznavanjem znakova na računima, a danas PhotoMath prepoznaje stotine različitih fontova, pa čak i rukopis.

PhotoMath ima cijeli tim ljudi koji rade na projektima strojnog učenja (Machine Learning) i umjetne inteligencije (Artificial Intelligence – AI) i koji je pretvorio izvornu tehnologiju u prilično impresivan komad softwarea koji danas sam uči iz ogromnog seta podataka i sam sebe konstantno poboljšava, pa tako svaki dan može prepoznati sve više matematičkih problema, rukopisa i znakova.

Strojno učenje i umjetna inteligencija su područja o kojima se već nekoliko desetljeća priča u znanstvenim krugovima, no tek danas doživljavaju pravi rast i upotrebu aplikacijama za korisnike. Tako danas, zahvaljujući strojnom učenju, imamo automobile koji voze bez ljudskog upravljanja, imamo program koji u samo par sati može sam od sebe naučiti igrati šah i pobijediti najbolje igrače na svijetu, primjenjuje se i u zdravstvu, u kojem AI software analizira CT snimke i predviđa mogućnost moždanog udara...

Ekipa u PhotoMathu i Microblinku u Zagrebu drži korak sa svjetskim trendovima i razvija tehnologiju koje se ne bi posramile ni neke od najboljih svjetskih tehnoloških kompanija.

Tehnologija je super, no ima li PhotoMath sve što treba za uspjeh?

Ukratko, odgovor je da. A malo duži odgovor je – ekipa u PhotoMathu zna da je tehnologija većinom rješiva i to je uglavnom manji problem. Pravi izazovi su u pitanju kako s tom tehnologijom stvoriti tvrtku koja donosi dovoljno novca svaki mjesec, zapošljava ljude, pokriva sve svoje troškove i raste iz godine u godinu.

Tu PhotoMath u Damiru Sabolu ima prilično dobar materijal, a u nastavku donosimo duži odgovor na pitanje ima li PhotoMath sve što treba da bude prava svjetska priča o uspjehu koja će ponovno inspirirati cijelu generaciju poduzetnika.

Ključ poslovnog uspjeha  korisnici koji se vraćaju

Naime, PhotoMath koriste učenici u osnovnim i srednjim školama tijekom gotovo cijelog školovanja. Stalnim poboljšavanjem aplikacije, taj se period produljuje i PhotoMath može postati nezamjenjiv alat za neke studente.

Jednom kad PhotoMath uvede monetizaciju aplikacije, od istog korisnika vidjet će prihode iz godine u godinu i za razliku od, primjerice, igara ili hardware proizvoda koji imaju jako kratak vijek i stalno se suočavaju s ogromnim rizikom izbacivanja novih proizvoda s ciljem monetizacije istog korisnika više puta. Proizvod poput PhotoMatha, koji ljudi sve više koriste, je jako dobar temelj za iznimno profitabilan poslovni model.

Zašto je software tako profitabilna industrija?

Mnogi su zaboravili zašto je industrija softwarea tako profitabilna i privlačna svima – od investitora preko zaposlenika do studenata. Glavni razlog za to je činjenica da su troškovi distribucije gotovo jednaki nuli.

Da bi se, na primjer, proizveo bicikl i isporučio korisniku, postoje određeni troškovi materijala, proizvodnje i distribucije po komadu koji se povećavaju linearno s prodajom te rezultiraju znatno manjim profitnim maržama reda 10–30 %. U slučaju softwarea ili, konkretnije, PhotoMatha dodati još jednog studenta i naplatiti mu svoju uslugu košta toliko malo da se taj iznos može gotovo zanemariti. To omogućava softverskim tvrtkama da uredno imaju profitne marže reda 80–90 %.

Nemojte reći da vas nitko nije na to upozorio idući put kad poželite pokrenuti hardware startup, koliko god to dobro zvučalo. Nemam ništa protiv biznisa s niskim profitnim maržama, dapače, i sam ih imam nekoliko, ali dobro je znati čemu čovjek treba težiti.

Ulaganje po vlastitim uvjetima

PhotoMath je zadnju rundu investicije od šest milijuna dolara povećao nakon što je već imao 100 milijuna downloada i stotine tisuća aktivnih korisnika na dnevnoj bazi, a do toga je došao većinom vlastitim novcem i uz jako malo vanjskih investitora. Takva pozicija omogućava osnivaču da bira najboljeg investitora i diktira uvjete po kojima uzima novac.

Upravo je to Damir i napravio, uzeo je investiciju od strateškog investitora specijaliziranog za investicije na edukacijskom tržištu, i to po uvjetima koji mu ostavljaju većinsku kontrolu u odlučivanju oko daljnjeg razvoja tvrtke.

Iskustvo koje može biti presudno

Velika je razlika imati osnivača s više od 20 godina iskustva u vođenju biznisa i nekog 25-godišnjeg inovatora koji će najvjerojatnije napraviti sve greške koje se mogu napraviti, od davanja prevelike kontrole investitorima, manjka iskustva u pregovorima s klijentima i partnerima, trošenja novca na stvari koje nikad neće rezultirati povratom…

Kad bi me netko natjerao da odaberem samo jednog hrvatskog osnivača na kojeg bih se danas kladio, to bi sigurno bio Damir Sabol.

Ok, startna pozicija je osigurana. Kakva je budućnost PhotoMatha?

Važno je znati da se PhotoMath pozicionirao na tržištu kao obrazovna aplikacija koja pomaže učenicima svladati matematiku tako što im objašnjava proces rješavanja jednadžbi korak po korak. To je percepcija PhotoMatha, a ne neki mali app koji studentima omogućava da varaju na testovima.

Takva pozicija PhotoMathu osigurava podršku učitelja i škola te daje dobru podlogu za izbacivanje cijelog niza edukacijskih aplikacija sličnog koncepta – od gramatike preko stranih jezika do glazbe. To je neki veliki plan o kojem znam da Sabol razmišlja, a ideja o PhotoMathu kao jednom od globalnih lidera na edukacijskom tržištu vjerojatno je nešto što je privuklo i investitore.

Samo za usporedbu, firma Scholastica u Americi je prije stotinjak godina krenula sa srednjoškolskim sportskim magazinom, a danas je vodeći brend na edukacijskom tržištu i uprihodi 1,6 milijardi dolara. Intuit, jedna od većih firmi u SAD-u, 1983. krenuo je s jednostavnom formom uz koju su ljudi mogli lagano izračunati svoj povrat poreza, a danas zarađuje pet milijardi dolara kroz stotine proizvoda.

Može li PhotoMath prerasti u tvrtku s desecima sličnih proizvoda ili postati toliko velik da može ostati fokusiran na matematiku, tek ćemo vidjeti. Ne bih se začudio da nas ekipa predvođena Damirom Sabolom iznenadi još koji put.

*Autor je uspješni poduzetnik i osnivač agencije Five koja se bavi mobilnim dizajnom i razvojem digitalnih proizvoda. Osnovao je i tvrtku Shoutem, samouslužnu platformu za izradu aplikacija.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara