SAMO jučer, kako kaže policija, u Zagrebu je bilo 11 dojava o bombi. Sve dojave su se pokazale lažnima.

>>Oglasila se policija: Bilo je 11 dojava o bombi, sve su lažne

Te "bombe" bile su u više trgovačkih centara i drugim javnim objektima na području Grada Zagreba i to u Preradovićevoj ulici, Škorpikovoj ulici, na Ljubljanskoj aveniji, na Jankomiru, u Ulici Vice Vukova, na Rudeškoj cesti, u Ulici Rudolfa Kolaka, na Slavonskoj aveniji, na Cvjetnom trgu kao i na području Zaprešića u Zaprešićkoj ulici te na području Dugog Sela u Ulici Alfreda Nobela.

Tako su jučer bili zatvoreni Arena Centar, Designer Outlet pored Ikee, Family Mall, City Center One East...

Prijetio "Stegosaurus"

O čemu se tu zapravo radi?

Za jučerašnja događanja u Zagrebu, prijeteći mail nazvan SPAM MRŽNJA poslan je preko ruske domene, a autor se naziva Stegosaurus.

>>Prijetnje centrima u Zagrebu stigle s adrese stegossaurus@yandex.ru: "Svi ćete umrti"

"Eksploziv u trgovačkom centru. Ja sam rođendanski ubojica. Rođen da ubije. Svi ćete osjetiti moju mržnju eksplozija. Svi ćete umrti", sadržaj je jedne od poruka poslanih na javno dostupne mailove niza trgovačkih centara na širem zagrebačkom području.

Gledajući širu sliku, radi se o događanjima koja su nakon ruske invazije na Ukrajinu učestala posebno u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a sad sve više i u Hrvatskoj.

Što se tiče Hrvatske, početkom lipnja zaprimljena je dojava da je u zgradi Županijskog suda u Splitu, u Gundulićevoj ulici, postavljena bomba. Obavljenim pregledom je utvrđeno da se radi o lažnoj dojavi. Iz zgrade suda evakuirani su svi zaposlenici i stranke, njih 250.

Sredinom svibnja je slična situacija bila i u Zagrebu. Konkretno, tada je dojavljeno kako je bomba u Avenue mallu. Potvrđeno je da se radilo o lažnoj dojavi.

Mjesec dana prije toga u fokusu se našao jedan drugi trgovački centar, Arena centar. Pregledom Arena centra nije pronađena eksplozivna naprava, još jednom radilo se o lažnoj dojavi.

Jučerašnji dan s 11 lažnih dojava sigurno je bio najgori po ovome pitanju. U Srbiji i Bosni i Hercegovini situacija je još gora. Tamo su posebno "na udaru" osnovne i srednje škole te mnoge institucije koje dobivaju prijetnje bombama.

Stručnjak Laušić: Teoretski, to se može događati svaki dan

Što ako se ovako nešto teoretski počne događati svaki dan? Ovo pitanje, između ostaloga, postavili smo stručnjaku za sigurnost Mati Laušiću, general-pukovniku u mirovini i bivšem načelniku Uprave vojne policije.

"Teoretski, to se može događati svaki dan, ali tu su bitni postupci preveniranja uz koje je važno da smo doista uputili svakog zaposlenika kako se ponašati u okviru njegova radnog mjesta, njegova mikroprostora.

Ako se puno radi na prevenciji, ako svaki zaposlenik zna svoju ulogu, nije nužna uvijek niti evakuacija, osim ako policija tako ne naredi, svakako se mora postupati po zapovjedi. Također, ako su svaki dan dojave, odmah je mogućnost da se identificira počinitelj, ili više njih, veća. Onda je to pojavni oblik koji ubrzava identifikaciju", rekao je on.

Što se tiče same prevencije, navodi da ona podrazumijeva da se svaka dojava shvati ozbiljno.

"Tu je važno da u svakoj ustanovi ovog tipa, poput trgovačkog centra ili kinodvorana, imate plan evakuacije ili spašavanja. To postoji, ali za požare, ali mora postojati i kod ovakvih slučajeva.

"Potreban je plan"

Mora postojati plan povezan za postupanje po anonimnoj dojavi o podmetnutoj eksplozivnoj napravi, počevši od toga kako je zaprimljena pa nadalje. Recimo, idealno je da onaj tko je zaprimio dojavu telefonski odugovlači razgovor, da obrati pozornost na karakterističan akcent, šumove u pozadini... U ovom slučaju, dojava je došla mailom, ali govorim u generalnom smislu.

Taj plan mora sadržavati i sve elemente koji bi spriječili smanjenje ljudskih stradavanja i materijalne štete. Odmah se mora isključiti plin i struja, staviti van funkcije stubišta i liftove, treba postojati evakuator, osoba koja vodi evakuaciju, onaj za kim će masa krenuti jer on zna izlaze i pravce", govori.

"Kod nas su kupci i zaposlenici sjedili 10 metara od objekta"

Ističe da sve to jučer nije bilo tako.

"Policija, kada dođe, zabranjuje pristup objektu. A kod nas su kupci i osoblje sjedili na stolicama zatvorenog kafića neposredno uz objekt. To je bilo 10-15 metara od trgovačkog centra. Da je bila bomba, ti koji su bili na ovoj udaljenosti bi stradali.

"Kažu mi da je policija bila pola sata unutra. Nema policije koja u jednom gradu, a gdje imate dojave za 11 objekata, može to tako brzo pregledati. Pa ni moj stan se ne može pregledati kroz pola sata. Pogotovo uz skromne ljudske i materijalne kapacitete, pa i uz korištenje psa, koji je živo biće i podložan je umoru. Ako treba objekt biti zatvoren dva dana, neka bude. Ne postoji imperativ brzine pregleda objekta", rekao je.

Navodi kako treba povećati kapacitet ljudi, kao i broj pasa, ali i uspostaviti suradnju Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane. Sve to, ističe, "važno je zbog prevencije kako bi se ostvario 3P preduvjet - to su prevencija, planiranje i postupanje".

"Naša promišljanja moraju biti da nemoguće može postati moguće. Vi imate primarne i sekundarne napade. Imali smo slučaj u Bruxellesu kad se bombaš samoubojica raznio bombom, došlo je do ranjavanja putnika. Tu je došla policija, vozila hitne pomoći...

Nakon nekoliko vremena, putnici su napustili to mjesto, pošli na mjesto po prtljagu gdje ih je dočekao drugi bombaš samoubojica koji je pokrenuo eksploziju. Možda je netko jučer promatrao kako je policija opremljena, kojom je brzinom došla, koliko su udaljeni bili oni koji su evakuirani.

Sve treba uzeti u obzir", naveo je, dodajući da je u Hrvatskoj problem što u velikoj mjeri ne postoji sigurnosna kultura, navodeći da smo oko iste komotni, ali i da je prisutno promišljanje da se to događa negdje drugdje.

"Nije niti Hrvatska izolirani otok"

"Kad postoji snažna prevencija, onda je lakše i ako dojave budu svakog dana. Samo traganje prepustimo stručnjacima. Ima tu puno elemenata... Zašto je ruski server, tu su izbori u BiH, intenzivno je bilo i u Srbiji kad je bila kampanja, postoji li pritisak na tijela javne vlasti.

Ali to neka stručnjaci utvrđuju, sada govorimo o postupku preveniranja i smanjenja štete da se doista radi o pravoj napravi", naveo je.

"Nije niti Hrvatska izolirani otok, članica smo EU i NATO-a, znamo kakav smo stav zauzeli oko agresije u Ukrajini, provodimo sve sankcije koje je EU donijela.

Da, možemo i mi biti meta, neka naša institucija. Svijet je globalno selo, izolirani su valjda samo Eskimi i otočje Tonga. Nema apsolutne sigurnosti, zato je važno podizati apsolutne mjere, kao i sigurnosnu kulturu", rekao je. 

Evo kako je u susjedstvu...

Što se tiče susjedstva, početkom lipnja redakcija Telegrafa je dobila jezive mailove o bombama. U mailu je pisalo na kojim će sve lokacijama u Beogradu eksplodirati bombe između 16 i 18 sati. Među lokacijama se nalazila i kuća Aleksandra Vučića. U poruci se navelo kako je Rusija teroristička nacija te kako je ovo jedini način za naučiti Srbiju lekciju.

Sredinom svibnja, u rasponu od tjedan dana, na adrese raznih institucija u Srbiji stiglo je 48 lažnih dojava o eksplozivnim napravama postavljenim na javnim mjestima ili ustanovama. Prijeteće poruke slane su s Gmaila, ProtonMaila, Eunet pošte, Yandexa, kao i putem anonimnih telefonskih poziva.

Utvrđeno je da je osam takvih prijetnji stiglo iz Poljske, četiri iz Gambije, po dvije iz Irana i Nigerije te po jedna iz Ukrajine, Slovenije i Rusije. Prije svega ovoga, još u ožujku, prijetilo se bombama na letu Beograd-Moskva aviokompanije Air Serbia. Tada je tri puta u pet dana primljena dojava o bombi. 

Evakuirana bolnica

Situacija s bombaškim dojavama aktualna je i u Bosni i Hercegovini. Prijetnja bombom je nedavno natjerala zaposlenike Kliničkog centra u Banjoj Luci na evakuaciju pacijenata koji su tamo na liječenju dok policijski istražitelji pokušavaju otkriti tko stoji iza sličnih prijetećih poruka što su dan ranije stigle na adrese stotina škola, ali i policijskih postaja u BiH.

>>Zbog prijetnje bombom evakuirani pacijenti banjolučkog bolničkog centra

Samo u jednom danu krajem svibnja više od 400 osnovnih i srednjih škola, poglavito na teritoriju Republike Srpske, moralo je biti evakuirano zbog takvih dojava koje su se na kraju pokazale lažnima.

Kasnije tijekom dana slične prijetnje stigle su i na adrese elektroničke pošte nekoliko policijskih postaja u Sarajevu pa su i njihovi zaposlenici nakon toga satima morali čekati na ulicama okončanje protudiverzijskih pretraga.

Je li sve povezano s ratom u Ukrajini? Tko prijeti bombama? Koja je korist od toga? Može li opasnost biti stvarna? Mogu li se počinitelji uhvatiti? 

Rakar: Jednostavno je napraviti anonimnu dojavu

To su samo neka od pitanja koja se sama nameću oko ovih bombaških prijetnji. No, na ova pitanja teško je dati odgovore, barem ako je suditi po mišljenjima stručnjaka koji su oko ove teme istupali.

>>Je li moguće otkriti tko šalje dojave o bombama?

"Nažalost, današnja tehnologija omogućuje da je relativno jednostavno napraviti anonimnu dojavu kojoj je nemoguće ući u trag. Rizik otkrivanja, za nekoga tko se odluči za to, relativno je malen", rekao je za HRT informatički stručnjak Marko Rakar nakon ovih zadnjih događanja u Zagrebu.

"Postoji niz servisa koji služe za to da nekome pošaljete anonimnu e-mail poruku. Čak i kada bi naša, ali i ruska policija došla do tog servera s kojeg je poruka poslana, taj server je u startu konfiguriran da ne bilježi ništa o korisniku te usluge", rekao je.

Na pitanje postoji li alat protiv toga, Rakar kaže da se možemo pouzdati u glupost onoga tko je poslao takvu poruku da napravi pogrešku koja će omogućiti policiji da ga nađe. "Policija nema lagan posao da otkrije tko je pošiljatelj", dodao je.

Delić: Ovo su kriminalci

Stručnjak za računalnu sigurnost Alen Delić u razgovoru za RTL rekao je da se one koji prijete na ovaj način ne treba zvati hakerima.

"Doista mislim da riječi haker i hakerski napadi u ovom kontekstu ne bi trebali biti korišteni, mi ovdje govorimo o drugačijem kontekstu, istražitelji će se ovdje usmjeriti na različite metode koje imaju, ne samo na korištenje elektroničke pošte. 

Ona je u ovom slučaju bila samo jedan od alata koji je bio korišten. Hakeri imaju veća tehnička znanja, rade puno drugačije stvari i uostalom ne bismo ih trebali nazivati hakerima, nego kriminalcima koji mogu napraviti puno veće štete od poslati jedan potencijalno anonimni e-mail", poručio je Delić.

Lubura: Nije lako otkriti počinitelja

Istaknimo i izjavu telekomunikacijskog stručnjaka Đure Lubure, koji je za N1 komentirao jučerašnje lažne dojave o bombama u trgovačkim centrima koje su poslane s ruske internetske domene.

"Ostaju zabilježeni svi telekomunikacijski podaci. Vi danas, kad je dio svijeta u ratu, imate situaciju da možete sakriti IP adrese na način da pristupate preko servera koji se nalaze u zemljama koje ne žele dijeliti informacije, a postoje i drugi načini o kojima ne bih javno govorio.

Ako osoba ima znanja i izrazitu volju, onda nije lako otkriti osobu koja ja pokrenula komunikaciju", rekao je Lubura te dodao:

"Ja sam siguran da će MUP tijekom istrage tražiti podatke putem međunarodne pravne pomoći, Interpola, od ruskih kolega, no hoće li ih dobiti od ruskih kolega u ovom slučaju, ja ne znam doista.

"Ovo je nekome ozbiljan alat da nas sve maltretira"

Moguće da je upravo zato pošiljatelj izabrao rusku adresu jer bez suradnje njihovih službi, njihovog operatora, neće biti moguće utvrditi tko je pošiljatelj. Čak i ako bi surađivali, u slučaju ako je osoba jako dobar poznavatelj tehnologije postoje i drugi načini kako prikriti identitet."

"Ja sam nekad davno radio u MUP-u i uvijek je bilo dojava. Ili učenici nisu htjeli na ispit ili optuženici ne žele da bude rasprava na sudu. Tu su jasni motivi, ovdje nisu. Osim ako je motiv upravo stvaranje panike i nelagode među ljudima i onda bi to mogao biti neki oblik hibridnog rata. 

Teško je spekulirati, doista ne želim spekulirati tko bi to mogao biti, ali s obzirom da vidimo da se ponavljaju dojave i učestale su upravo na mjestima gdje je velik broj ljudi, moguće da se radi o obliku hibridnog ratovanja gdje možda sudjeluje i netko iz zemalja koje nas smatraju neprijateljskima. 

Ovo je nekome ozbiljan alat da nas sve maltretira, stvara nelagodu. Drago mi je da se u cijelu priču uključila SOA koja ima značajne kapacitete u kibersigurnosti. Ja to ne bih neozbiljno doživljavao. Nije se još dogodilo da je negdje eksplodiralo, ali može se dogoditi, ne daj Bože, da bi sutra bilo većih problema", rekao je Lubura.

Avdagić: Ne izgleda mi ovo kao organizirani kriminal

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za Index je nedavno rekao da mu ovo ne izgleda kao organizirani terorizam. 

"Kako je moje područje interesa međunarodna sigurnost, mogu reći da ne vidim poveznicu među navedenim državama (Hrvatskom, Srbijom i BiH, op.a), u ovom kontekstu, i sve to skupa mi u svakom slučaju ne izgleda kao organizirani terorizam ili nešto tomu slično. 

Naravno, veza može postojati, ali po svemu što zasad znamo ne postoji razlog da bismo to dovodili u međusobnu povezanost. Onaj segment koji daje nešto naslutiti jest uključenost škola u više slučajeva prijetnji, a to se da povezati s krajem školske godine. 

Mislim da je takvih slučajeva bilo u prošlosti. Svakako bi iskusniji policajci mogli govoriti o tom fenomenu koji se pojavljivao u brojnim institucijama, vezano uz određene rokove, ročišta i tome slično", rekao je on.

Može li biti povezano s ratom u Ukrajini?

"Zapravo, to je najzanimljivije pitanje, posebno u slučaju Srbije. S najviših političkih razina tamo se optuživalo kako su brojne prijetnje prema avionskim letovima vezane uz rusku agresiju na Ukrajinu, pri čemu se to pripisivalo neuvođenju sankcija prema Rusiji, pa tako i prema letovima za Rusiju. 

Naravno, nije nemoguće da se pojedinac ili više osoba odlučilo doista tako razračunavati s politikom koju ne podržava, ali isto tako nije nemoguće da netko radi upravo suprotno, iz drugih pobuda te da je time htio podići gnjev prema ukrajinskoj strani", kaže.

Cvrtila: Nikad ne znate je li dojava lažna ili prava

Kriminalist Željko Cvrtila rekao je nedavno za Index da nikad ne znate je li dojava lažna ili prava. Pitali smo i njega postoji li mogućnost da je ovakvo što povezano s ratom u Ukrajini.

"Ne vidim logiku. Koji bi bio cilj? Koja poruka se želi postići s tim? Koja logika je tu da se netko osvećuje nekome i zbog čega? Hrvatskoj koja je na strani Ukrajine? Srbiji koja je na drugoj strani? BiH koja je možemo reći neutralna? Crnoj Gori koja je u NATO-u? Previše je tu različitih stavova.

Kad bi samo bilo upućeno, primjerice, prema BiH, moglo bi se tumačiti kao pokušaj destabilizacije. Imalo bi logiku. Ili da je samo hrvatskoj ili samo srpskoj strani. Ovako jednostavno ne vidim motiv", govori Cvrtila.