ZAKON o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno Lex Agrokor, postat će i službeno dio europskog zakonodavstva u insolvencijskim postupcima, što će u predstojećim danima biti objavljeno u Službenom listu Europske unije, priopćeno je prošli tjedan iz vlade RH.

Predsjednik vlade Andrej Plenković podsjetio je na sjednici vlade prošlog tjedna da je Hrvatska prije godinu dana, nakon konzultacija s Europskom komisijom, predložila da se u odgovarajuću Uredbu Europske unije uvrsti Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, navodi u priopćenju vladina služba za odnose s javnošću.

"Taj zakon ne samo da je dobio potvrdu o sukladnosti s Ustavom od strane Ustavnoga suda na niz inicijativa koje su ga dovodile u pitanje već je postao i dio pravne stečevine Europske unije, što će u predstojećim danima biti objavljeno u Službenom listu Europske unije", kazao je Plenković te trijumfalno dodao: "Dobili smo još jednu legitimaciju o ovom Zakonu kao dijelu stečajnoga zakonodavstva koji postoji na razini Europske unije. To je važan politički uspjeh, ali i pravno priznanje kvaliteti i karakteru ovog Zakona.''

Jedino Sud Europske unije može odlučiti je li Lex Agrokor u skladu s europskim pravom

No je li doista tako ili je ipak riječ o spinu iz vlade? Odnosno, znači li objava Lex Agrokora u Službenom listu Europske unije da je riječ o zakonu koji je u skladu s europskim pravom? Odgovor na to pitanje je jasno i glasno - NE.

Naime, jedino Sud Europske unije može neprijeporno odlučiti je li Lex Agrokor u skladu s europskim pravom, a to je uostalom u svojoj odluci naveo i hrvatski Ustavni sud. Slučaj Lex Agrokora nije još došao pred Sud Europske unije u Luksemburgu, tj. nitko zasad nije od njega zatražio očitovanje, što se u osnovi može učiniti vrlo lako.

Kada je, pak, riječ o Službenom listu Europske unije, on je najvažniji izvor informacija o aktivnostima svih institucija i tijela Unije te izvor primarnog, sekundarnog i dodatnog prava te sporazuma s trećim zemljama. To što se najavljuje objava Lex Agrokora u njemu ne predstavlja nikakvu pravnu potvrdu ili neupitnost tog zakona, nego se treba razumjeti kao informacija koja je i preko tog službenog briselskog izvora sada na raspolaganju svim članicama Europske unije. To je puka notifikacija, nikakva velika potvrda Plenkovićeve politike.

Europska komisija je Indexu potvrdila da je Plenkovićeva interpretacija obmana

To su nam potvrdili i u Europskoj komisiji, u odjelu koji se bavi vladavinom zakona i temeljnim ljudskim pravima. Glasnogovornik Christian Wigand je poručio kako je Lex Agrokor objavljen u Službenom listu Europske unije kao dio insolvencijskog zakonodavstva u Europskoj uniji ''kako bi se poboljšale učinkovitost i prekogranična suradnja''. U tom slučaju se novi insolvencijski zakoni, kakav je Lex Agrokor, mogu objaviti u odgovarajućoj Uredbi Europske unije. 

Lex Agrokor je ''uključen u Aneks A odgovarajuće Uredbe i s drugim insolvencijskim zakonima ostalih država članica'', rekao je Indexu glasnogovornik Wigand podsjećajući da se o tom paketu glasalo 13. lipnja u Europskom parlamentu, a 20. lipnja na Europskom vijeću.

Sve to i dalje, naravno, ne znači da je Lex Agrokor u skladu s europskim pravom, što je stopostotno jasno iz sljedeće rečenice koju nam je rekao glasnogovornik Wigand: ''Uključivanje u Aneks A neke nacionalne procedure ne pretpostavlja pozitivnu ili negativnu procjenu usklađenosti s ostalim pravilima europskog zakonodavstva.''

Sve to, pak, kada se Wigandovi odgovori prevedu s briselskog birokratskog jezika, znači da je Plenkovićeva vlada pokušala iskoristiti jednu u osnovi irelevantnu formalnost, objavu u Službenom listu Europske unije, da hrvatsku javnost obmane o tome kako to predstavlja ''priznanje kvaliteti i karakteru'' Lex Agrokora. Plenković je koristeći se svojim uobičajenim načinom izražavanja običnu notifikaciju predstavio kao da je Lex Agrokor ''postao dio pravne stečevine EU-a'', što čak i da u ovom trenutku tehnički jest točno, i dalje ne znači da je sporni zakon u skladu s europskim pravom. 

Znakovit odgovor Europske komisije Peđi Grbinu

Je li Lex Agrokor u skladu s europskim ugovorima je zasebno pitanje o kojem ni Europska komisija nije još zauzela stav. S druge strane, nema sumnje da je Europska komisija pod vodstvom Jean-Claudea Junckera zasad blagonaklona prema Plenkoviću (obojica dolaze iz Europske pučke stranke) i primjeni Lex Agrokora, naročito kada se usporedi kako se EK ponašala u vezi s talijanskim zakonom Lex Prodi. Komisija je već više puta poručila da prati primjenu Lex Agrokora, ali se nije odlučila pravno ga provjeriti na Sudu Europske unije.

No znakovit je odgovor koji je od Europske komisije ovih dana dobio saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin, u kojem su mu potvrdili kako EK ispituje usklađenost slovenskog Lex Mercatora s europskim pravom. 

''Službe Komisije ocjenjuju usklađenost prethodno navedenog slovenskog zakona sa slobodnim kretanjem kapitala utvrđenim u članku 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Posebno se analizira pitanje je li taj zakon opravdan u kontekstu ciljeva zaštite vjerovnika i manjinskih udjela društva kćeri čiji je većinski vlasnik u postupku u slučaju nesolventnosti ili sličnom postupku. Osim toga, službe Komisije analiziraju usklađenost dotičnog zakona s Uredbom 2015/848 o postupku u slučaju nesolventnosti 2. Za ocjenu usklađenosti zakona s pravilima Unije potrebna je bliska suradnja različitih službi Komisije, koja je u tijeku'', stoji u odgovoru koji je Grbin dobio iz EK.

Ocjenjuje se usklađenost Lex Mercatora sa slobodnim kretanjem kapitala u EU
 
Dakle, ako je Lex Mercator za preispitivanje, što je onda tek s Lex Agrokorom koji predstavlja mnogo ozbiljniji oblik državne intervencije?
 
Pitali smo Grbina da prokomentira što ga najviše brine oko Lex Agrokora.

''Sam je Ustavni sud u svojoj odluci ukazao da ocjenu je li Lex Agrokor u suglasnosti s EU pravom ili ne prepušta Sudu EU, što znači da do odluke toga suda takvu ocjenu nećemo imati. Budući da će se postupci vezani uz primjenu Lex Agrokora početi voditi odmah po sklapanju nagodbe, za očekivati je da će neki od sudaca koji će voditi postupke postaviti prethodno pitanje Sudu EU pa ćemo taj odgovor vjerojatno dobiti u sljedećih godinu, godinu i pol. Ono što smatram da je problematično sa stajališta prava EU je isto ono što je Komisija navela za slovenski Lex Mercator: narušavanje slobode kretanja kapitala, neusklađenost s europskim insolvencijskim pravom, potpuno nedostatna zaštita i nejednak položaj vjerovnika'', rekao nam je ovaj zastupnik SDP-a

Sud EU-a treba što prije pitati da se očituje o Lex Agrokoru

Grbin nije htio komentirati ide li Juncker na ruku Plenkoviću zato što su obojica iz EPP-a, ali je podsjetio na sljedeće: ''Kao što sam rekao, svaki sudac, u svakom postupku koji se bude vodio vezano uz primjenu Lex Agrokora ima mogućnost obratiti se Sudu EU kako bi dobio odgovor na prethodno pitanje je li Lex Agrokor u skladu s europskim pravom. Uvjeren sam da će se to dogoditi, dapače, pozivam suce da to svakako učine što prije kako bi se dvojbe otklonile, jer je najgore što se Hrvatskoj može desiti da odluka o tome da Lex Agrokor nije bio usklađen s pravom EU dođe za četiri-pet godina. Tada će štetne posljedice biti gotovo nemoguće otkloniti.''

U svakom slučaju, unatoč spinu iz vlade u kojemu se objavu Lex Agrokora u Službenom listu Europske unije pokušalo iskoristiti kao dokaz njegove pravne ''kvalitete i karaktera'', o tome jedinu valjanu i pravno obavezujuću odluku može donijeti Sud Europske unije. Kakva god ta odluka bila, u interesu Hrvatske je da bude donesena što prije.