MAĐARSKI premijer Viktor Orban je pozvao Europsku uniju da financira ograde na granicama oživivši zamisao koja se dugo smatrala nedopustivom, uoči summita čelnika EU na kojem će se raspravljati o suzbijanju ilegalne imigracije.

Nakon niza pritužbi Austrije i Nizozemske o sve većem broju ulazaka u zemlju organizirano je okupljanje 27 čelnika Europske unije. Granična agencija Unije izvijestila je o 330.000 nezakonitih prelazaka prošle godine, najviše od 2016. godine.

EU članice su gorko podijeljene o podjeli brige za izbjeglice na svome tlu te su godinama usredotočene na učvršćivanje svojih vanjskih granica kako bi spriječile da ljudi uđu u zemlju preko neslužbenih i često smrtonosnih ruta.

Zemlje poput Poljske, Mađarske i Slovenije podigle su ograde na svojim granicama kako bi zadržale izbjeglice i migrante iako je Europska komisija koja upravlja zajedničkim proračunom Unije dosad odbijala platiti za takve ograde rekavši da bi se to protivilo liberalnim demokratskim vrijednostima i ljudskim pravima. 

Orban pozvao EU da financira ograde

U pozivu uoči summita sa svojim poljskim, belgijskim, malteškim i bugarskim kolegom, Orban je pozvao da EU financira takve projekte rekavši da "ograde štite cijelu Europu", citirala je državna novinska agencija MTI.

Čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen prethodno je odbila financirati "žilet žicu ili zidove" iako izvršna grana EU sa sjedištem u Bruxellesu nudi novac za fizičku graničnu infrastrukturu poput opreme za nadzor.

EU kaže da su među ilegalnim dolascima prošle godine dominirali Sirijci, Afganistanci i Tunižani i da je tek trećina ljudi dobivala azil, dok su svi ostali bili vraćeni.

Iako je primila nekoliko milijuna ljudi koji su u bijegu od rata iz susjedne Ukrajine, EU nastoji vratiti više ljudi na Bliski istok, u Sjevernu Afriku i Južnu Aziju dok rastući ilegalni ulasci oživljavaju strože politike.

"Sustav za azilante u kvaru"

U zajedničkom pismu uoči summita čelnici Malte, Danske, Grčke, Litve, Latvije, Estonije, Austrije i Slovačke rekli su da je trenutni "sustav za azilante u kvaru".

"Ilegalna migracija još je jednom postala jedno od hitnih pitanja u EU", navodi se. "Bez ponovljenih i uspješnih napora, može se samo očekivati da se nastavi i poveća ilegalna migracija u Europu u nadolazećim godinama."

Skupine za zaštitu ljudskih prava kritizirale su rastući restriktivni pristup Europske unije prema migraciji kao ilegalan i nehuman. Drugi kritičari kažu da oštar stav prema migraciji služi za postizanje političkih bodova kod desničarskih glasača i da ne uzima u obzir manjak radne snage u sve starijoj Europi.