VRŠNJAČKO nasilje posljednjih godina dobilo je novu dimenziju te se u velikoj mjeri preselilo iz škola na internet. Nasilje na društvenim mrežama zbog učestalosti je postalo gotovo normalno ponašanje pa djeca često ne prepoznaju da su žrtve nasilja.

Prema podacima MUP-a, 2022. godine porastao je broj prijavljenih slučajeva međuvršnjačkog nasilja s 500 na 644. Također je i više osoba počinilo kazneno djelo vršnjačkog nasilja, a najčešće su iskorištavali djecu za pornografiju. Potvrdili su da je u prvih jedanaest mjeseci 2023. godine zabilježen daljnji porast broja kaznenih djela u području kaznenopravne zaštite djece i obitelji za 18.3% u odnosu na isto razdoblje 2022. 

Ured pravobraniteljice za djecu godišnje primi tek 20 prijava povrede prava djece putem društvenih mreža. Unatoč malom broju prijava, svjesni su problema i rizika za djecu te ističu da je važno educirati sudionike društva. 

"Sama djeca, a i odrasli koji se o njima brinu, potvrđuju nam da je nasilje na društvenim mrežama sve više prisutno. Iz obraćanja roditelja, ali i odgojno-obrazovnih djelatnika, uočavamo kako ni djeca ni odrasli nisu dovoljno informirani o mogućnostima zaštite djece na društvenim mrežama, kao ni o mogućnostima zaštite i procedurama postupanja kada se nasilje dogodi, te da ne reagiraju na vrijeme", kazala je pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević. 

Na društvenim mrežama ne biraju se riječi

Cyberbullying je zlostavljanje korištenjem digitalnih tehnologija. Može se događati na društvenim mrežama i aplikacijama za dopisivanje. Mladi i djeca sve češće na Instagramu, TikToku ili Snapchatu u komentarima vrijeđaju druge na temelju izgleda, vjere ili nacionalnosti. 

Među njima se bilježi i sve veći porast seksualnog nasilja koje uključuje slanje i dijeljenje sadržaja seksualne prirode, a služi za uznemiravanje druge osobe i zadovoljavanje vlastitih seksualnih potreba. Psihologinja i sudska vještakinja Gordana Buljan Flander smatra da je vršnjačko nasilje na društvenim mrežama postalo učestalije i okrutnije.

"Zbog toga što počinitelj misli da može biti anoniman, zato što nema fizički kontakt sa žrtvom pa ne vidi njenu patnju, još je okrutnije i za žrtvu puno teže jer jednim klikom to vide tisuće ljudi. Istraživanja su potvrdila da cyber nasilje izaziva puno teže posljedice nego nasilje uživo te je dva puta rizičnije za pokušaj počinjenja suicida", govori psihologinja. 

Sexting sve popularniji, kao i ucjene

Među mladima je sexting, odnosno slanje, primanje i prosljeđivanje seksualno eksplicitnih sadržaja, postao uobičajen. Istraživanje je pokazalo da je od 60 do 80% srednjoškolaca sudjelovalo u nekom obliku sextinga. Kad je riječ o sextortionu, 13.4% adolescenata sextalo je na nagovor, a oko 4.5% pod prisilom. 

To se najčešće odvija na društvenim mrežama. Svaki četvrti adolescent najčešće je primio seksualno izazovan materijal preko Instagrama, a svaki peti preko WhatsAppa. Velik problem postale su i jednokratne poruke i fotografije na platformama za dopisivanje. Počinitelji ih često nagovaraju na slanje jednokratne fotografije, koju potom snime drugim uređajem i tako šire eksplicitni sadržaj. 

"Mi smo djeci dali vrlo opasan alat u ruke, a nismo ih naučili koristiti ga. Oni ne misle na budućnost, već na sadašnjost. Njima je bitno to odobravanje i ako im netko kaže da su lijepi, oni će poslati eksplicitnu fotografiju. Zato što je njihov mozak nezreo i ne razmišlja o uzrocima i posljedicama. 

Oni se već u šestom razredu uključe u sexting ne razmišljajući o posljedicama. Moram napomenuti kako 97% takvog sadržaja poslanog do 18. godine u nekom momentu bude proslijeđeno dalje. To je tema o kojoj bi trebali razgovarati i roditelji i profesori", smatra Buljan Flander.

Roditelji nisu dovoljno educirani

Kao dodatni problem ističe upravo nedovoljnu educiranost roditelja i obrazovnih djelatnika. Prema istraživanju, više od 40% stručnjaka u školama nije upoznato s pojmom sexting, a 85% ih je reklo da se nije susrelo s tim u svojoj školi. 

"Radila sam edukaciju u jednoj srednjoj školi gdje su mi djeca rekla da sam zakasnila i da se to treba raditi u osnovnoj. U pravu su, tijekom rada susrela sam se s djevojčicom petog razreda koja mi je na terapiji pokazala kako je primila fotografiju muškog spolovila. Najveći problem je bio što se ona zbog toga nije osjećala uznemireno jer im je to postalo normalno", rekla je Buljan Flander.

Žrtve ne prijavljuju nasilje zbog osude

Odvjetnik Nino Ćosić objašnjava da je svako posjedovanje, snimanje ili distribuiranje eksplicitnog sadržaja kazneno djelo. Budući da djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u kaznenom zakonu obuhvaća različite vrste kaznenih djela, napominje da se kazne kreću od 6 mjeseci pa sve do 15 godina zatvora. 

"Živimo u društvu u kojem većina počinitelja ove vrste kaznenih djela prolazi nekažnjeno s obzirom na to da žrtve ovih kaznenih djela nailaze na društvenu osudu te pogrešno smatraju kako će prijavom počinjenja ovakvih i sličnih kaznenih djela upravo one biti izvrgnute osudama okoline i vršnjaka.

Izrazito je važno skrenuti pozornost svim roditeljima na činjenicu da je potrebno djecu informirati o ovoj problematici, razgovarati s njima, educirati ih, zaštititi koliko je moguće internetske račune lozinkama, a, što je najvažnije, osvijestiti djecu kako je prijava počinitelja ove vrste kaznenih djela nužna i primarna", govori Ćosić. 

"Djeca koja trpe nasilje ne trebaju biti sama"

Psiholozi napominju da je krajnji čas za veliku kampanju prevencije cyberbullyinga, koju bi trebalo provoditi nadležno ministarstvo kako bi svako dijete i roditelj dobili važne informacije i alate o digitalnoj pismenosti. Uz to, odgovornost vide u cjelokupnom društvu.

"Edukacija i otvorena komunikacija s djecom i mladima može doprinijeti smanjenju nasilja, kako kroz formalne sustave obrazovanja, tako i neformalne. U konačnici, svaki pojedinac za sebe treba preuzeti odgovornost i nastojati raditi na vlastitim komunikacijskim vještinama i strategijama za nošenje sa stresom te pravovremeno reagirati ako uoči bilo kakav oblik nasilja", rekla je psihologinja Sandra Đurijanček. 

Educiranje i kontroliranje djeteta jednako je važno kao i pravovremena reakcija kada primijete sumnjive radnje koje bi mogle ukazivati na vršnjačko nasilje na društvenim mrežama. 

"Djeca koja trpe nasilje ne trebaju biti sama. Uvijek trebaju potražiti pomoć roditelja, nastavnika... Ako tu ne dobiju podršku, neka nazovu neku SOS liniju za djecu poput Hrabrog telefona. Roditeljima bih svakako poručila da se obavezno uključe u online živote svoje djece bez obzira na to što ne znaju puno o tehnologiji. Tako će upoznati svoju djecu i biti tu za njih", savjetovala je psihologinja Buljan Flander.

Kako prijaviti vršnjačko nasilje?

Kada dođe do vršnjačkog nasilja na društvenim mrežama, iz MUP-a savjetuju djeci da sve prijave roditeljima ili policiji. Posebno upozoravaju da ne bi smjeli brisati poruke, fotografije ili snimke i da bi bilo poželjno sačuvati detalje o online komunikacijskoj platformi. I naposljetku, savjetuju im da prekinu komunikaciju i blokiraju počinitelja. 

Dodaju kako žrtve seksualno zlostavljanje ili bilo koje drugo kažnjivo ponašanje počinjeno na štetu djeteta mogu anonimno online prijaviti na Red Buttonu - bilo da su to žrtve nasilja ili osobe koje su primijetile neprimjereno ponašanje na štetu djeteta.