ODLUKA Upravnog suda o ostvarivanju prava na inkluzivni dodatak razotkriva razmjere nefunkcioniranja sustava socijalne skrbi, a odgovornost za takvo stanje leži na resornom ministarstvu i ministru Marinu Piletiću, poručili su danas iz udruge Sjena.

"Odluka Upravnog suda kojom je potvrđeno da se postupci za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak ne smiju obustavljati smrću podnositelja zahtjeva, razotkriva razmjere nefunkcioniranja sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj", priopćili su iz udruge nakon što je Upravni sud u Zagrebu donio nepravomoćnu presudu prema kojoj država mora nasljednicima preminule osobe isplatiti sve iznose inkluzivnog dodatka od dana podnošenja zahtjeva do smrti podnositelja, ukoliko se ustanovi da je ta osoba imala pravo na dodatak.

Dugotrajno čekanje na rješenja

Udruga Sjena ističe da su građani zahtjeve za inkluzivni dodatak podnosili na vrijeme i sa svom potrebnom dokumentacijom, no rješenja su čekali mjesecima, često i godinama.

"Odgovornost za takvo stanje leži na Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te na resornom ministru Marinu Piletiću. Sustav koji je pod njihovom nadležnosti doveo je do toga da se pravo mjeri vremenom čekanja, a ne zakonom, te da smrt korisnika postaje administrativni izlaz iz neriješenih postupaka", naveli su.

Prema procjenama, oko 15.000 osoba preminulo je ne dočekavši rješenje o inkluzivnom dodatku. Zaostala potraživanja od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti predstavljaju imovinsko pravo koje pripada nasljednicima, ustvrdila je udruga Sjena.

Neučinkovitost sustava na štetu obitelji

"Upravo ta razlika, koju sustav godinama ignorira, dovela je do toga da obitelji ostaju bez sredstava koja su njihovim članovima pripadala za života. Ključni uzrok ovakvih situacija nalazimo u dugotrajnim i neučinkovitim postupcima vještačenja te općoj sporosti upravnih tijela", naglasili su.

Udruga Sjena također napominje da se teret nefunkcioniranja sustava ne smije prelamati preko leđa obitelji koje su već izgubile svog člana, a država ne smije administrativne propuste pretvarati u proračunsku uštedu.

"Ako ova odluka postane pravomoćna, ona jasno potvrđuje obvezu tijela da dovrše započete postupke i isplate zaostatke koji pripadaju nasljednicima. Ujedno, ona predstavlja ozbiljno upozorenje da daljnje ignoriranje sistemskih propusta ima i pravne posljedice", poručuju.