NACIJE osjetljive na klimatske promjene upozoravaju da su na rubu izumiranja ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere.

>> Zemlja se zagrijava sve brže, sve je manje šanse da se izbjegne katastrofa

Upozorenje grupe zemalja u razvoju dolazi nakon važnog izvješća Ujedinjenih naroda u kojem se tvrdi da bi globalno zagrijavanje moglo učiniti dijelove svijeta nenaseljivim. Svjetski čelnici, uključujući britanskog premijera Borisa Johnsona, nazvali su izvješće globalnim pozivom za buđenje, piše BBC. No, najjače reakcije na izvješće stigle su iz zemalja za koje se smatra da će biti najteže pogođene.

"Svojim životima plaćamo za ugljik koji je netko drugi ispustio", rekao je Mohamed Nasheed, bivši predsjednik Maldiva, koji predstavlja gotovo 50 zemalja osjetljivih na posljedice klimatskih promjena.

Maldivi su najniža zemlja na svijetu, a Nasheed je rekao da bi projekcije UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) bile razorne za njegovu zemlju, stavljajući je na rub izumiranja. Prema posljednjem izvješću IPCC-a, toplinski valovi, obilne kiše i suše postat će sve češći i ekstremniji. Glavni tajnik UN-a označio je izvješće "crvenim alarmom za čovječanstvo".

Izvješće otkriva da postoje nedvosmisleni dokazi da su ljudi krivi za povećanje temperature. U sljedeća dva desetljeća prosječne temperature će vjerojatno porasti za 1.5 stupanj Celzija iznad razine iz predindustrijskog doba. To bi moglo dovesti do povećanja razine mora za pola metra, a do kraja stoljeća nije isključen ni porast od dva metra.

"I dalje možemo izbjeći najgore posljedice"

To bi moglo imati razoran utjecaj na nizinske priobalne zemlje, rekla je Diann Black-Layne, veleposlanica Antigve i Barbude i vodeća klimatska pregovaračica Saveza malih otočnih država. "U izvješću se može vidjeti što nas čeka u budućnosti", rekla je Black-Layne.

Izvješće je objavljeno manje od tri mjeseca prije ključnog klimatskog summita u Glasgowu, poznatog kao COP26.

Boris Johnson, koji je domaćin konferencije, rekao je da je izvješće pokazalo da je potrebna pomoć zemljama koje su izložene ozbiljnim klimatskim promjenama. 

"Ovo izvješće je otrežnjujuće i jasno je da će sljedeće desetljeće biti ključno za budućnost našeg planeta. Znamo što se mora učiniti da bi se ograničilo globalno zagrijavanje - poslati ugljen u povijest i okrenuti se čistim izvorima energije, zaštititi prirodu i osigurati financiranje za zemlje na prvoj liniji fronta", prenosi BBC Johnsonove riječi.

Prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine, više od 190 vlada složilo se da bi svijet trebao ograničiti globalno zagrijavanje na dva ili, još bolje, na 1.5 stupanj iznad predindustrijske razine. No, novo izvješće kaže da će prema svim scenarijima obje granice biti nadmašene u ovom stoljeću ako se ne dogodi veliko smanjenje emisije ugljika.

Američki izaslanik za klimu John Kerry rekao je da za postizanje ciljeva mnoge zemlje moraju hitno promijeniti svoja gospodarstva. "Ovo je kritično desetljeće za djelovanje, a COP26 u Glasgowu mora biti prekretnica u ovoj krizi", rekao je Kerry.

Švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg, koja je u ponedjeljak potvrdila da će nazočiti razgovorima na COP26, rekla je kako izvješće "potvrđuje ono što već znamo, da imamo izvanrednu situaciju".

"I dalje možemo izbjeći najgore posljedice, ali ne ako nastavimo kao dosad, ne ako krizu ne budemo tretirali kao krizu", napisala je Thunberg na Twitteru.

Otočjima u Pacifiku prijeti nestajanje

Globalno zagrijavanje iznad 1.5 stupnjeva bit će katastrofalno za pacifičke otočne nacije i moglo bi dovesti do nestanka cijelih zemalja zbog porasta razine mora već tijekom ovog stoljeća, upozorili su stručnjaci, prenosi Guardian.

Novo izvješće Greenpeacea Australija piše o klimatskoj nepravdi s kojom se suočava pacifička regija, jedna od regija s najnižom emisijom ugljika u svijetu, odgovorna za samo 0.23% globalnih emisija, ali je pretrpjela neke od najranijih i najozbiljnijih utjecaja porasta globalnih temperatura.

"Vjerojatno više nego igdje drugdje, Pacifik je najviše pogođen", rekao je dr. Nikola Casule, voditelj izvješća.

"Oceani će biti slaniji, vidjet ćemo porast razine mora. To bi značilo da će značajni dijelovi mjesta poput Kiribatija, Vanuatua i Solomonskih otoka postati nenastanjivi", upozorava.

Joseph Sikulu, upravni direktor pacifičke grupe za klimatske aktivnosti 350.org, rekao je da je izvješće IPCC-a "vrlo otrežnjujuće i alarmantno, ali nije neočekivano".

"O tome smo pričali desetljećima, jer je klimatska kriza bila pred našim vratima mnogo prije nego što je stigla do svih ostalih", rekao je.

"Pacifik se uvijek smatrao kanarincem u rudniku ugljena, signalizirajući ovu krizu. Naša se stvarnost desetljećima koristi za isticanje klimatske krize. Tek sada svi shvaćaju stvarnost klimatske krize", kaže.