MJESEC dana do kraja godine zna se da će u 2023. svijet dosegnuti globalno zatopljenje od oko 1.4 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskih razina, objavila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Privremeno izvješće WMO-a o stanju globalne klime potvrđuje da će 2023. biti najtoplija zabilježena godina, i to s velikom razlikom u odnosu na do sada najtopliju godinu.

U 2016. svijet je bio oko 1.2 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskog prosjeka.

Svjetski lideri danas su se sastali u Dubaiju na godišnjem klimatskom samitu UN-a COP28.
"Razine stakleničkih plinova rekordno su visoke. Globalne temperature rekordno su visoke. Porast razine mora rekordno je visok. Antarktički morski led rekordno je nizak", rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.

Rezultati iz izvješća, međutim, ne znače da će svijet prijeći dugoročni prag zagrijavanja od 1.5 Celzijevih stupnjeva, za koji znanstvenici kažu da je gornja granica za izbjegavanje katastrofalnih klimatskih promjena, prema Pariškom sporazumu iz 2015. Za takav scenarij razina zagrijavanja morala bi se održavati dulje.

Ove je godine morski led na Antarktiku dosegnuo najniži zabilježen zimski maksimalni opseg. Bio je oko 1 milijun četvornih kilometara manji nego u prethodno rekordnoj godini. Švicarski ledenjaci izgubili su oko 10 posto svog preostalog volumena u posljednje dvije godine, navodi se u izvješću, dok su šumski požari spalili rekordno područje u Kanadi, na koje otpada oko 5 posto šumskih područja Zemlje.

Klimatske promjene, potaknute izgaranjem fosilnih goriva, u kombinaciji s pojavom prirodnog fenomena El Nino u istočnom Pacifiku utjecale su na spomenute rekorde. Sljedeća bi godina mogla biti i gora, kažu znanstvenici, budući da će utjecaj El Nina vjerojatno dosegnuti vrhunac ove zime i dovesti do viših temperatura 2024. godine.