Ova karta prikazuje tko bi ratovao za svoju zemlju, a tko ne

Ova karta prikazuje tko bi ratovao za svoju zemlju, a tko ne
Foto: Index/Gallup

BISTE li se, ako dođe do rata, borili i riskirali poginuti za svoju zemlju? Ovo je pitanje postavljeno u istraživanju koje je provela agencija za istraživanje javnog mnijenja Gallup zajedno s tvrtkom za istraživanje tržišta Worldwide Independent Network u 64 zemlje diljem svijeta. 

U globalnom prosjeku, 61% ispitanika odgovorilo je da bi bilo spremno boriti se za svoju zemlju, dok je 27% odgovorilo da ne bi bilo spremno boriti se.

Očekivano, puno viši postotak muškaraca nego žena globalno je odgovorio da je voljan boriti se (67%), no zanimljivo je da je i većina žena odgovorila potvrdno (52%).

 

Na Bliskom istoku najratoborniji, u zapadnoj Europi najmiroljubiviji

Međutim, utvrđene su znatne razlike među zemljama, odnosno među globalnim regijama. Najviši postotak onih koji su spremni boriti se za svoju zemlju je na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi (tzv. regija MENA) - njih čak 83% - dok je najniži postotak u zapadnoj Europi - njih 25%.

U velikom istraživanju ispitano je 62.398 osoba diljem svijeta, s uzorkom od oko 1000 osoba za svaku zemlju. Anketiranje je provedeno između rujna i prosinca 2014. 

"Stotinu godina nakon početka Prvog svjetskog rata utvrdili smo da je 61% građana svijeta voljno boriti se za svoju zemlju. Međutim, istinita priča je u regionalnoj usporedbi, a u vrijeme takvog previranja na Bliskom istoku primjetno je da je voljnost za borbu najviša u MENA regiji", komentirao je Jean-Marc Leger, predsjednik Međunarodnog udruženja WIN/Gallup, rezultate istraživanja.

Istraživanje je otkrilo i zanimljive razlike između zemalja koje su relativno nedavno bile u ratu. 

Japanci, Nijemci, Talijani i Austrijanci ne bi više ratovali

Japanci su tako najmanje skloni boriti se za svoju zemlju među svim ispitanicima - njih samo 11%. Japan je, podsjetimo, poražen u Drugom svjetskom ratu, a na teritorij Japana izvršena su i dosad jedina dva napada atomskom bombom. Postotak Japanaca spremnih za rat više je nego dvostruko manji od Britanaca (27%) i Francuza (29%). 

Nakon Japana slijede Nizozemci (15%). Treći su Nijemci, koji su također poraženi u Drugom svjetskom ratu. Slijedi Belgija (19%), a zatim Italija (20%) i Austrija (21%), koje su također bile na strani gubitničke nacističko-fašističke osovine u Drugom svjetskom ratu. Španjolska je također pri dnu, s 21%. 

Najspremniji boriti se za svoju zemlju su Marokanci i Fidžijci - njih po 94%. Slijede Pakistanci (89%), Vijetnamci (89%), Bangladešani (86%), Azerbajdžanci (85%) i stanovnici Papue Nove Gvineje (84%). 

Manje od pola Srba bi išlo u rat 

Među europskim zemljama prednjači Finska - s postotkom od 74% ljudi voljnih ratovati - zemlja koja je također zadnji put ratovala na početku Drugog svjetskog rata, kada je Sovjetski Savez izvršio invaziju na tu zemlju. 

Nakon Finske slijedi Turska (73%) a nakon nje Ukrajina (61%), koja je od 2014. do danas u sukobu s ruskim separatistima koje podržava Rusija. Sama Rusija je sljedeća (59%).

Hrvatska nije bila među zemljama u kojima je provedeno istraživanje, ali neke druge zemlje bivše Jugoslavije jesu. Među njima je najviše volje za odlazak u rat na Kosovu (58%), a zatim u Bosni i Hercegovini (55%), pa u Srbiji (46%) i Makedoniji (38%). 

Znatna varijacija postoji i među religijama. Muslimani su najspremniji ratovati - njih 78%. Slijede hinduisti (77%), zatim budisti (66%), a nakon njih, zanimljivo, ateisti i agnostici (57%). Među kršćanima su najratoborniji pravoslavci (53%), ali katolici su odmah iza njih (52%), dok su protestanti voljni ratovati u manjini (48%). Oko pola Židova spremno je ratovati, njih 51%.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara