NAJVEĆA žrtva krize izazvane koronavirusom svakako je turizam, što postavlja dodatne izazove pred hrvatsko gospodarstvo, u kojem se svaka peta kuna okrene upravo u turističkom sektoru. No iako je jasno da će podbačaj u turizmu ove godine biti golem, stručnjaci tvrde kako još nije sve izgubljeno te da se barem nešto od turističke sezone može spasiti.

"Hrvatska je prepoznata kao corona-free zona, što pokazuju i osvrti u svjetskim medijima. Imali smo mali broj zaraženih i malo umrlih te smo se u pandemiji istaknuli kao jedna od država koja se uspješno obračunala s prijetnjom zaraze. S druge strane, upravo su Italija i Španjolska, najpopularnije destinacije Europljana, imale najviše slučajeva oboljelih i preminulih od koronavirusa pa bi turisti mogli zazirati od posjećivanja njihovih ljetovališta. Grčka i Turska, veliki konkurenti domaćem turizmu, nisu nastradale u pandemiji, ali u borbi za goste Hrvatska ima dodatnu prednost - blizinu emitivnih tržišta s kojih i dolazi najveći broj turista", ocjena je stručnjaka domaće konzultantske tvrtke MKPS.

Turisti će željeti kontrolu nad vlastitim odmorom 

Turisti će, poručuju u MKPS-u, ove godine željeti imati kontrolu nad svojim putovanjem pa će u još većoj mjeri na more putovati osobnim automobilom. Hrvatskoj to, s obzirom na blizinu tržišta s kojih joj dolaze turisti, svakako ide u prilog.

Uz to, turisti će, dodaju u MKPS-u, tražiti smještaj koji će im osigurati izolaciju od ostalih gostiju. Stoga bi ove godine na dobitku mogli biti luksuzniji hoteli, zatim mali hoteli s personaliziranim pristupom i privatni smještaj koji nudi odvojene smještajne jedinice, poput kuća za odmor ili čak vila. S druge strane, ističe se u analizi, hoteli s puno soba i zajedničkih prostorija, kao i apartmanski kompleksi, mogli bi ove godine ostati prazni, i to zato što će gosti uglavnom zazirati od društvenih kontakata s nepoznatim ljudima. Zato je, smatraju u MKPS-u, dobra odluka pojedinih hotelijera u kategoriji hotela s četiri zvjezdice da ove sezone otvore najviše 50 posto smještajnih kapaciteta, budući da takva poruka može umiriti potencijalne goste.

I Sanda Čorak, znanstvena savjetnica Instituta za turizam, uvjerena je kako ovu turističku sezonu ne treba unaprijed otpisati. Štoviše, vjeruje da bi ona s obzirom na uvjete u kojima sada živimo mogla biti i pristojna. U prilog tome, dodaje, govori i to što gosti za sada još uvijek ne otkazuju bukinge za srpanj i kolovoz, špicu sezone.

Znanstvenica iz Instituta za turizam: Moguće je da ostvarimo 50 posto lanjskog prometa od turizma, to bi bio ogroman uspjeh

"Naravno da sezona nije izgubljena. Situacija se stalno mijenja: prije mjesec dana bili smo uvjereni da nećemo imati ništa od turizma, a sada se to uvjerenje promijenilo. Velik uspjeh će biti ako ostvarimo i 50 posto turističkog prometa od lani, odnosno oko pet milijardi eura", ističe Čorak u kratkom razgovoru za Index uz napomenu kako u krajnjem slučaju sve ovisi o epidemiološkoj situaciji.

Dodaje kako ne treba unaprijed otpisati ni veće smještajne objekte, iako se slaže da će ove godine najveća potražnja biti za međusobno udaljenijim kućama za odmor.

No jasno je, stoji u analizi MKPS-a, da će se ova sezona znatno razlikovati od svih dosadašnjih. Ulogu koju je u turističkom prometu dosad imao lipanj, ističu, u 2020. bi mogao preuzeti rujan, pa čak i početak listopada. U ranoj sezoni, do 15. srpnja, pokazuju njihove procjene, Hrvatska bi mogla ostvariti najmanje 30 posto lanjskog prometa gostiju, a potrošnja bi čak mogla biti i nešto veća. U špici sezone, dodaju, Hrvatska bi mogla imati osjetan broj gostiju veće potrošačke moći, a izgledno je i da će rujan u turističkom smislu biti financijski jak mjesec, naravno, pod pretpostavkom da ne izbije drugi val epidemije.

Od domaćih gostiju ne treba očekivati čuda, spas će se tražiti u stranim gostima

S druge strane, od domaćih gostiju ne treba očekivati čuda. Oni, naime, u pravilu čine manje od desetine ukupnih noćenja u hrvatskom turizmu i ne mogu spasiti turističku sezonu. Spas sezone morat će se tražiti u stranim gostima. To se prije svega odnosi na Nijemce i Austrijance, ali i na Poljake, Čehe i Slovake, koje bi trebalo privući na Jadran, kažu u MKPS-u. Tu su, naravno, i tradicionalni gosti iz zemalja u neposrednom okruženju. Velik gubitak predstavljat će, napominje se u analizi, izostanak Talijana, čiji posjeti imaju znatan udio u hrvatskom turističkom kolaču. Vlada bi stoga, preporučuju u MKPS-u, trebala poraditi na "koridorima za turiste" koji bi se, osim za dolazak gostiju, mogli pokazati praktičnima i za privlačenje onih gostiju koji zbog niza problema zaziru od putovanja.

No Čorak vjeruje da ne treba unaprijed otpisati ni talijanske goste jer politika otvaranja granica unutar Europe podrazumijeva i mogućnost putovanja talijanskih turista, ma što tko u Hrvatskoj mislio o tome. Međutim, i ona smatra da bi naglasak u turističkoj 2020. godini trebao biti na domaćim turistima i na gostima iz zemalja Srednje Europe i neposrednog okruženja.

Brojni izazovi

Ovogodišnja se sezona suočava s i brojnim izazovima, od kojih je sama epidemija koronavirusa tek jedan u nizu. Tu su, naime, i "domoljubni programi" u zemljama poput Njemačke i Austrije, iz kojih nam tradicionalno dolazi veliki broj gostiju, a kojima vlasti tih zemalja nastoje potaknuti svoje građane da odmor provedu u vlastitoj zemlji i novac potroše ondje. Možemo se samo nadati, poručuju u MKPS-u, da svih 90 milijuna Nijemaca i Austrijanaca neće poslušati apele svojih vlada i ostati kod kuće, nego da će dio njih ipak odlučiti otputovati na Jadran.

Velik izazov ostaje i očekivano smanjenje izvanpansionske potrošnje, posebno kod gostiju srednje platežne moći. Ugostitelji bi stoga trebali ponuditi dodatnu uslugu i tako spasiti što se u uvjetima koronakrize spasiti može. U svakom slučaju, izgledno je da će gosti ove godine tražiti veći value for money nego ranijih sezona. 

Trebaju nam i veći marketinški napori na promociji Hrvatske kao sigurne destinacije. To je posao Hrvatske turističke zajednice, čiji je marketinški proračun za ovu godinu 56,3 milijuna kuna.

"Potrebno je brendirati Hrvatsku kao destinaciju koja u ovim vremenima svojim gostima nudi osjećaj sigurnosti jer upravo to bi mogla biti jedna od presudnih stavki za oporavak domaćeg turizma", poručuje se u analizi.

Još uvijek puno otvorenih pitanja

I pored toga u MKPS-u ističu kako je još uvijek puno otvorenih pitanja, odgovori na koja izravno utječu na uspješnost turističke sezone. Primjerice, kako će biti organizirano puštanje stranaca preko granice, hoće li im epidemiolozi na graničnim prijelazima beskontaktnim toplomjerima mjeriti temperaturu, kako će se postaviti razmak između gostiju u sobama i hoće li hoteli morati angažirati zdravstveno osoblje da prati moguće promjene u zdravstvenom stanju gostiju? Nadalje, tu su i pitanja poput protuepidemijskih mjera u restoranima i smještajnim objektima, ali i pitanje razmaka među gostima na plažama te tko će to nadzirati.

"Poruke epidemiologa, poput onih nedavnih o brojenju ljudi u moru ili udaljenosti na plaži, ne pridonose atraktivnosti ljetovanja pa bi bilo dobro da budu preciznije, kao i u slučaju ugostiteljskih objekata, kojima su uvjeti rada znatno promijenjeni u kratkom roku. Želimo li turističku sezonu koja neće u potpunosti podbaciti, odgovore na ova pitanja moramo pronaći čim prije. Već prvi dani otvaranja pokazuju da se pravila vrlo brzo počinju ignorirati te je tim važnije da budu nedvosmislena i pragmatična", poručuje se u analizi.

Dodaje se i kako će ova sezona biti pravi tekst fleksibilnosti, sposobnosti brze prilagodbe, inovativnosti i izdržljivosti hrvatske turističke ponude.

"Olakotna okolnost je da su nam šanse veće od konkurencije", zaključuju u MKPS-u.