OTOK VIR, koji je dio zadarskog arhipelaga, posljednjih godina obara turističke rekorde po broju noćenja te ga se uz Rovinj, Poreč i Dubrovnik smatra jednom od hit-destinacija. Ove godine našao se u TOP 10 destinacija Hrvatske prema turističkom prometu. Vir je odmah poslije Rovinja zabilježio milijun noćenja. Rekord su ostvarili 18. srpnja, što je prema navodima turističke zajednice tri dana prije nego prošle godine.

Što se krije iza tih brojki?

Prema eVisitoru, Vir je u razdoblju od siječnja do kolovoza ostvario preko 114.000 dolazaka i 1.671.000 noćenja. Taj rezultat je ostvario u velikom postotku zbog nekomercijalnog smještaja. Odnosno, dolaskom i noćenjem stranih i domaćih gostiju u vlastitim vikendicama. 

Galerija

Direktor Turističkog ureda Srđan Liverić kaže kako su ove godine u odnosu na prošlu, nekoliko dana prije oborili rekord od 2 milijuna noćenja. "Ovogodišnje brojke su postotkom rasta još izraženije ako ih usporedimo s ukupno rekordnom 2019., kada smo do kraja godine imali 2.625.000 noćenja. Ako zadržimo rast noćenja 5 do 10 posto do kraja godine, imat ćemo najbolju sezonu u povijesti."

Na otoku boravi 34 tisuće turista. Iznajmljivači: Puni smo

Na otoku trenutno, prema eVisitoru, boravi oko 34 tisuće turista, a najbrojniji su domaći gosti. Kada su u pitanju strani turisti, direktor Liverić kaže kako najviše noćenja ostvaruju Slovenci, Nijemci, Česi, Poljaci i Mađari. Ponuda smještaja na Viru je u potpunosti privatna, a cijene apartmana kreću se od 70 do 150 eura u sezoni. Kuće za odmor s bazenima sežu i do 500 eura po danu. 

"Ubiremo plodove mukotrpnog rada posljednjih petnaest godina. Puno smo uložili u marketing. Na Viru su sve privatni iznajmljivači, a nadamo se jednog dana i izgradnji hotela. Imamo veći dio objekata s tri do pet zvjezdica. Vir je prepun turista, no oni su raspoređeni po cijelom otoku jer imamo 17 kilometara uređenih plaža", kaže Liverić.

Vlasnica apartmana kategorije s dvije zvjezdice, Snježana Liverić, zadovoljna je popunjenošću kapaciteta. Jednosoban apartman u srcu sezone, kaže, naplaćuje 85 eura za noć. "Gosti su zadovoljni čistoćom apartmana, kao i pozicijom, jer iz vrta odmah izlaze na plažu. Imamo veliki broj gostiju koji nam se vraća već godinama. Mi smo, kao i mnogi naši susjedi, do kraja sezone popunjeni", rekla je Snježana te dodala kako je u srcu sezone kod njih najskuplje noćenje 120 eura. 

HTZ: Većinu turističkog prometa Vir ostvaruje u segmentu nekomercijalnog smještaja

Iz Hrvatske turističke zajednice naglasili su kako je Vir specifičan po svojoj smještajnoj strukturi u kojoj prevladavaju vikendice, odnosno nekomercijalni smještaj. Od ukupno 55 tisuća kreveta na otoku, 43 tisuće spada pod nekomercijalni smještaj koji se koristi za vlastite potrebe. Kada je u pitanju potrošnja, popularno nazvani "vikendaši" ne plaćaju noćenje već u godišnjem paušalnom iznosu plaćaju turističku pristojbu koja je umanjena za 70%. 

Iz TZ-a Vir kazali su kako je od ostvarenih milijun noćenja u srpnju 75% bilo vikendaša, dok je tek 24% onih koji su platili smještaj kod privatnih iznajmljivača. Koliko je nekomercijalni smještaj zapravo isplativ, upitali smo direktora Liverića.

"Nekomercijalni turizam u praksi ne postoji i sam pojam zavarava javnost. Znači, nekomercijalni turizam je ustvari najkomercijalniji dio turizma. Vikendaši, za razliku od komercijalnih turista koji u 7 dana potroše maksimalno 1500 eura, odabiru Hrvatsku za svoj privremeni dom u kojem troše par milijuna eura i tako podižu BDP RH."

Profesor Bogunović: U nekomercijalnom smještaju vlada potpuni kaos

Nekomercijalni turizam je najbrža rastuća kategorija smještaja u Hrvatskoj, koja je svake godine veća za 10%. Pulski profesor na Fakultetu ekonomije i turizma Branko Bogunović smatra kako takav smještaj danas nije reguliran jer inspektorat ne može ući u nekomercijalni smještaj. Uz to kaže kako vlada potpuni kaos kod prijave i odjave "vikendaša". 

"Dolazi do pojave da stranci u svojim matičnim zemljama iznajmljuju nekretnine. Dakle, jedan Nijemac će turistu iznajmiti svoju vikendicu i taj poslovni događaj neće biti prijavljen. Od toga mi nemamo nikakvu dobit u poreznom okviru. Takvi gosti troše isključivo na boravak u mjestu, dok kod plaćanja noćenja, država neće zaraditi ni centa", rekao je Bogunović te dodao kako se od vikendaša zaradi minimalan novac. 

 "Velika je razlika između nekomercijalnog i komercijalnog gosta. Kada uzmete ukupan ekonomski prihod hrvatskog turizma, 30% prihoda dolazi iz hotela, kampova i turističkih poduzeća. Hrana i piće donosi negdje oko 18%. Ukupan prihod nekretninskog sektora s vikendicama i privatnim smještajem je 5%, znači šest puta manje od poduzeća."

"Nekomercijalni turizam donosi niz problema"

Vir već nekoliko godina prate medijski natpisi o otoku rekorderu. Prema turističkim brojkama uspoređuje ga se s Rovinjom i Dubrovnikom. No važno je istaknuti, smatra profesor, kako se u slučaju Vira ti rekordi svode na nekomercijalni smještaj, čija je vjerodostojnost po njemu upitna. 

"Svatko danas može brojati što hoće. To vam se u političkom prostoru i događa. Umjesto da turizam bude biznis od kojeg živimo, on uglavnom za sve lokalne, regionalne i nacionalne političke strukture najviše služi za nekakvu vrstu PR-a. Onda se danas na svim razinama brojke broje tako da ispadnu veće. Vir bilježi rekorde u nekomercijalnom smještaju, no od tih titula lokalna uprava, kao ni država, nema veliku dobit."

Nekomercijalni turizam uz probleme s isplativošću i vjerodostojnosti turističkih brojki donosi problem i kod održivosti turizma, smatra profesor. Vir s 50 tisuća kreveta na 30 kilometara kvadratnih, kaže, ima preveliku gustoću izgrađenosti. 

"To su destinacije gdje više nema upravljanja održivosti, tu je održivost izgubljena upravo zbog gustoće. Dolazimo do zaključka da Vir i Medulin više nisu jedinice lokalne samouprave, to su resorti na 30 kvadratnih kilometara jer mu je takva gustoća. Dakle, tu je kultura takva da je turizam 80% ekonomije. Ta mjesta gube svoju normalnu funkciju. Mi se moramo boriti da destinacije poput Vira obranimo od takvog turizma", rekao je profesor te dodao kako se povlači pitanje je li ta utakmica zapravo već izgubljena.

Nekomercijalni turistički promet u 2022.

Prošle turističke sezone u Zadarskoj županiji evidentirano je najviše ostvarenih noćenja u nekomercijalnome turističkom smještaju. Iz Državnog zavoda za statistiku zabilježili su 4 milijuna noćenja, što je 38% od ukupno ostvarenih noćenja turista. Slijede je Primorsko-goranska županija s 2.5 milijuna te Istarska s 1.4 milijuna noćenja turista.

U sveukupnom nekomercijalnom smještaju na razini države evidentirano je 475 tisuća dolazaka i 10.3 milijuna noćenja, što je prema njihovim podacima za 1.9% više u odnosu na 2021. U odnosu na prošlu godinu Državni zavod za statistiku zabilježio je porast stranih turista u nekomercijalnom smještaju koji su ostvarili 1.7 milijuna noćenja više od domaćih. 

U svom istraživanju DZS ne navodi broj smještajnih jedinica u kojima je zabilježen taj nekomercijalni turistički promet. Napominju kako na kvalitetu rezultata istraživanja znatno utječe disciplina prijavljivanja i odjavljivanja boravka osoba u tom tipu smještaja.

Domaći vikendaši se pitaju što turiste dovodi u Vir. Neki ni sami ne znaju

Vikendaši na otoku su Željko i Antonija, koji iz Velike Gorice već godinama ljetuju na Viru. "Mi ovdje dolazimo već 38 godina zato što imamo smještaj koji ne moramo plaćati. Iskreno, ne razumijem zašto turisti dolaze u Vir. Da nemam vikendicu, mislim da nikada ne bi turistički došao", rekao je Željko te dodao kako u prilog ovom turističkom mjestu ne idu cijene koje su za njihov pojam ipak visoke. 

Već pet godina Mirjana iz Križevaca s obitelji ljetuje u Viru, a razlog je, kaže, blizina i praktičnost zbog poslovnih obaveza. "Priroda i plaže su lijepe. Djeca nam rastu i osjećamo se sigurno ovdje kada ih pustimo bez našeg nadzora."

Strani turisti s kojima smo razgovarali kažu da biraju Vir jer nema prevelikih gužvi te zbog pristupačnih cijena smještaja. "Dolazim već četvrtu godinu. Apartman plaćamo 70 eura, a dvije minute sam udaljena od plaže. Otok je dosta pristupačan. Što se tiče cijena, slično je kao kod nas u Sloveniji i možemo si priuštiti bezbrižno ljetovanje", rekla je Južica. 

Blaž i Janja iz Slovenije, kažu, ni sami ne znaju zbog čega prvi put ljetuju na otoku. "Čuli smo za Vir i htjeli smo vidjeti zašto svi ovdje dolaze. Lijepo je, ali nisu sve plaže čiste, vidjeli smo glomazni otpad u blizini plaže Duboka Draga. To nam je pomalo uništilo dojam."

"Za mjesto sam čuo u svojoj firmi od kolege iz Hrvatske koji je rodom iz Vira. Jedan put smo zajedno došli na godišnji i  tada smo odlučili kupiti vikendicu. To je bilo prije pet godina. Moram primijetiti kako su ove godine cijene značajno veće kada su u pitanju hrana i piće", kaže Claus iz Njemačke.

Je li Vir skupa turistička destinacija ?

Cijene smo odlučili provjeriti i sami. Ručak za četiri osobe u restoranu, koji je uključivao gazirane sokove, roštilj meso i povrće, dvije salate te dva deserta, koštao je 104 eura. U jednom od dva beach bara na južnoj strani otoka tri mineralne i sok platili smo 11 eura. Ukoliko biste se odlučili za pivo, taj užitak koštao bi vas šest eura. Kugla sladoleda je na otoku dva eura. Lokalno stanovništvo upozorilo nas je na visoke cijene na kioscima u odnosu na dućane i kafiće. 

Tijekom ljetovanja, turisti mogu uživati u vodenim sportovima. Sat vremena na supu iznosi 10, a najam pedaline 13 eura. Popularan je i najam quada koji će za 60 minuta jedna osoba platiti 60 eura. Gosti u ponudi imaju i organizirane izlete na Kornate. Cijena izleta za odrasle osobe je 70 eura, a djeca od 5 do 12 godina plaćaju pola cijene. 

"Ove godine je puno manja potražnja u odnosu na prošlu sezonu. U principu, nama su smiješni natpisi u novinama gdje Vir ruši rekorde, a nama to ne izgleda baš tako. Prošlih godina se na rivi nije moglo prolaziti, a sada ovdje možete zaplesati valcer", rekao je voditelj izleta Krešimir Borić koji je dodao kako je njihova zarada ove sezone znatno lošija.