KINA je napala prijedlog zakona koji je trenutno u proceduri u američkom Kongresu, a koji bi u konačnici mogao dovesti do zabrane TikToka u Sjedinjenim Državama, nazivajući ga nepravednim. To je posljednji u nizu poteza u višegodišnjem sporu zbog sigurnosnih strahova oko aplikacije koja je u vlasništvu kineske tvrtke.

Dužnosnicima, političarima i sigurnosnom osoblju u mnogim zapadnim zemljama zabranjeno je instalirati ga na poslovne telefone. U nastavku donosimo tri najveća problema vezana za TikTok, ali i odgovore kompanije na njih.

1. TikTok prikuplja "pretjeranu" količinu podataka

TikTok kaže da je prikupljanje podataka aplikacije "u skladu s praksom industrije".

Kritičari često optužuju TikTok za prikupljanje ogromnih količina podataka. Kao dokaz često navode izvješće o kibernetičkoj sigurnosti koje su u srpnju 2022. objavili istraživači australske kibernetičke tvrtke Internet 2.0.

Istraživači su proučili izvorni kod aplikacije i izvijestili da provodi "pretjerano prikupljanje podataka". Analitičari kažu da TikTok prikuplja pojedinosti poput lokacije, informacije o uređaju na kojem se koristi, ali i koje se druge aplikacije nalaze na njemu.

Međutim, sličan test koji je proveo Citizen Lab zaključio je da, "u usporedbi s drugim popularnim platformama društvenih mreža, TikTok prikuplja slične vrste podataka za praćenje ponašanja korisnika".

Isto tako, prošlogodišnje izvješće Georgia Institute of Technologyja navodi: "Ključna činjenica je da većina drugih društvenih medija i mobilnih aplikacija radi iste stvari."

2. Kineska vlada mogla bi koristiti TikTok za špijuniranje korisnika

TikTok kaže da je tvrtka "potpuno neovisna" i "nije dala korisničke podatke kineskoj vladi, niti bi to učinila da se to od nas zatraži."

Iako to ljuti stručnjake za privatnost, većina ljudi prihvaća da je davanje niza privatnih podataka pogodba koju sklapamo s društvenim mrežama.

U zamjenu za besplatno pružanje svojih usluga, one prikupljaju informacije o nama i koriste ga za prodaju oglašavanja na svojoj platformi ili prodaju naše podatke drugim tvrtkama koje nam pokušavaju prikazati oglase drugdje na internetu.

Problem koji kritičari imaju s TikTokom je taj što je u vlasništvu tehnološkog diva ByteDance sa sjedištem u Pekingu, što ga čini jedinstvenim jer se radi o izuzetno popularnoj društvenoj mreži koja nema sjedište u Americi. Facebook, Instagram, Snapchat i YouTube, primjera radi, prikupljaju slične količine podataka, ali su sve redom osnovane u SAD-u.

Godinama su američki zakonodavci, zajedno s većinom ostatka svijeta, pretpostavljali određenu razinu povjerenja: da se podaci prikupljeni ovim platformama neće koristiti u zloćudne svrhe koje bi mogle ugroziti nacionalnu sigurnost.

U izvršnoj uredbi Donalda Trumpa iz 2020. navodi se da bi TikTokovo prikupljanje podataka potencijalno moglo omogućiti Kini da "prati lokacije saveznih zaposlenika i izvođača, izrađuje dosjee osobnih podataka za ucjenu i provodi korporativnu špijunažu".

Sporan članak kineskog zakona 

Dosadašnji dokazi ukazuju na to da je to samo teoretski rizik - ali strahove potiče nejasan dio kineskog zakona usvojen 2017. Naime, Članak 7 kineskog Zakona o nacionalnoj obavještajnoj službi navodi da bi sve kineske organizacije i građani trebali "podržavati, pomagati i surađivati" s obavještajnim naporima zemlje.

Ovu rečenicu često ističu ljudi koji sumnjaju ne samo u TikTok već i u sve kineske tvrtke. Međutim, istraživači s Georgia Institute of Technologyja tvrde da je ova rečenica izvučena iz konteksta i napominju da zakon također uključuje upozorenja koja štite prava korisnika i privatnih tvrtki.

Od 2020. godine čelnici TikToka više su puta pokušavali uvjeriti ljude da kinesko osoblje ne može pristupiti podacima korisnika koji nisu Kinezi.

No 2022. ByteDance je priznao da je nekoliko njegovih zaposlenika sa sjedištem u Pekingu pristupilo podacima najmanje dvojice novinara u SAD-u i Velikoj Britaniji kako bi pratili njihove lokacije i provjerili sastaju li se sa zaposlenicima TikToka za koje se sumnja da su odavali informacije medijima.

Glasnogovornica TikToka kaže da su zaposlenici koji su pristupili podacima otpušteni. Tvrtka inzistira na tome da korisnički podaci nikada nisu bili pohranjeni u Kini te gradi podatkovne centre u Teksasu za podatke američkih korisnika, odnosno Europi za podatke europskih građana.

U EU je tvrtka također otišla mnogo dalje od bilo koje druge društvene mreže i angažirala neovisnu tvrtku za kibernetičku sigurnost da nadgleda svu upotrebu podataka na svojim europskim stranicama. TikTok kaže da se "podaci naših europskih korisnika čuvaju u posebno dizajniranom zaštitnom okruženju i mogu im pristupiti samo odobreni zaposlenici koji podliježu strogom neovisnom nadzoru i provjeri."

3. TikTok bi se mogao koristiti kao alat za 'ispiranje' mozga

TikTok tvrdi da njegove smjernice zajednice "zabranjuju dezinformacije koje bi mogle naštetiti našoj zajednici ili široj javnosti, što uključuje sudjelovanje u koordiniranom neautentičnom ponašanju."

U studenom 2022. Christopher Wray, ravnatelj FBI-ja, rekao je američkim zakonodavcima: "Kineska vlada mogla bi kontrolirati algoritam preporuka, koji bi se mogao koristiti za operacije utjecaja." Tvrdnja je ponovljena mnogo puta.

Te su zabrinutosti dodatno rasplamsane činjenicom da je TikTokova sestrinska aplikacija, Douyin - koja je dostupna samo u Kini - strogo cenzurirana i navodno osmišljena kako bi potaknula viralnost obrazovnih materijala u svojoj bazi mladih korisnika.

Sve su društvene mreže u Kini strogo cenzurirane, a golem broj "internetskih policajaca" briše sadržaje koji kritiziraju vladu ili pobuđuju političke nemire.

Na početku uspona TikToka zabilježen je niz visokoprofilnih slučajeva cenzure aplikacije: Jednoj korisnici u SAD-u suspendiran je račun jer je raspravljala o tretmanu Pekinga prema muslimanima u Xinjiangu. Nakon oštre reakcije javnosti, TikTok se ispričao i ponovo aktivirao račun.

Od tada je bilo nekoliko slučajeva cenzure, čak i ako se zanemari niz kontroverznih odluka moderatora s kojima se sve platforme moraju nositi. Istraživači Citizen Laba izvršili su usporedbu TikToka i Douyina. Zaključili su da TikTok ne koristi istu političku cenzuru. "Platforma ne provodi očitu cenzuru", rekli su istraživači 2021.

Analitičari Georgia Institute of Technologyja također su tražili teme poput neovisnosti Tajvana ili viceva o kineskom premijeru Xi Jinpingu i zaključili: "Videozapisi u svim ovim kategorijama lako se mogu pronaći na TikToku. Mnogi su popularni i široko se dijele."

Teoretski rizik

Kad se podvuče crta, postaje jasno da je rizik, barem zasad, teoretski. Kritičari tvrde da je TikTok "trojanski konj" - iako izgleda bezopasno, mogao bi se, primjerice, pokazati moćnim oružjem tijekom sukoba.

Aplikacija je već zabranjena u Indiji, koja je 2020. poduzela mjere protiv TikToka i desetaka drugih kineskih platformi. No, američka zabrana TikToka mogla bi imati velik utjecaj na platformu budući da američki saveznici obično prate takve odluke Washingtona.