HRVATSKA je danas i službeno prestala biti republika te je postala prćija Andreja Plenkovića. Premijer i šef HDZ-a je i prije toga imao gotovo pa apsolutnu moć u Hrvatskoj, ali jučer je postalo do kraja jasno da je zarobio Ustavni sud, a danas i Državno odvjetništvo.

>>Zločinačka organizacija izabrala prijatelja kriminalaca na čelo DORH-a

Plenković je do kraja porobio Hrvatsku u godini u kojoj će se tri puta izaći na izbore, pri čemu su najvažniji oni parlamentarni. Jučer je, podsjetimo, Ustavni sud amenovao HDZ-ovu zabrana rada nedjeljom, a zatim je sabor izglasao imenovanje HDZ-ovog kandidata Ivana Turudića na čelo DORH-a.

Plenkoviću su u zarobljavanju institucija uvelike pomogli i žetončići u saboru. Danas su tako za Turudića glasali i oni iz krajnje desnice poput Ante Prkačina i Hrvoja Zekanovića, baš kao i Plenkovićev odani dizač ruku Milorad Pupovac, koji je ranije oštro kritizirao Turudića. No, vlast je vlast, a Plenkovićeva je sada apsolutna.

>> Danas je Pupovac glasao za Turudića. Evo što su nekad govorili jedan o drugome

Ovo više nije republika

Velika je to pobjeda za Plenkovića i HDZ, jedinu hrvatsku stranku pravomoćno osuđenu za korupciju, ali i veliki udar za demokraciju. Nije Plenkovićevo porobljavanje Hrvatske provedeno samo ovog tjedna, radi se tek o vrhu sante leda. Prije toga Plenković i njegova partija povukli su puno sličnih poteza kojima su poharali hrvatske institucije i ozbiljno nagrizli demokratske mehanizme.

Jučerašnji i današnji događaji ukazuju da Hrvatska više nije republika. Republika (res publica, javna stvar) označava oblik vladavine u kojoj vlast imaju izabrani predstavnici, a po Ustavu se vlast u Hrvatskoj dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Izvršnu vlast Plenković ima kao premijer, zakonodavnu ima preko stranke i žetončića, a sudbenu je do kraja osvojio porobljavanjem Ustavnog suda i DORH-a.

Da je današnjim izborom Turudića za glavnog državnog odvjetnika napravljena nepopravljiva šteta, smatra i bivši šef DORH-a te bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić, koji je za N1 rekao da je Plenković inzistiranjem na Turudiću “zakucao posljednji čavao u lijes Hrvatske kao pravne države”. Ustvrdio je da se Turudić cjelokupnoj hrvatskoj javnosti razotkrio kao stranački kandidat HDZ-a, što je nedopustivo.

>> Bivši šef DORH-a: Turudić je sad svemoguć 

Eksplozija Plenkovićeve samovolje

Ustavni sud i Državno odvjetništvo bi po definiciji trebale biti neovisne institucije. Uz njihovo porobljavanje, Plenkovićeva volja je eksplodirala uoči i u izbornoj godini, pa je tako inzistirao na uvođenju zakona za koje je kristalno jasno da odgovaraju isključivo HDZ-u, a ne razvoju Hrvatske.

Podsjetimo, nedavno su na njegovu inicijativu pokrenute opasne izmjene Kaznenog zakona koje se odnose na curenje informacija. Hrvatsko novinarsko društvo je taj zakon ocijenilo "'zakonom opasnih namjera''.

Pod krinkom strožeg kažnjavanja ubojstava žena, Plenkovićeva vlada uvodi kazneno djelo "neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje", koji predviđa sankcioniranje osoba koje na temelju položaja, zaposlenja ili funkcije imaju pristup materijalima kaznenog postupka i koji te materijale dijele s javnosti, prije potvrđivanja optužnice, kada kazneni postupak postaje javan.

>>HDZ će danas progurati jedan od najopasnijih zakona ikad

Činjenica je da je Plenković te izmjene najavio još kad su se u medijima počele objavljivati poruke koje su razmjenjivale Josipa Rimac i Gabrijela Žalac, a u kojima su se spominjali inicijali "AP". Da je tada na snazi bio Plenkovićev opasni zakon, sadržaj tih poruka nikad ne bi bio objavljen, baš kao što nikad ne bi bile objavljene ni poruke koje je Josipa Rimac razmjenjivala s Ivanom Turudićem.

Jasno je da Plenković time želi spriječiti da u javnost procure informacije i podaci koji kompromitiraju njega ili njegove najbliže suradnike. Upravo je Plenković na čelu stranke čiji članovi stoje iza najviše afera u neovisnoj Hrvatskoj, što dokazuje i Indexov registar afera.

"Čin državne agresije na javni interes"

Plenkovićev ministar pravosuđa Ivan Malenica (HDZ) je zbog pritiska javnosti i medija najavio je da će vlada u drugo čitanje izmjena Kaznenog zakona, u vezi curenja informacija iz istraga, dodati i odredbu o nemogućnosti kažnjavanja ako je riječ o informaciji objavljenoj u pretežitom javnom interesu.

"Ovo je čin državne agresije na javni interes, na novinare i zviždače", riječi su kojima je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko opisao ovaj zakon.

>>Turudić je pisao Lex AP. Da je na snazi, ne bi izašle njegove poruke s Rimac

Jedan od članova radne skupine koja je radila na izmjenama Kaznenog zakona, a kojim se uvodi kazneno djelo za "neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje", upravo je novi državni odvjetnik Ivan Turudić, na kojem je Plenković toliko inzistirao.

Za šefa DORH-a izabran čovjek koji je lagao saboru, družio se s kriminalcima...

Za dosadašnjeg suca Visokog kaznenog suda je glasalo 78 zastupnika, 60 je bilo protiv, a dvoje suzdržano. On će zamijeniti tako aktualnu šeficu DORH-a Zlatu Hrvoj Šipek, kojoj mandat istječe u svibnju.

>>Turudić ne smije doći na čelo DORH-a. Ovo su ključni razlozi

Turudićevo imenovanje, kao malo koji događaj do sada, poprilično je pokrenuo letargičnu oporbu, ali i dobar dio javnosti nakon što su objavljene poruke koje je razmjenjivao s Josipom Rimac, višestrukom osumnjičenicom USKOK-a.

Turudić je bio suspektan izbor i prije nego što su iscurile poruke, a nakon objavljenih poruka vidjeli smo i da je Turudić, između ostalog, lagao pred saborskim Odborom za pravosuđe, pokušavajući umanjiti važnost i prirodu svog odnosa s Josipom Rimac.

Zločinačka organizacija je dobila svog državnog odvjetnika

Plenković je ipak inzistirao na Turudiću, cinično govoreći da su "tražili sigurnosnu provjeru za Turudića" te da su provjere bile takve da nema nikakvih zapreka. Bilo je tu i silovanja jezika izrazima poput "pravosudni voajerizam", kojim je opisao objavu poruka koje su očito od javnog interesa, dok je Turudićevo laganje u saboru opisao kao "reduciranost u izričaju".

Jedno je sigurno - postavljanje Turudića na čelo DORH-a je očito čin Plenkovićeve samovolje. Zašto je to napravio? Zato što je HDZ pravomoćno osuđena zločinačka organizacija, koja je sad dobila svog čovjeka na čelu državne institucije čiji je posao progon kriminalaca.

>>HDZ je bez sumnje zločinačka organizacija. Pogledajte koliko su pokrali

Pravomoćnom presudom Vrhovnog suda HDZ je, podsjetimo, proglašen krivim u slučaju Fimi media, odnosno u aferi izvlačenja javnog novca. HDZ je, uz 3.5 milijuna kuna kazne, državi morao vratiti i 14.6 milijuna kuna nepripadne koristi.

Logično je da takva organizacija na čelu DORH-a želi osobu koji je prijatelj osuđenih kriminalaca, poput Zdravka i Zorana Mamića, koji su za njega lobirali na Županijskom sudu. 

HDZ je dobio čovjeka koji, kako je pojasnila profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević, ima ogromne operativne ovlasti, ali bavi se i odgovoran je za organizaciju cjelokupnog pravosuđa.

"On ima ovlasti kontrole nad svakim predmetom unutar državno-odvjetničke organizacije. Može davati upute u svakom konkretnom predmetu, može preuzeti predmet sebi ili dodijeliti nekom drugom državnom odvjetniku na istoj razini ili na višoj razini", rekla je.

Plenković je i prije javno prijetio DORH-u nakon uhićenja ministra

Plenkoviću DORH zapravo smeta već neko vrijeme. Sjetimo se uhićenja ministra graditeljstva Darka Horvata te Plenkovićevih tadašnjih izjava. Rekao je kako će zvati tadašnju glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek.

"U svakom slučaju vrlo neobičan potez, ja ću zvati glavnu državnu odvjetnicu da mi objasni o čemu se ovdje radi, mislim da uhićenje ministra to zaslužuje i javnost ovo zaslužuje znati", rekao je predsjednik vlade dok mu je ministra privodila policija.

"Sasvim sigurno je indikativan tajming. Takva žurnost DORH-a u vezi s kaznenim djelima koja su se navodno dogodila u 2018. Sada svi mogu vidjeti da DORH i pravosuđe nisu pod HDZ-ovom šapom, ali očito imaju nekakav razlog za žurnost. Ovo se, koliko zna, dogodilo samo jednom, krajem 90-ih godina. Očekujem da DORH obavijesti javnost otkud takva žurnost", rekao je tada Plenković.

Jasno je da se tu radilo o tome da je Plenković iskoristio prisustvo novinara da bi zaprijetio Državnom odvjetništvu. Nije mu ni to bilo prvi put. Prije četiri godine, u jeku jedne od akcija hapšenja HDZ-ovaca, izgovorio je sljedeće: "Što se tiče aktivnosti na koje se aludira, koje su koruptivnog karaktera, očekujem da tijela, i policija i DORH, procesuiraju i one koji su vezani i za SDP. Tu je recentan primjer javne nabave oko Europske prijestolnice kulture u Rijeci."

>>Plenković zaprijetio DORH-u i objavio: Svi iz većine će glasati za Turudića

Zaprijetio je DORH-u i na nedavnoj konferenciji za novinare na kojoj je govorio o porukama na relaciji Turudić-Rimac. "Nisu relevantne, to je privatna korespondencija. Ovo je poruka za DORH - držite se sebe i svojih nadležnosti. Ne petljajte se u ovlasti vlade. Mi se ne miješamo u rad DORH-a", kazao je Plenković.

Plenković je prvi HDZ-ovac koji je uspješno progurao zabranu rada nedjeljom

A da je Hrvatska postala Plenkovićeva prćija, govori i odluka Ustavnog suda da odbije predlagatelje koji su osporavali ustavnost Zakona o izbornim jedinicama, kao i Zakona o trgovini, koji propisuje da je većina nedjelja tijekom godine neradna.

Izmjene Zakona o trgovini osporavali su mali trgovci i obrtnici, ali i udruga Glas poduzetnika, Hrvatska udruga poslodavaca te stranka Fokus. Na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine, a prema njima, trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih će raditi.

Radi se o velikoj pobjedi za Plenkovića, pogotovo u izbornoj godini, budući da je ostvario i svoje predizborno obećanje. Pobjeda je i u tome što je Plenković tako postao prvi HDZ-ovac koji je ovu odluku uspio progurati do kraja. Upravo je Ustavni sud 2004. odluku o zabrani rada nedjeljom srušio zbog nejednakog pristupa, a 2009. poručio da vlada tim zakonom nije postavila jasan cilj.

Plenković je tako izvojevao pobjedu koja ga u superizbornoj godini dodatno približava Crkvi, kojoj je zabrana rada nedjeljom vječni san, a približava ga i desno orijentiranim biračima. Prema istraživanju koje je provela agencija Ipsos, birači Domovinskog pokreta najviše su za ovu zabranu, što u cijeloj priči nije nebitno.

>> Što Hrvati misle o zabrani rada nedjeljom? Desničari za, visokoobrazovani protiv

Zabrana rada je donijela kaos

Zabranu rada nedjeljom Plenković je forsirao jednako tvrdoglavo kao i Turudića, unatoč tome što su stručnjaci upozoravali da zabrane ne dovode do razvoja tržišta, da trgovina najviše puni proračun, ali i da se može očekivati do sedam tisuća otkaza. Ništa nisu značili niti argumenti da će raditi kafići, kladionice, restorani te da stoga samohvale o većim pravima radnika ne drže vodu.

Zabrana rada nedjeljom donijela je kaos, a najgore je bilo kad je prije nedjelje bio praznik. Na kolodvorima (na kojima trgovine mogu raditi) bili bi ogromni redovi, benzinske postaje su počele peći kruh... Lokalne vlasti u turističkim destinacijama morale su se poslužiti zakonskim trikovima da bi djelomično ublažile posljedice, proglašavajući sajamskim danima nedjelje i blagdane.

Ustavni sud podržao još jedan frankenštajnski zakon

O Zakonu o izbornim jedinicama sad se manje govori, ali valja reći da je oporba ujedinjena u stavu da su nove izborne jedinice "neprirodne" i skrojene s ciljem da HDZ-u osiguraju laku pobjedu na izborima. Kritikama se pridružio i Gong, koji tvrdi da su nove izborne jedinice još gore od starih, nazivajući prijedlog novog zakona "frankenštajnskim".

Prema novim izbornim jedinicama, Čiovo je prepolovljeno, Šolta je s Kninom, a ne Splitom, s kojim više nema veze niti Solin.

Prema prijedlogu, zagrebačka tramvajska linija broj 12, koja prometuje od Dubrave do Trešnjevke, prolazi kroz čak tri izborne jedinice. To je vjerojatno rijetkost i u svjetskim razmjerima kada se radi o izborima na nacionalnoj razini.

Znakovite su riječi profesora ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu i ustavnog stručnjaka Đorđa Gardaševića, koji je na ovu temu rekao da je Ustavni sud "apsolutno dao podršku vladajućima i to se, na temelju onoga što smo čuli, može definitivno reći".

"Ovu priču komično lako bi razmontirao student prve godine Prava"

Ustavna stručnjakinja i profesorica ustavnog prava Ana Horvat Vuković više se usmjerila na neradnu nedjelju, kazavši kako odluka pada na prvom koraku.

"U ovom slučaju, ne postoji legitiman cilj radi kojeg je moguće zabraniti rad trgovina. Na to nam ukazuje jedna važna činjenica: Ustavni sud, barem u Sažetku rješenja, ničim ne problematizira činjenicu da je zabranom zahvaćena samo jedna potkategorija poduzetnika, tj. da dolazi do diskriminacije jedne kategorije poduzetnika u odnosu na drugu", napisala je ona na Facebooku.

Zapitala se koje moguće opravdanje zakonodavac može dati da se trgovcima rad nedjeljom zabrani, ali ne i kafićima, kladionicama ili restoranima. Napomenula je i kako bi ovu priču komično lako razmontirao student prve godine Prava.

No Plenkoviću je s ovakvim ustavnim sucima takvo nešto uspjelo. Šef najveće partije u vladajućoj koaliciji tako je imenovanjem Turudića zarobio DORH te pokazao da na svojoj strani ima i Ustavni sud, koji je sad jasno podčinjen političkoj volji jednog čovjeka.