SUPERMODERNA vinarija Galić, koja je početkom studenoga otvorena u samom središtu Kutjeva, mogla bi biti točka preokreta u turističkom razvoju tog dijela Slavonije.

Zlatna dolina, kako su još Rimljani nazivali požešku kotlinu koja je i središte proizvodnje graševine, možda je jedno od turistički najzapostavljenijih krajeva u Hrvatskoj. No poduzetnik Josip Galić odlučio je to promijeniti i na temeljima obiteljske tradicije proizvodnje vina, napraviti vinariju kako bi se na neki način odužio svom kraju.

"Bilo bi isplativije da sam ovo napravio u Istri ili Dalmaciji, ali htio sam da bude ovdje"

“Prije otprilike tri godine odlučili smo se za ovu lokaciju, u središtu Kutjeva. Ja sam iz ovih krajeva i htio sam da nešto ostane iza mene, za povijest. Odlučio sam napraviti ovu vinariju. To bi bilo daleko isplativije da je napravljeno u Istri ili Dalmaciji, ali htio sam da bude baš ovdje. Projekt je radio studio 'Dva arhitekta', Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić. Radi se o našim nagrađivanim arhitektima s kojima sam radio i neke druge projekte pa sam odlučio s njima napraviti i ovu vinariju”, kaže Galić.

Kontinentalni turizam se u nekim drugim zemljama, poput susjedne Mađarske, razvija oko vinarija. One su nositelji turističke ponude, a takvu perspektivu ima i Kutjevo koje je poznato po graševini - sorti na kojoj se temelji više od polovine proizvodnje vina u Hrvatskoj.

U neposrednoj blizini vinarije Galić nalazi se i dvorac Kutjevo Agram grupe, koji još nije otvoren za javnost - koristi se za korporativne potrebe, no to bi se u dogledno vrijeme moglo promijeniti. Također, na ovom području su još neke poznate vinarije, što sve pruža potencijal za međusobnu suradnju i pretvaranje tog kraja u vrlo zanimljivu turističku destinaciju.

"Slavonija je zapostavljena, ali nadam se da će biti bolje"

“Polako se diže ovaj kraj. Mi smo napravili ovu vinariju, PPK Kutjevo ulaže u novu opremu. Tu su i drugi vinari poput Krauthakera, Adžića, ima jako puno dobrih imena. Ova naša vinarija je sad perjanica i računamo da će se razviti kontinentalni turizam. Kad netko posjeti našu vinariju i ostane recimo tri dana, sigurno neće biti tri dana samo kod nas u vinariji. Bit će jedan dan kod nas, drugi dan drugdje i tako se stvara destinacija. Mogli smo i do sada napraviti puno više, Slavonija je zanemarena i zapostavljena, ali ja se nadam da se to da popraviti”, kaže Galić.

Galićeva ideja je da ostanu manja vinarija koja će se prije svega baviti kvalitetom vina.

“Imamo 60 hektara vinograda, 370 tisuća loza, ove godine smo imali 500 tisuća kilograma grožđa, odnosno 300 tisuća litara vina. Mi smo onako manja boutique priča. Nismo baš skroz mala vinarija, nismo ni srednja, ali smo malo veći od male i mislimo takvi i ostati. Idemo na kvalitetu od srednjih prema višim cijenama, ali mislimo ostati manja vinarija.

Što se tiče trenutne prodaje, oko osam posto plasiramo van, u inozemstvo, a cilj nam je 18 posto, dok je ostatak prodaje u Hrvatskoj. Krajnji cilj nam je dosegnuti 333 tisuće litara i ne ići dalje. Želimo razvijati turizam i gastronomiju te dizati kvalitetu vina”, kaže Galić.

Za uspjeh su najvažniji ljudi

Iako imaju “svemirsku” vinariju, Galić ističe da su za uspjeh ipak najvažniji ljudi.

“Našu vinariju - od arhitekture do opreme - neki su nazvali svemirskim brodom. Nama je to već postalo normalno, mi to svaki dan gledamo, ali kada netko dođe, ostane iznenađen. Što se tiče opreme, jest 'svemirski brod', ali prije svega ističemo da bez ljudi, bez enologije, i da imaš svu opremu svijeta, badava ti je to. Na čelu vinarije Galić je Andrej Markulin, a glavni enolog je Slaven Jeličić. Andrej je matematičar i sve preračunava u novac, a Slaven je umjetnik i njemu nije bitan novac, nego mu je važno da napravi najbolje vino. Ja sam vizionar čije vizije oni pretvaraju u stvarnost. Tu su, naravno, i ostali djelatnici vinarije i vinograda kojih je sada ukupno 38. Prošle godine kupili smo Stupničke dvore, to je bivši Zdjelarević, tamo radimo jednu turističku priču s hotelom i restoranom. Jedna od mojih firmi drži i Akademiju Graševine, to je restoran u Venju, četiri kilometara odavde, odnosno od centra Kutjeva, tako da se nakon degustacije tamo može otići jesti i prespavati”, kaže Galić.