Paar: Za Teslina nepriznata otkrića dodijeljeno deset Nobelovih nagrada

NIKOLA TESLA bio je briljantan, ali nepriznat fizičar, a za njegova nepriznata otkrića dodijeljeno je deset Nobelovih nagrada, rekao je danas akademik Vladimir Paar na svečanoj sjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) održane u povodu 150. obljetnice rođenja toga velikana znanosti i počasnoga člana HAZU-a.

Naša Akademija jedna je od rijetkih u svijetu koja se može podičiti time da su čak tri njezina člana - Tesla, Mohorovičić i Milanović, dobili svoja brda na Mjesecu, podsjetio je akademik Paar.

Ali, dok je svijet tako priznao Teslu-izumitelja, do danas nije priznao činjenicu da je on bio i briljantan fizičar koji se isticao vrhunskim znanjem iz teorijske fizike, istaknuo je Paar, izrazivši nadu da tako ne će biti zadugo.

Podsjetio je da se Tesla još u Akademijinu Ljetopisu navodi kao "izumitelj i fizičar", ali da su njegovi znanstveni rezultati na području fizike još nepriznati i nedovoljno rasvijetljeni.

Paar je naveo i primjere Tesline nepriznatosti, pa je, uz ino, rekao da je prvi objavio, još 1891., članak o elektronu za čije je otkriće Thomson dobio Nobelovu nagradu 1897. Drugi je pak da je Tesla otkrio rentgenske zrake 1894. za što je "Nobela" dobio Roentgen godinu dana kasnije i to je bila prva Nobelova nagrada dodijeljena za fiziku. Tesla je otkrio princip radara 1903. više od tri desetljeća prije no što je radar otkriven, rekao je Paar i dodao da je Tesla dokazao i postojanje kozmičkih zraka još 1897, a one su eksperimentalno otkrivene 1912.

Spomenuo je da danas postoje dokumenti koji mogu potvrditi da je Tesla još 1893., odnosno skoro šest desetljeća prije konstrukcije lasera, imao uređaj sličan laseru.

Predsjednik HAZU akademik Milan Moguć govorio je pak o Teslinoj životnoj stazi podsjetivši da je Akademija tajnim glasovanjem 17. prosinca 1896. izabrala, tada 40-godišnjega Teslu, za svoga počasnog člana.

Dodao je da je tomu znanstvenom geniju zagrebačko Sveučilište 1926. dodijelilo počasni doktorat, a da mu se čitav znanstveni svijet zahvalio na stotu obljetnicu rođenja tako što je novu međunarodnu jedinicu magnetske indukcije nazvao njegovim imenom.

Paar je rekao da danas postoje i dokumenti koji mogu potvrditi da je Tesla još 1893. imao uređaj sličan laseru, odnosno skoro šest desetljeća prije konstrukcije lasera.

Ivan Ilić, profesor emeritus zagrebačkoga Sveučilišta, govorio je o Teslinu izmjeničnom elektromagnetskom sustavu, rekavši da je to tek dio Teslina bogata opusa.

"Tesla je bio izumitelj, ali i tvorac novih načela. Ponekad je izgledao kao čarobnjak koji otkriva dio načela prirode, koje ona tako sigurno skriva, a tek rijetkima otkriva", dodao je Ilić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara