AKO STE misliti da će ograničenja zbog covida-19 poput lockdowna i društvene distance donijeti trajnu redukciju našeg kolektivnog karbonskog otiska i spasiti svijet od zagrijavanja, prevarili ste se. Početkom ove godine, usred niza stravičnih vijesti i brzorastućeg broja smrtnih slučajeva u pandemiji, ova pomisao dobro je došla kao barem nekakva utješna informacija. Budući da su ljudi širom svijeta ostajali kod kuće kako bi zaustavili širenje koronavirusa, emisija stakleničkih plinova iz energetske i transportne industrije pala je na rekordno niske vrijednosti. Možda je to dalo neki lažni osjećaj da su najgori učinci klimatskih promjena ublaženi, ali nisu, piše CNN.

Baš u prošlih tjedana dana doznali smo da se masivni ledenjaci odvajaju s ledenih površina Antarktika i Grenlanda pod utjecajem sve viših temperatura na polovima, što zauzvrat ubrzava porast razine mora i predstavlja goleme prijetnje milijunima ljudi koji žive u obalnim područjima.

U međuvremenu, razorni požari potaknuti vrućim i suhim vjetrovima te zapaljivim uvjetima spržili su milijune hektara diljem zapada SAD-a, pokrenuli masovnu evakuaciju, uzeli desetke života i izazvali izmaglicu koja se proširila zemljom, čak i do Europe.

Atlantik bilježi jednu od najaktivnijih sezona uragana

Ako ni to nije bilo dovoljno, napomenimo da Atlantik bilježi jednu od najaktivnijih sezona uragana, potaknutu visokim temperaturama na površini mora. Da biste dobili osjećaj što se događa, nastavlja CNN, uragan Sally, koji je prošle srijede dosegnuo drugu kategoriju i udario na Alabamu, bio je samo jedan od pet tropskih ciklona na Atlantiku u ponedjeljak, što je fenomen koji se dogodio samo jednom, i to prije gotovo 50 godina.

Svi ovi ekstremni vremenski događaji mogu se povezati s globalnim zagrijavanjem, uzrokovanim porastom razine ugljikovog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferi, uglavnom zbog toga što ljudi sagorijevaju fosilna goriva. Oni su mračni podsjetnik da se svijet suočava s puno većom egzistencijalnom krizom nego što je covid-19. I trebat će puno više od nekoliko mjeseci odricanja putovanja zrakom ili automobilom da bi se to zaustavilo.

"Klimatske promjene ne prestaju zbog lockdowna"

"Klimatske promjene ne prestaju zbog lockdowna. Ekstremno vrijeme kojem svjedočimo nije iznimno u smislu povijesti čovječanstva, nego je itekako u skladu s onim što možemo očekivati zbog klimatskih promjena", rekao je za CNN Ilan Kelman, profesor rizika, otpornosti i globalnog zdravlja na University Collegeu u Londonu.

Ali američki predsjednik Donald Trump mogao bi vas natjerati da povjerujete u suprotno. Početkom ovog tjedna činilo se da Trump preispituje jesu li klimatske promjene u pozadini požara koji su bjesnili američkom Zapadnom obalom, unatoč znanstvenim dokazima koji pokazuju da globalno zagrijavanje povećava izglede za ekstremne požare. Također je ustvrdio da je uskoro biti hladnije.

To je još jedna izjava koja odražava njegovo negiranje klime, a i prije je globalno zagrijavanje nazivao podvalom. Na pitanje da odgovori na Trumpove komentare, klimatski znanstvenik Imperial Collegea u Londonu Joeri Rogelj, glavni autor Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC), rekao je da nije siguran kako to učiniti.

"Mi smo, naravno, na sjevernoj polutki pa trenutačno ulazimo u jesen, a potom će doći zima i jasno je da će biti hladnije. Ali to nije ono o čemu se radi kod klimatskih promjena", rekao je Rogelj.

Planet se zagrijava brže nego ikad prije

Radi se o dugoročnim trendovima, koji pokazuju da se naš planet uopće ne hladi. Zapravo, zagrijava se više i brže nego ikad prije.

"IPCC je nedvosmisleno utvrdio da će se planet nastaviti zagrijavati sve dok emitiramo ugljikov dioksid u atmosferu, a čak i nakon male redukcije zbog covida-19, mi i dalje emitiramo milijarde tona", dodao je Rogelj.

Znanstvenici se slažu da klimatske promjene povećavaju prosječne globalne temperature, mijenjajući klimatske uvjete širom svijeta, temperature, vlagu i padaline, što donosi promjene u vremenskim obrascima koje i mi doživljavamo. Uzmimo, primjerice, šumske požare. Postoji mnogo dokaza da klimatske promjene stvaraju zapaljive uvjete vrlo dugim, suhim i toplim razdobljima. Dakle, kad požari krenu, gorjet će intenzivnije i zahvatiti veća područja.

I nije se zagrijao samo zrak nego i svjetski oceani. Vrućina potiče uragane, koji zbog toga postaju jači i intenzivniji. Znanstvenici kažu da su topliji oceani i atmosfera također krivci za otapanje ledenih površina i ledenjaka.

Klimatske promjene kroz koje danas prolazimo, o čemu svjedoče ekstremni vremenski događaji poput požara na američkoj Zapadnoj obali, rezultat su naše kumulativne emisije od početka industrijske revolucije, ističe CNN. Dakle, čak i kad bismo smanjivali emisije ugljika, kao što se dogodilo tijekom pandemije, sve dok u atmosferu ispuštamo stakleničke plinove planet će se nastaviti zagrijavati.

Prema Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, zemlje potpisnice obavezale su se smanjiti  emisije ugljika i zaustaviti globalno zagrijavanje ispod dva stupnja Celzija, a po mogućnosti i ispod 1,5 stupnja u odnosu na prosječne temperature u razdoblju prije industrijske revolucije, kako bismo izbjegli najgore posljedice klimatskih promjena. Trump je 2017. godine najavio da će povući SAD iz sporazuma, što bi se moglo i realizirati odmah nakon predsjedničkih izbora u studenome. Ispunjavanje cilja značilo bi prepoloviti godišnju emisiju do 2030. godine i potom ga svesti na nulu u sljedećih 20 godina. Čak i tada, svijet neće potpuno zaustaviti klimatske promjene, nego samo spriječiti njihovo pogoršavanje. 

Lockdown je bio privremeni bljesak

Rogelj, koji je proučavao klimatski učinak covida-19, lockdown opisuje kao "privremeni bljesak" na radaru.

"Ljudi su se žrtvovali, žrtvovali su svoj društveni život, svoju obiteljsku interakciju, mobilnost i drugo. A emisije jedva da su se primjetno smanjile. Vidimo i da su ta smanjenja vrlo privremena", rekao je Rogelj dodajući da emisije već ponovno rastu:

"A zašto se to događa? Zato što su smanjenja rezultat promjena ili redukcije naših aktivnosti, ali ne i uzrok nekih strukturnih promjena u načinu kako naše društvo zaista funkcionira."

Da bi se to dogodilo, potrebne su dugoročna tranzicija i transformacija našeg društva prema obnovljivim energijama s niskim udjelom ugljika, od načina kako se krećemo do načina kojim dolazimo do energije.

Kelman, čija knjiga Disaster by Choice (Katastrofa po izboru) proučava kako naše akcije pretvaraju prirodne opasnosti u katastrofe, kaže da lockdown, iako možda nema velik utjecaj na dugoročno ublažavanje klimatske krize, ipak pokazuje da je promjena moguća.

"Dugo su nas uvjeravali da promjena društva preko noći nije moguća. Lockdown nam je pokazao da je moguća", kaže Kelman za CNN i upozorava da lockdowni ipak nisu održivo rješenje za suzbijanje klimatskih promjena, ukazujući na njihove ekonomske, društvene i sociološke učinke i troškove.

"Ovo je u određenoj mjeri bilo testiranje pozitivnih i negativnih strana te mogućnosti i štete. Ono što moramo postići da je da pomažemo ljudima, stvaramo radna mjesta i podržavamo život, dok istodobno smanjujemo sve oblike potrošnje. I to se ne bi smjelo dogoditi preko noći", zaključuje Kelman.