PRIJE pedeset godina dogodio se jako važan trenutak u povijesti zrakoplovstva. Dva zrakoplova, jedan British Airwaysa na putu iz Londona za Bahrein, a drugi Air Francea iz Pariza za Rio de Janeiro, istovremeno su poletjela sa svojih pista u gotovo savršenoj koreografiji. Nisu to bili probni letovi ni ceremonijalni preleti, već prvi komercijalni putnički letovi Concordea. Uz riku motora, započela je era nadzvučnih putovanja.

Kad je 1976. ušao u službu, Concorde je bio tehnološki šok. S delta-krilima, prepoznatljivim spuštajućim nosom i brzinom od oko 2180 km/h letio je dvostruko brže od zvuka. Najpoznatija komercijalna ruta, Pariz - New York, trajala je prosječno oko 3 sata i 30 minuta, što je bilo dvostruko brže od današnjih standardnih letova koji traju oko 7 do 8 sati, ovisno o vjetrovima i smjeru putovanja.

Probijanje zvučnog zida

Concorde je letio na visinama do 18 kilometara, dovoljno visoko da putnici kroz prozor vide zakrivljenost Zemlje.Istodobno je postao i statusni simbol. Zvijezde, političari i poslovni ljudi letjeli su njime kao dokaz prestiža i  moći, a šampanjac, pažnja posade i futuristički izgled kabine pretvorili su ga u iskustvo koje je nadilazilo običan let.

Letenje dvostruko brže od zvuka nosilo je i svoju cijenu. Ograničenja zbog buke probijanja zvučnog zida tjerala su ga na ocean, gorivo se trošilo u golemim količinama, a održavanje je bilo iznimno skupo.

Nakon nesreće Air Franceova Concordea 2000. godine i pada potražnje, oba operatera, Air France i British Airways, zaključila su da program više nije održiv. Air France se povukao u lipnju 2003., a British Airways u listopadu. Posljednji, ceremonijalni let 26. studenoga zaokružio je epohu nadzvučnog putničkog prometa.

Izazovi nadzvučnog leta

Glavni problem Concordea bila je sonična grmljavina, glasni udarni val koji je doveo do zabrane letova nad kopnom u SAD-u od 1970-ih. Danas NASA-ina X-59, s dugim "nosom" koji prigušuje bum u "thump", testira rješenja za tiši let. Ipak, gorivna neučinkovitost i emisije ostaju prepreka, pogotovo u eri klimatskih ciljeva.​

Nove regulative EU-a i SAD-a zahtijevaju nulte emisije do 2050., što supersoničke avione čini skupima za održavanje.​ Tvrtke poput Boom Supersonica razvijaju Overture, avion za 65 putnika koji obećava letove 2029. po cijeni sličnoj business klasi, s fokusom na održivost.

XB-1, njihov demonstrator, poletio je 2024. Ostali igrači su Spike Aerospace i NASA-ini partneri. Ako X-59 uspije, nadzvučni letovi nad kopnom mogli bi se vratiti do 2030-ih.​ Međutim, skeptici upozoravaju na ekonomske i regulatorne prepreke, hoće li tržište prihvatiti karte od 5000 eura po letu?​