KINA je vjerojatno postavila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila u svoja tri polja silosa te istovremeno pokazuje nedostatak interesa za pregovore o kontroli naoružanja. Ovi podaci proizlaze iz nacrta izvješća Pentagona u koji je agencija Reuters imala uvid, a koji naglašava rastuće vojne ambicije Pekinga.

Kina ubrzano širi i modernizira svoj arsenal oružja brže od bilo koje druge nuklearne sile. Peking je izvješća o vojnom jačanju opisao kao napore da se "ocrni i okleveta Kina te namjerno obmane međunarodna zajednica."

Prošlog je mjeseca američki predsjednik Donald Trump izjavio kako možda radi na planu denuklearizacije s Kinom i Rusijom. Međutim, nacrt izvješća Pentagona navodi da Peking ne pokazuje interes za takve inicijative. "I dalje ne vidimo interes Pekinga za provođenje takvih mjera ili sveobuhvatnijih rasprava o kontroli naoružanja", stoji u izvješću.

Jačanje nuklearnog arsenala

Izvješće precizira da je Kina vjerojatno postavila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila DF-31 na kruto gorivo u polja silosa blizu granice s Mongolijom. Iako je Pentagon ranije izvijestio o postojanju tih polja, ovo je prvi put da se navodi broj postavljenih projektila.

Prema izvješću, kineske zalihe nuklearnih bojnih glava 2024. godine brojale su nešto više od 600 komada, što odražava "sporiju stopu proizvodnje u usporedbi s prethodnim godinama."

Ipak, dodaje se da je kinesko nuklearno širenje u tijeku te se predviđa da će do 2030. godine imati više od 1000 bojnih glava. Kina sa svoje strane tvrdi da se pridržava "nuklearne strategije samoobrane i provodi politiku neprvog korištenja".

Fokus na Tajvan

Izvješće Pentagona detaljno opisuje kinesko vojno jačanje i navodi kako "Kina očekuje da će moći voditi i pobijediti u ratu na Tajvanu do kraja 2027. godine". Kina, koja demokratski upravljani Tajvan smatra svojim teritorijem, nikada se nije odrekla upotrebe sile za "ponovno ujedinjenje" s otokom. Peking usavršava svoje vojne opcije za zauzimanje Tajvana "brutalnom silom", navodi se u izvješću te se dodaje da bi jedna od opcija mogla uključivati udare na ciljeve udaljene 1500 do 2000 nautičkih milja od Kine.

"U dovoljnom opsegu, ovi udari mogli bi ozbiljno izazvati i poremetiti prisutnost SAD-a u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji", zaključuje se u izvješću.