Periske masovno izumiru u Jadranu, znanstvenici ne znaju što se događa

Periske masovno izumiru u Jadranu, znanstvenici ne znaju što se događa
Screenshot: HRT

NAKON brojnih područja u Sredozemlju i u Jadranu je zabilježen pomor periski, i to od samog juga do sjeverozapadnih otoka Zadarske županije. Već sada je jasno da će se ta najveća mediteranska školjka bez pomoći čovjeka teško oporaviti, piše HRT.

Palagruža, Molunat, Mljet. Od kraja proljeća pomor periski zamijećen je duž više od 300 kilometara.

"One se ne zatvaraju, većinom je obraštaj po njima, u njima su smješteni nekakvi drugih organizmi", rekao je viši kustos Prirodoslovnog muzeja Split Josip Boban.

"Mi kad ih mjerimo, mi priđemo blizu i onda vidimo je li se ona zatvara ili ne, vidi se je li unutra ima mesa, je li živa", dodaje.

Sve je manje periski i u podmorju oko Omiša.

"Te jedinke koje su preživjele mogu biti ključ oporavka ne samo tih populacija u kojima su se one nalazile, a koje su doživjele masovnu smrtnost, nego i onih populacija koje su potpuno izumrle zbog ove masovne smrtnosti, znači te jedinke moramo zaštititi", smatra Tomislav Šarić iz Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Ne zna se uzrok

Ne zna se primarni uzrok njihova ugibanja - dok su bakterija i parazit pronađeni u uginulim mediteranskim periskama, u našima se pojavljuju tek ponegdje. Zaštićene školjke ugibaju, a očajni znanstvenici traže uzroke i načine zaštite preživjelih.

"Ovakva situacija poziva hitne mjere zaštite. Mislim da na ušću Cetine kompletno treba drugačije oblikovati način na koji se vrši nasipavanje plaže, dakle, pijesak se više ne smije vaditi iz područja gdje obitavaju", ističe oceanografkinja JU SDŽ More i krš Elena Kurtović Mrčelić.

"Bilo bi potrebno postaviti i ekološke sustave sidrenja za određene brodove koji se tu često nalaze tako da se izbjegava bacanje sidra", ističe Tino Mrčelić iz omiškog Ronilačkog centra Calypso.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji za ugrožena područja već pripremaju ploče s upozorenjima. Građani su za sada prijavili 25 gustih polja periski. Problem je ovo možda veći od palmine pipe i potkornjaka jer plemenita periska endem je Sredozemlja i od neprocjenjive važnosti za život u moru.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara