EKONOMSKI INSTITUT ZAGREB pozabavio se stanjem u telekomunikacijama te je objavio u mjesečnom izvještaju Sektorske analize podatke o tome koliko se Hrvata služi internetom, mobitelom, koliko ih kupuje online, kao i koliko tvrtki ima web stranice te još mnogo drugih podataka koji se odnose na prošlu godinu..

Iz 18 strana opširne analize može se iščitati kako lani nije bilo nekih većih promjena u korištenju telefonskih usluga te u pristupu internetu.

Značajno zaostajemo za prosjekom EU-a

U korištenju interneta od strane pojedinaca uočljivo je značajno zaostajanje za prosjekom EU-a. U Hrvatskoj je 2018. godine internet koristilo 76 posto građana.

U istom je razdoblju prosjek zemalja EU-a bio 87 posto. Čak 21 posto građana u Hrvatskoj nije nikad koristilo internet. Usporedbe radi, u Danskoj tek 2 posto građana nikad nije koristilo internet, a na Islandu samo 1 posto. Internet je u potpunosti prihvaćen među mlađom populacijom u Hrvatskoj i koriste ga svi ispitanici u dobnoj skupini do 25 godina.

Među građanima starosti od 25 do 34 godine 1 posto njih nikad nije koristio internet. S povećanjem godina starosti povećava se i postotak građana bez ikakvog iskustva u korištenju interneta. Među građanima starosti između 35 i 44 godine 9 posto je onih koji nikad nisu koristili internet. U dobi između 45 i 54 godine 16 posto građana te čak 34 posto onih između 55 i 64 godine nikad nisu koristili internet. 62 posto građana starijih od 65 godina nikad nije koristilo internet. Iz ovih je podataka razvidno kako je korištenje interneta u pojedinim dobnim skupinama u Hrvatskoj poprilično nisko, stoji u analizi.

Hrvati i preko interneta kupuju manje od EU prosjeka

Kao što se može i očekivati s obzirom na podatke o korištenju interneta, hrvatski građani kupuju putem interneta manje od prosjeka EU-a (slika 4). Prema podacima za 2018. godinu samo 27 posto građana u posljednja tri mjeseca kupovalo je putem interneta. Prosjek EU-a za to razdoblje bio je 50 posto. U posljednjoj godini dana putem interneta je kupovalo 35 posto građana Hrvatske. Na razini EU-a taj pokazatelj je 60 posto. Putem interneta nikad nije kupovalo 40 posto građana Hrvatske. Podaci za 28 zemalja EU-a ukazuju da je na razini Unije prosjek 27 posto građana.

Građani slabo koriste internet za financijske aktivnosti

U Hrvatskoj se također izrazito slabo koristi internet za financijske aktivnosti. U 2018. godini samo je 3 posto građana obavilo neku od svojih financijskih aktivnosti putem interneta. U zemljama poput Švedske i Velike Britanije postotak građana koji obavlja financijske aktivnosti putem interneta približava se 50 posto, a prosjek na razini EU-a je 17 posto. Za razliku od financijskih aktivnosti, hrvatski su građani ipak značajno više usvojili internet kao sredstvo komunikacije s javnom upravom.

Tako je 36 posto građana izjavilo da je u 2018. godini koristilo internet u interakciji s javnom upravom, bilo da je riječ o prikupljanju informacija, pristupu obrascima ili ispunjavanju pri slanju obrazaca. Ipak, i po korištenju interneta s ovom svrhom Hrvatska ostaje na začelju EU-a. Na razini Unije čak 52 posto građana koristi e-usluge za komunikaciju s javnim sektorom.

Dominacija Hrvatskog Telekoma

Tržištem telekomunikacija, kako u području pokretne tako i nepokretne komunikacije, i dalje dominira Hrvatski Telekom. U prosincu 2018. godine 53,03 posto korisnika nepokretnih mreža koristilo je usluge Hrvatskog Telekoma. Tržišni udio HT-a tek je neznatno smanjen s 54,87 posto, koliki je bio u prosincu 2017. U pokretnoj je mreži 46,26 posto korisnika koristilo usluge Hrvatskog Telekoma, a 34,95 posto usluge A1. Preostalih 18,79 posto korisnici su usluga Tele2. U usporedbi s krajem 2017. godine, tržišni udjeli operatera u pokretnoj mreži su gotovo nepromijenjeni.

Prema ukupnim prihodima ostvarenim u 2017. godini deset vodećih trgovačkih društava u sektoru telekomunikacija su Hrvatski Telekom d.d., A1 Hrvatska d.o.o., Tele2 d.o.o., OT-Optima Telekom d.d., Iskon Internet d.d., Metronet Telekomunikacije d.d., Odašiljači i veze d.o.o., VIPnet usluge d.o.o., Nokia Solutions and Networks d.o.o. i HEP-Telekomunikacije d.o.o. Lista deset vodećih u ovom je sektoru prilično stabilna. Promjena u odnosu na prethodno analizirano razdoblje je to što među vodećima nije H1 Telekom d.d. koji je ugašen u rujnu 2017. zbog pripajanja društvu OT Optima Telekom. Među vodeća poduzeća u 2017. godini ušlo je trgovačko društvo HEP-Telekomunikacije d.o.o. Statusne promjene koje su se dogodile 2018. godine uključuju pripajanje trgovačkih društava VIPnet usluge d.o.o. i Metronet telekomunikacije d.d. tadašnjem društvu VIPnet d.o.o.

Prošlu je godinu sektor telekomunikacija završio s 8.490 zaposlenih. Prosječan broj zaposlenih u ovom sektoru u prošloj je godini bio 8.448 zaposlenika. To je povećanje od 2,29 posto u usporedbi s 2017. godinom, kada je sektor telekomunikacija prosječno zapošljavao 8.300 zaposlenika. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u telekomunikacijama je u travnju ove godine bilo 8.458 zaposlenih. Dakle, tek nešto više od prosječnog broja zaposlenih u prošloj godini.

Prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenika koji rade u telekomunikacijama nadilazi prosjek Republike Hrvatske. Dok je prosječna mjesečna plaća na razini Hrvatske 2018. godine iznosila 8.448 kuna, zaposlenici u telekomunikacijskom sektoru su primali prosječni bruto iznos od 13.078 kuna. Prosječna bruto plaća prošle godine bila je tek 0,23 posto veća u odnosu na prosječne bruto plaće sektora u 2017. godini. Podaci o mjesečnoj bruto plaći u 2019. godini ukazuju na pozitivna kretanja u sektoru telekomunikacija. U prva tri mjeseca ove godine bruto plaća je bila iznad prosjeka sektora u 2018. godini. U ožujku je prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena u sektoru telekomunikacija iznosila 14.234 kune.