Pitali smo Davora Huića kojih mu je pet omiljenih knjiga

Pitali smo Davora Huića kojih mu je pet omiljenih knjiga
Foto: FaH

DAVOR Huić je poznati konzultant i suosnivač Udruge poreznih obveznika Lipa koja se zalaže za smanjenje poreznog opterećenja te manju i efikasniju javnu upravu. Zamolili smo ga da čitateljima preporuči svojih pet omiljenih knjiga.

"Prvo, moram reći da sam u zadnjih par godina – pod pritiskom komunikacije na društvenim mrežama i toga što sudjelujem u javnoj debati - promijenio način na koji, hm, neću reći čitam, nego konzumiram intelektualni sadržaj. Dakle, prije bih uhvatio knjigu i čitao dok je (nakon dan-dva, ponekad tjedan ili dva) ne bih pročitao do kraja ili ostavio. Tu i tamo bih napisao neku bilješku ili bih razmišljao o nekom aspektu toga što sam pročitao, ponekad bih podvukao koji pasus ili obilježio stranice s onime što mi se činilo bitnim ili vrijednim pamćenja. Onda bih se bacio na nešto drugo i tako dalje u relativno kompaktnim ciklusima", govori nam Huić, pa dodaje da sada sve radi drugačije.

"Čitam više nego prije, ali u manjim dozama"

"Puno više čitam nego prije, ali čitam u manjim dozama, kraće tekstove, sažetke, često paralelno, puno gledam i slušam predavanja i nastupe autora knjiga, miksam različite autore i izvore kad se bavim nekom temom. Slijedim argument kao pas krvosljednik, njuškajući hektično lijevo i desno u potrazi za novim idejama ili novim argumentima za stare ideje. Vrijeme mi je rascjepkanije (kao hard disk prije defragmentacije), puno brže prelazim s teme na temu pa se vraćam na stare u koncentričnim krugovima. Rijetko zapravo uzimam pravu klasičnu, papirnatu knjigu u ruke", objašnjava Huić koji konstatira da se njegov intelektualni život preselio na internet.

Izabrao je "pet knjiga koje su mi bile važne za formiranje stavova o temama o kojima raspravljam u javnosti".

Dvije rasprave o vladi - John Locke

Lockove Dvije rasprave o vladi prvo je djelo političke filozofije koje sam pročitao, i ono je (očito) ostavilo dubok trag na moja razmišljanja o slobodi, pojedincu, ljudskim pravima, državi, političkom uređenju itd. To je bilo početkom osamdesetih, u najmračnije doba komunizma, kad su nas po cijele dane šopali marksizmom i ideja da pojedinac ima prirodna, neotuđiva prava i slobode koje nikakva vlast ne smije ugroziti (inače samim time postaje ilegalna), bilo mi je otkriće koje mi je trebalo. Lockove ideje utkane su u američku Deklaraciju o nezavisnosti i ustave većine modernih zapadnih demokracija. 

The Road to Serfdom - Friedrich Hayek

Još jedan div tradicije klasičnog liberalizma. U svojoj možda najpoznatijoj knjizi – pisanoj za vrijeme Drugog svjetskog rata – Hayek je opisao put koji vodi u tiraniju, bila ona desna (nacizam /fašizam) ili lijeva (komunizam). To je put na koji društvo krene kada sila države nema protutežu u pravima pojedinca koje štiti zakon, kada država – pod ovim ili onim izgovorom – pogazi ograničenja zakona i ustava i počne raspolagati životima i imovinom ljudi kao da su robovi, a ne ljudi. Slobodno društvo moguće je samo ako su pojedinci koji ga čine slobodni, u političkom i ekonomskom smislu. Ograničenje moći države i sloboda ljudi da ulaze u dobrovoljne transakcije temelj je modernog slobodnog svijeta. U nekim drugim knjigama i člancima (Uloga znanja u ekonomiji) Hayek je postavio tezu o (teoretskoj) nemogućnosti centralnog planiranja predvidjevši slom socijalizma 50 godina prije nego što se on stvarno i dogodio. 

Free to Choose - Milton Friedman

Friedman je jedan od najutjecajnijih svjetskih ekonomista, dobitnik Nobelove nagrade 1976. Istovremeno, izvrstan je govornik i pisac, sposoban kompleksne pojmove i argumente iznijeti na neobično jednostavan i slikovit način. Njegova knjiga Free to Choose možda je najbolje izlaganje logike tržišnih mehanizama koje čovjek može naći. U deset poglavlja obrađene se teme poput snage tržišnih odnosa, uloge države u ekonomiji, važnosti konkurencije, uloge međunarodne trgovine u rastu standarda, prirode novca  i mnoge druge na način koji je jasan i ljudima koji nemaju formalno ekonomsko obrazovanje. Knjiga je ekranizirana u serijal i može se naći na YouTubeu.

Thinking Fast and Slow - Daniel Kahneman

Seminalna knjiga Nobelovca Kahnemana o kognitivnim pogreškama (pristranostima) nastala je kao rezultat dva desetljeća istraživanja čudnih situacija u kojima ljudi redovito donose zaključke ili odluke koje nisu baš skroz racionalne. Kahnaman i njegov kolega Amos Tversky opisali su desetak takvih pristranosti i postulirali dva načina na koje ljudi razmišljaju i donose odluke – sporo i racionalno ili brzo i intuitivno. U situacijama kada nemamo dovoljno informacija i moramo donijeti odluku brzo i (često) pod pritiskom, koristimo heuristike – prečace – koje smo razvili evoluiravši u posljednjih 200 tisuća godina. Te su heuristike prilagođene rješavanju specifičnih situacija koje postavlja preživljavanje u malim grupama u afričkoj savani, ali nisu univerzalno pouzdane. Njihova istraživanja dovela su do ubrzanog razvoja evolucijske psihologije, grane koja ima potencijal objašnjavanja cijelog niza društvenih fenomena.

The Righteous Mind - Johnatan Haidt

Još jedan član rastućeg vala evolucijskih psihologa, Haidt je postavio hipotezu da u temelju našeg odlučivanja o političkim stvarima postoji duboka moralna pozadina. Definirao je najmanje pet takvih moralnih sklonosti, koje utječu na formiranje stavova ''političkih plemena'' – konzervativaca, progresivaca (ljevičara) i klasičnih liberala. Veći ili manji osjećaj lojalnosti grupi, poštovanja autoriteta ili jednakosti kritički utječu na formiranje naših političkih stavova. Praktična vrijednost njegovog pristupa je u tome što otvara put prema većoj toleranciji između zaraćenih strana u političkoj debati - jer lakše je razumjeti političkog protivnika ako znamo da bira onu drugu (pogrešnu, iz našeg kuta gledanja) opciju na izborima zbog toga što je tako uvjetovan snažnim i urođenim moralnim instinktima, a ne zato što je moralno pokvaren ili zao.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara