Pitali smo Kolindu što misli o "ženskom zakonu", nije baš sretna
ZA PREDSJEDNICU države Kolindu Grabar-Kitarović najnoviji slučaj prema kojem je ministar uprave Lovro Kuščević odbio prijedlog zakona samo zato što je napisan u ženskom licu, samo još jedan, kako nam kaže prva žena Hrvatske - ideološki prijepor. No, s predsjednicom se ne slažu sugovornice Indexa.
>> Kuščević odbio zakon jer je napisan u ženskom rodu
Za Mirelu Holy, bivšu ministricu i feministkinju, zabrana pisanja zakona u ženskom licu samo je pokazatelj patrijarhalnosti Hrvatske, dok Nataša Vajagić ukazuje na seksistički i diskriminatorski čin samog ministra kojem smeta što zakon nije napisan u muškom licu. No, krenimo redom.
Ured predsjednice: Ne treba raditi nove ideološke prijepore
Ministarstvo uprave Lovre Kuščevića odbilo je prijedlog Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu koji je došao iz Ministarstva znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, pod izlikom da je pisan u ženskom rodu. Kuščević se pozvao na uobičajenu zakonsku terminologiju koja poznaje, primjerice, jedino pojam ministra, a ne ministrice, kao i pojmove učitelj, nastavnik i stručni suradnik, a ne učiteljice, nastavnice ili stručne suradnice.
Kolinda Grabar-Kitarović prva je predsjednica u samostalnoj Hrvatskoj, no smatra kako je, u ovom slučaju, riječ o samo još jednom ideološkom prijeporu.
"Predsjednica Republike Hrvatske je mišljenja kako ne treba raditi nove ideološke prijepore, nego na razini države riješiti ovaj problem, u skladu s praksom modernih demokratskih država, no isto tako uporaba rodnih imenica pri izradi zakonskih tekstova definirana je odredbama Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata, te Vas u tom smislu upućujemo na Hrvatski sabor koji je nadležan za moguće izmjene", kažu nam u Uredu predsjednice.
Ustav poznaje samo Ured predsjednika, ali imamo Ured predsjednice
Upitali smo hoće li u skladu s ovakvim tumačenjem preimenovati Ured predsjednice s obzirom na to da Ustav poznaje samo Ured predsjednika, no nismo dobili nikakav odgovor.
Mirela Holy je feministkinja te podsjeća kako se u bivšoj Milanovićevoj vladi već susretala sa slučajem da je zakon odbijen jer je bio napisan u ženskom rodu.
"Odmah nakon uspostave vlade pisala se uredba o unutarnjem ustrojstvu. U tom prvom dokumentu koristila sam podjednako i muški i ženski rod. Na primjer službenik/ica ili pročelnik/ica da bi dobila opasku Ministarstva uprave da moram to ispraviti jer je uredba 'nezgrapna'. Odlučila sam to ispraviti. Prvi prijedlog zakona svog ministarstva napisala sam koristeći ženske imenice, a dobila sam gotovu istu odbijenicu kakvu danas potpisuje ministar Kuščević", prepričava za Index Mirela Holy.
Holy: Na ovom se vidi koliko je društvo ravnopravno
Za Holy ovaj slučaj izuzetno je bitan jer se upravo na ovakvim primjerima pokazuje koliko je koje društvo ravnopravno, odnosno nije.
"Upravo po upotrebi jezika može se zaključiti koje je društvo izrazito patrijarhalno, a koje nije. To treba mijenjati i ispravljati te tako razbijati predrasude. Moram napomenuti i da same žene često ne doprinose tome, posebno one koje o svojim profesijama govore u muškom rodu misleći da tako zvuče ozbiljnije", kaže na kraju Holy.
Nataša Vajagić iz Centra za građanske inicijative Poreč ujedno je i administratorica poznate Facebook grupe "Seksizam naš svagdašnji" koja upozorava na neravnopravnost među spolovima.
Vajagić: Seksistički i diskriminatorski
"U Hrvatskoj je jezik seksistički. Kad govorimo o zakonima, na vrhu svakog stoji napomena da svi izrazi koji se koriste u tekstu, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod. Takva napomena u skladu je sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i Nacionalnom politikom za ravnopravnost spolova. No, nikad zakon nije napisan u ženskom rodu, već vlada hegemonija muškog modela. Stoga je odbacivanje prijedloga Zakona o udžbenicima, zato što je isti napisan u ženskom rodu, seksistički i diskriminatorno", napominje Vajagić ističući da je u osnovnom obrazovanju preko 80 posto zaposlenih učiteljica te u prosvjeti dominiraju žene.
Vajagić upozorava kako su žene na istim pozicijama kao i muškarci plaćene 10 posto manje, što je rezultat patrijarhata.
"Ta su radna mjesta i manje plaćena – kad zanimanje postane 'pretežno žensko', isto postane manje plaćeno i manje atraktivno. To je rezultat patrijarhata u kojem živimo, gdje se ženski rad ne cijeni jednako kao i muški. U Hrvatskoj su žene na istim pozicijama kao i muškarci plaćene 10 posto manje. Upravo radi tih nejednakosti, važno je raditi na dostizanju rodne ravnopravnosti na svim razinama, pa tako i onoj jezičnoj", zaključuje na kraju Vajagić.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati