Pitali smo pametne ljude: Hoće li nam 2020. stvarno biti sretna?

Pitali smo pametne ljude: Hoće li nam 2020. stvarno biti sretna?
Foto: Index/FaH/Pixell/Patrik Macek/Luka Stanzl

BROJNI stručnjaci, društveni i znanstveni analitičari u Hrvatskoj i svijetu ovih su dana, pred ulazak u 2020. godinu, predstavili svoja predviđanja i očekivanja od budućnosti, kako za godinu koja je pred nama, tako i za novo desetljeće.

Kada govorimo o desetljeću, valja imati na umu da ga možemo definirati na dva načina. Prvi je da ga uzmemo kao razdoblje koje počinje prvom godinom i stoga traje od 2021. do 2030. No također možemo govoriti o 20-im godinama stoljeća pa se onda desetljećem mogu smatrati sve godine koje u sebi imaju brojku 20. U tom slučaju to su godine od 2020. do 2029.

Kako god bilo, mi smo za kraj 2019. neke od poznatijih hrvatskih znanstvenika zamolili da nam za Index ukratko predstave svoja predviđanja za 2020., za svijet uopće i za Hrvatsku, kako u domenama njihove stručnosti, tako i generalno.

Evo što su nam svima poručili uoči nove godine.

Politički ekonomist Vuk Vuković, Sveučilište u Oxfordu

Recesije je nemoguće predvidjeti. Iako je puno analitičara govorilo upravo o 2020. kao godini u kojoj će nas ponovo zahvatiti kriza, drugi dio govori o usporavanju i krizi tek u 2021. Takve prognoze uglavnom su nezahvalne, pogotovo jer se većina njih temelji na nekim analizama trendova, što je manje više besmisleno, no mogu nam nešto reći o sentimentu i očekivanjima. Ako puno ljudi očekuje recesiju, to može utjecati na njihove potrošačke i investicijske odluke. Tu psihologija isto igra ulogu pa se nekad prognoze pretvaraju u samoispunjavajuća proročanstva.

Umjesto da predviđamo krize, bolje je graditi investicijsku poziciju i poslovne odluke na način da kriza ima što manji utjecaj na nas. Od hedginga do kupovanja opcija. Zapravo, najbolji način obrane od krize je malo financijskog obrazovanja.

Za Hrvatsku ne očekujem previše, naša ekonomija ionako ovisi o inozemnoj potražnji, što u izvozu, što u turizmu. Ako šok udari u SAD-u, mi ćemo ga osjećati za 6 do 12 mjeseci.

Hrvatska raste u izvozu i turizmu, odnosno na inozemnoj potražnji, i u nešto manjoj mjeri na domaćem kreditiranju zbog pada kamatnih stopa. To su sve faktori koji jako ovise o stranim tržištima, što znači da su i naše jake strane u biti krhke. No to je sasvim normalno kod malih otvorenih ekonomija jer tu se puno ne može napraviti. Ono što se može su interni faktori koji guraju zemlju prema dnu u pogledu emigracije i privlačenja investicija. To su pravosuđe koje ne kažnjava korupciju i kriminal, nego ih svojim apsurdnim presudama indirektno potiče te time odbija investitore, domaće i strane; potom birokratski aparat i besmisleni regulatorni i zakonodavni okvir koji sustavno uništavaju domaće firme, i naravno, porezni okvir za koji uopće ne mislim da se poboljšao. Naprotiv, porezno smo i dalje izuzetno nekonkurentni, što nas u okviru zemalja EU-a stavlja u nepovoljan položaj, gdje nam osim građana emigriraju i firme.

Hoće li se išta od toga promijeniti u 2020.? Čisto sumnjam. Ostaje nam i dalje preslika 2019. - rasta će biti zbog inozemne potražnje i sve nižih kamatnih stopa, a politika će uspješno izbjegavati bilo kakve reforme. 

Doktor medicine i molekularni biolog Ivan Đikić, Sveučilište Goethe u Frankfurtu

Očekujem da će 2020. godina biti izazovna na znanstvenom polju jer se razvojem umjetne inteligencije (AI) otvaraju brojne mogućnosti i primjene u svim područjima znanosti. Primjerice, upotrebom AI-ja brojne dijagnostičke metode postat će automatizirane i preciznije, značajno će se ubrzati i pojeftiniti predviđanje novih kemijskih struktura i stvaranje novih lijekova, analiza genomskih razlika među ljudima omogućit će bolju definiciju pojedinca ("digital me”) te usmjeriti djelovanje individualnih terapija. Bit će neophodno uložiti dodatne napore u obrazovanju novih stručnjaka u AI-ju jer ih na tržištu rada kronično nedostaje. U kliničkom liječenju korištenje imunoterapije (CAR-T stanica, vakcinacijom tumorskim antigenima i korištenjem protutijela koja djeluju kao check-point inhbibotri imunološkog sustava) u kombinaciji s konvencionalnim terapijama dovest će do sve uspješnijeg liječenja različitih vrsta tumora.

S društvene strane, 2020. bit će kritična godina zbog sve očiglednijih utjecaja na prirodu i klimatskih promjena. Došli smo do kritične faze i ako se nešto ozbiljno ne promijeni, oštećenja prirode neće se moći reparirati u budućnosti. Kriza demokracije i manipulacije demokratskim izborima, gdje je najvažnije pobijediti po svaku cijenu korištenjem lažnih vijesti i agresivnošću te rušenje povjerenja građana u demokraciju, doveli su do nepotrebnih podijeljenosti i sukoba u zemljama, društvima i obiteljima.

Očekujem sve snažniji utjecaj Kine na međunarodnoj sceni. S razvojem novih tehnologija očekujem i turbulentne odnose u Europskoj uniji te neizvjesne izbore u SAD-u koji će biti kritični za budućnost američkog društva. Pozitivno je da se sve više mladih uključuje u javni i društveni rad i da prihvaćaju dio svoje odgovornosti za budućnost. Posebno je to očigledno u SAD-u, gdje će angažman mladih i odgovornih građana biti odlučujući u predsjedničkim izborima.

Vedrana Pribičević, predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta

Nastavak rasta u Europskoj uniji predviđa se i u 2020. godini, što bi bila sedma godina zaredom. Radi se o rastu od 1,4%, što je revidirana procjena od 0,2 postotna boda nadolje. S obzirom na rastuće tenzije u međunarodnom okruženju (trgovinski rat i Brexit), rast će dolaziti od rasta domaće potražnje, prvenstveno rasta zapošljavanja u uslužnim djelatnostima, povoljnijim uvjetima financiranja i povoljnijim fiskalnim mjerama.

Sukladno tome očekuje se daljnji pad stope nezaposlenosti u EU sa 6,3% na 6,2%, što će biti najniža stopa nezaposlenosti od početka stoljeća. Doduše, povoljni domaći gospodarski uvjeti neće biti dovoljni da ponište rastući utjecaj neizvjesnosti i slabljenje industrijske proizvodnje kao posljedica smanjenja obima međunarodne trgovine.

Što se tiče Hrvatske, procjenjuje se da će rast u sljedećoj godini usporiti, s procijenjenih 2,9% ove godine na 2,6% i to uglavnom zbog usporavanja rasta glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Domaću će potrošnju i dalje snažno pogoniti rast plaća koji dolazi iz rasta zaposlenosti i niska inflacija te investicije koje se oslanjaju na EU fondove. Smanjenje projekcije rasta BDP-a djelomično dolazi i zbog ograničenja rasta nekih sektora koji pate od nedostatka radne snage uslijed emigracije.

Time se ostvaruje prognoza da će ekonomski rast u Hrvatskoj u srednjem roku biti ograničen raspoloživošću i kompetencijama radne snage. Kada se to kombinira s rastom potencijalnog BDP-a (koji zapravo ovisi između ostalog o stopi tehnološkog napretka) koji je povijesno gledano na razini 0-0,2% godišnje, hrvatska ekonomija jednostavno ne može ni u kojem scenariju rasti stopama višim od 3,5% dulje od jedne godine, pa čak i kada su vanjski ekonomski uvjeti povoljni skoro cijelo desetljeće. 

Godina 2020. je izborna godina, što znači da će biti obilježena političkom trgovinom i ulagivanjem biračima. Po svemu sudeći, korupcija i borba protiv nje bit će "vruća tema" sljedećih parlamentarnih izbora. Reformske nedostatke istaknula je nedavno i Europska komisija, a radi se o nastavku jačanja fiskalne odgovornosti, modernizaciji javne uprave, poboljšanju upravljanja državnim imovinom, privatizaciji državne imovine, reformi reguliranih profesija, smanjenju parafiskalnih nameta i reduciranju zaostalih sudskih predmeta.

Jedine reforme koje se provode zadovoljavajućom dinamikom su obrazovna i regulatorna reforma. Predsjedanje Europskom unijom će Hrvatsku staviti u politički i medijski fokus, no taj se pritisak neće moći iskoristiti za ubrzavanje reformi zbog neumoljive dinamike i silnica izborne godine.

Astrofizičarka Dijana Dominis Prester, Sveučilište u Rijeci

Iako sam u djetinjstvu i mladosti bila sklona pesimizmu, što bolji uvid dobivam u svijet znanosti, postajem sve veći optimist. Dat ću vam nekoliko znanstveno utemeljenih primjera koji pokazuju zašto vjerujem da će nam u budućnosti biti bolje:

1. Ozon u Zemljinoj atmosferi se opet počeo obnavljati zahvaljujući promjeni ponašanja i industrije na široj skali te nakon stvaranja svijesti o tom problemu.

2. Životni vijek ljudi na Zemlji i općenito razina zdravlja i dalje rastu.

3. Iako mnogi vjeruju da u zadnje vrijeme ima primjerice mnogo više potresa nego ranije, istina je da je učestalost potresa jednaka kao i prije, no sad smo mnogo više zatrpani vijestima iz cijelog svijeta koje nas bombardiraju s internetskih portala i televizije, pa se mijenja naša percepcija. To vrijedi za brojne teme.

4. Iako smo svi, a pogotovo stariji ljudi, skloni gledati romantično na uspomene iz prošlosti uz percepciju da je prije bilo bolje, odgovor na to daje psihologija, odnosno selektivna memorija. Jednostavno, skloni smo pamtiti lijepe stvari, a loše više zaboravljamo pa nam zato često prošlost izgleda bolja od sadašnjosti.

Mnogi će se sada zapitati što je s klimatskim promjenama? Što je sa štetom koju zdravlju proizvode lijekovi i nezdrava hrana? S problemima plastike i otpada?

Moje mišljenje je da je zapravo dobra vijest da se o svim tim problemima u cijelom čovječanstvu, a pogotovo među mladima, diže razina svijesti. Mi znanstvenici već odavno znamo za te probleme, no često nas se u javnosti ušutkavalo, a javnost uvjeravalo da su to mitovi i neistine zbog zaštite krupnog kapitala. Sad napokon razgovaramo otvoreno o tim i mnogim drugim problemima, što će olakšati pronalaženje i implementaciju budućih rješenja, slično kao i na primjeru ozona.

Doktor medicine Igor Rudan, Sveučilište u Edinburghu

Vjerujem da će i 2020., kao i svaka godina do sada, u nekim stvarima biti bolja, a u nekima i nešto lošija od prethodne, ovisi samo tko će koji pokazatelj smatrati važnijim od drugih. Većina zemalja srednjeg i nižeg stupnja razvoja, gdje živi najveći broj ljudi, nastavit će svoj ekonomski rast i izgradnju ekonomske, zdravstvene, stambene i prometne infrastrukture. Pritom će smanjivati udio krajnje siromašnih u svom društvu, povećavati udio stanovništva sa završenim osnovnim i srednjim obrazovanjem, a prosječan životni vijek u tim će se zemljama produljivati.

S druge strane, visokorazvijene zemlje sve će više voditi računa o problemu starenja svojeg stanovništva te održivosti sustava mirovina i zdravstva. Suočavat će se i s još uvijek nedovoljno razjašnjenim fenomenom skraćivanja prosječnog životnog vijeka koji je započeo prije tri godine u nekoliko vrlo bogatih država. Uz nastavak ekonomskog rasta, nejednakost među stanovništvom u nekim će se zemljama povećavati, ali u drugima smanjivati. Nadam se da će u najvećem dijelu svijeta biti manje ratova i nasilja nego prije, iako će u nekim državama nestabilnost rasti.

Za ljude će život biti sve bolji, ali za milijune drugih vrsta na Zemlji uvjeti za preživljavanje će postajati sve teži zbog ljudskog djelovanja. Klimatske promjene mogle bi dovesti do pogoršanja ekstremnih vremenskih nepogoda, a time otežati život i ljudima u pogođenim dijelovima svijeta. 

Molekularna biologinja Iva Tolić, Institut Ruđer Bošković

Ja sam uvijek optimistična i vjerujem da će nova godina biti bolja od stare. U biomedicinskim znanostima u 2020. godini sve će korisnije postati CRISPR tehnologije, alati za uređivanje genoma koji omogućuju mijenjanje funkcije gena, a njihove brojne moguće primjene uključuju ispravljanje genetskih oštećenja te liječenje i sprečavanje širenja bolesti, pri čemu se mora paziti na poštovanje zakona i etičkih smjernica.

Godina 2020. bit će posebno važna za naš najveći znanstveni institut Ruđer Bošković i za Hrvatsku jer se očekuje početak kapitalnog projekta "Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu" (OZIP). To je najveći infrastrukturni projekt u hrvatskoj znanosti koji će omogućiti obnovu Instituta i gradnju novih laboratorija potpuno opremljenih za znanstvena istraživanja, čime će Ruđer konkurirati najsuvremenijim institutima u Europi.

Fizičar Ivica Puljak, Sveučilište u Splitu

S obzirom na to da je svijet iz godine u godinu sve bolji, vrlo vjerojatno će se tako nastaviti i 2020. godine. U svijetu će i dalje biti sve manje kriminala, nasilja, ratova, gladi i siromaštva, a ljudi će biti sve zdraviji, bogatiji i sretniji.

Naravno, nije sve idealno i uvijek će biti problema i izazova. Najveći problem s kojim se susreće čovječanstvo su klimatske promjene koje sve više prelaze u ozbiljnu krizu. Nadu trebamo tražiti u činjenici da je sve više ljudi svjesno krize pa ćemo vjerojatno biti svjedoci ozbiljnih globalnih napora da se ublaže posljedice klimatskih promjena. U modernim društvima sve više će se pričati o umjetnoj inteligenciji, kvantnim računalima, nano i bio tehnologiji koje će sve više ulaziti u naše svakodnevne živote i činiti ih boljim i uzbudljivijim.

Nažalost, nisam takav optimist za Hrvatsku. Mislim da je naše društvo u dubokoj krizi te da će i dalje rasti razlika između nas i razvijenog svijeta. Promjena bi mogla početi na parlamentarnim izborima 2020. godine, ako ljudi izaberu političke opcije koje će nuditi realna rješenje i velike promjene, a ne, kao do sada, uvijek iste političke opcije koje ih varaju, lažu, kradu i otimaju. Zaista se nadam da će građani konačno jednom shvatiti i izabrati prave ljude da ih vode prema modernom i otvorenom društvu, istom onom u koje se, nažalost, iseljava veliki broj naših sugrađana.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara