KAKO se bliži kraj godine, prirodno je pokušati zamisliti što donosi godina pred nama. Index je pametne ljude pitao što možemo očekivati u 2026. godini.

"Injekcije sperme lososa neće vam osigurati vječnu mladost"

Sumnjivi trendovi u zdravlju i ljepoti i u protekloj godini bili su vrlo dinamični. Stoga u 2026. godini svima želim više kritičkog razmišljanja o svemu što nam nude slatkorječive reklame. Naše odluke o zdravlju trebaju se temeljiti na kvalitetnim znanstvenim dokazima.

Ako niste oprezni, industrija alternativne medicine, nadriliječnika, ljepote, wellnessa i dodataka prehrani lako vas začara "rješenjima" iza kojih ne stoji znanost. Osobito se čuvajte nebuloznih metoda za uljepšavanje koje nude bestidni likovi koji parazitiraju na našim nesigurnostima.

Pa taman dok shvatite da vam injekcije sperme lososa nisu osigurale vječnu mladost, tržište će vam ponuditi eliksir od suza planinskog kozoroga, skupljenih za punog Mjeseca. Oprez. Neće ti likovi optimizirati i biohakirati vaše tijelo nego će samo opustošiti vaše financije.

"Raste vjerojatnost pucanja mjehura na financijskim tržištima" 

Inflacija u većini zemalja pada, ali troškovi života ostaju visoki i vjerojatno neće padati jer niža inflacija ne znači niže cijene, već sporiji rast. Iako plaće rastu brže od inflacije, realna vrijednost dohodaka i dalje je pritisnuta. Tržišta rada zasad su stabilna, rizik recesije nije bitno porastao, no raste vjerojatnost pucanja mjehura na financijskim tržištima.

U 2025. smo bili svjedoci gotovo nevjerojatnog rasta cijene zlata (65%), srebra (160%) i ostalih metala, potaknut preusmjeravanjem portfelja institucionalnih investitora i središnjih banaka iz obveznica u plemenite metale. Kina je značajno povećala rezerve zlata i utjecala i na cijene srebra s uvođenjem izvoznih kvota od 1.siječnja 2026, što se može tumačiti u kontekstu odgovora na Trumpove carine, ali i potencijalnog napada na Tajvan u iduće dvije godine.

Svjedoci smo značajnog rasta valuacija AI dionica i taj mjehur je već poprilično napuhan. Kad pukne, korekcija će biti značajna.

Trumpova administracija ozbiljno pumpa tržišta s fiskalnom i monetarnom politikom. Novi guverner FED-a vjerojatno će gurati kamatne stope prema dolje i treba očekivati da će jači pad na tržištima biti anuliran rezanjem kamata. Administracija suočena s midterm izborima neće dopustiti snažan i dugotrajan pad tržišta.

"Kreće najveći i najosjetljiviji eksperiment za istraživanje ekstremnog svemira"

U 2025. je važna novost u području astrofizike bila početak rada Vera Rubin opservatorija, optičkog teleskopa u Čileu s najvećom kamerom na svijetu. U 2026. očekujemo dovršenje sva četiri LST-a u sklopu CTAO gama opservatorija na La Palmi, koji će postati najveći i najosjetljiviji eksperiment za istraživanje ekstremnog svemira.

Iako se radi o potpuno različitim tehnologijama, oba opservatorija će komplementarno upotpunjavati mozaik našeg razumijevanja svemira. U oba projekta uključeni su i hrvatski znanstvenici koji razvijaju napredni softver i tehnologiju, uključujući i umjetnu inteligenciju koja se koristi u analizi mjerenja.

Ne trebamo je se bojati, kao ni napretka znanosti i tehnologije općenito, nego promišljeno koristiti bez zloupotrebe. Jer svaka tehnologija može biti i oruđe i oružje - ključ je u edukaciji i razvoju društvene svijesti.

"Algoritmi umjetne inteligencije precizno će postavljati dijagnoze"

Istaknuo bi nekoliko biomedicinskih uspjeha iz 2025. godine. Tu spada otkriće novog načina imunološke obrane. Pronađeno je da se tijekom infekcije naši proteini kidaju (u tzv. proteasomu) u komadiće s antibiotskim svojstvima, a što nam pomaže u ozdravljenju.

U eri sve veće otpornosti bakterija, dobrodošlo je otkriće novog antibiotika, gepotidacina, koji se koristi za urinarne infekcije poput gonoreje. Znatno se je povećala uspješnost presađivanja bubrega iz svinje u čovjeka. Bubreg svinje u čovjeku je "preživio" čak 9 mjeseci. U prošloj je godini vrlo upečatljiva bila precizna korekcija gena u djetetu s genetskom bolešću.

Meni je najdojmljiviji intenzivan razvoj umjetne inteligencije. Mogu zamisliti skoru budućnost u kojoj će algoritmi umjetne inteligencije precizno postavljati dijagnoze analizom tisuća proteina, metabolita, DNA sekvenci, epigenetskih promjena i slično, iz mililitra nečije krvi. Očekujem jednako zanimljivu i 2026. godinu.

"Otvara se put prema prepoznavanju ranjivosti tumora i razvoju precizno prilagođenih terapija"

U istraživanju raka veliki je izazov razumjeti kako se tumorske stanice dijele te kada i zašto pritom griješe. Takve pogreške mogu pomoći tumorima da postanu otporni na lijekove, ali se u posljednje vrijeme razvija nova ideja da bi se upravo te slabosti mogle iskoristiti i u terapiji.

Cilj je razviti tretmane koji precizno uništavaju stanice s pogreškama u diobi, što su najčešće tumorske stanice, dok bi se zdrave stanice, koje se pravilno dijele, poštedjele. Iako je ovaj pristup još u ranoj fazi istraživanja, pokazuje velik potencijal. Budući da se tumorske stanice međusobno jako razlikuju, u nadolazećim godinama bit će ključno razvijati tehnologije koje omogućuju praćenje svake stanice pojedinačno.

To uključuje mikroskopiju živih stanica kroz više dioba, kao i detaljne analize DNK, RNK i drugih molekula. Takav pristup omogućit će razumijevanje zašto su neke stanice osjetljive na lijekove, dok druge razvijaju otpornost. Povezivanjem tih podataka s računalnim analizama i umjetnom inteligencijom otvara se put prema prepoznavanju ranjivosti tumora i razvoju precizno prilagođenih terapija.

"Više robo-savjetnika i automatiziranih financijskih odluka"

Umjetna inteligencija u 2026. više nije samo alat: postaje infrastruktura rada, ekonomije i odlučivanja vođenog podacima. Novac se seli u digitalni, pametni i sve više “upravljan” oblik; mentalno zdravlje postaje makro-rizik, a “zeleni realizam” pretvara održivost u poslovnu nužnost, ne samo moralnu odluku.

U takvom okruženju novac više nije papir - on je podatak, algoritam i povjerenje. To znači više robo-savjetnika, automatiziranih financijskih odluka: od kreditnih procjena do štednje i ulaganja. Pitanje nije samo što je efikasnije, nego tko upravlja pravilima i koliko privatnosti predajemo za praktičnost.

Zato je financijska pismenost temelj digitalnog građanstva i mora postati dio obrazovne politike, sustavno i ciljano: razumjeti kamatu, rizik, uvjete ugovora i logiku algoritamskog rangiranja prije potpisa ili “klika”. STEM vještine su tu štit: brojke čitamo, modele kritički propitujemo, razlikujemo informaciju od manipulacije, a odluke vodimo mi - ne sučelje.

Svima želim sretnu i uspješnu 2026., uz više empatije, jer tehnološke tranzicije najteže pogađaju one koji najsporije mogu pratiti tempo.

"Glavni je izazov za nas je proširenje zona zaštita u Jadranu"

Iako smo članica EU više od deset godina, stanje svijesti društva prema morskom okolišu nije se promijenilo niti 2025. godine, a pritisci masovnog turizma, neracionalnog iskorištavanja komercijalni morskih vrsta, te klimatskih promjena uz pojavu invazivnih tropskih vrsta sve su veći.

Poznati smo da ne učimo na tuđim greškama. I dalje stihijski uništavamo more i obalu, najčešće radi osobnih, sebičnih interesa. Uz sve to imamo neodgovornost i pasivnost institucija, uz potpuni izostanak nadzora morske obale. Vidi se da smo ekološki nepismeni i da se misli kako se na moru može raditi štogod hoće bez da se osjete posljedice i kazne. Ipak, ima i pozitivnih primjera.

„No‑take“ zone u Hrvatskoj su još uvijek male, ali tamo gdje postoje i gdje se pokušava provoditi zaštita (novi primjer dijela Jabučke kotline kao posebnog režima upravljanja ribarstvom), pokazuju vrlo vidljive pozitivne efekte. Bar za sada. Glavni je izazov za nas je proširenje ovih zona i integracija u širu mrežu na Jadranu kako bi se postigli ciljevi EU: 10 % stroge zaštite mora do 2030. Nešto moramo sačuvati i za buduće generacije.

"Očekujem pojavljivanje čitavog niza preventivnih i ranih dijagnostičkih metoda"

Godinu 2025. obilježila su i zabrinjavajuća i ohrabrujuća znanstvena otkrića. Mikroplastika se sve češće pronalazi u ljudskom tijelu, pa čak i u mozgu. Budući da smo joj izloženi kroz hranu, vodu i zrak, sve je jasnije da takvo onečišćenje može imati dugoročne posljedice, uključujući promjene u crijevnom mikrobiomu važnom za imunitet.

S druge strane, 2025. je donijela obnovljeni interes za mitohondrije. Nekada smatrani tek “energetskim centralama” stanica, danas se prepoznaju kao ključni regulatori metabolizma, starenja i bolesti. Posebno me veseli činjenica da se DNA mitohondrija napokon sustavno uključuje u genetska testiranja. Napredak u genomici doveo je i do novih iskoraka u medicini, uključujući otkrića koja pokazuju da crijevne bakterije mogu poslužiti za ranu dijagnostiku raka gušterače. 

Očekujem da će se upravo u 2026. godini pojaviti čitav niz preventivnih i ranih dijagnostičkih metoda zasnovanih na crijevnim bakterijama, ali i mitohondrijskoj DNA. Ostaje nam također i nada da ćemo znanstveni napredak znati povezati s odgovornijim društvenim odlukama - u korist zdravlja ljudi i planeta.