NA NATJEČAJU za rekonstrukciju stambeno-poslovne zgrade na zagrebačkom Langovom trgu, na uglu s Branjugovom ulicom i preko puta parka Ribnjak, pobijedio je nacrt studija Ivanišin-Kabashi, no javnosti je za oko zapeo rad jednog drugog arhitekta.

Mladi arhitekt Goran Žurić na natječaj se aplicirao s projektom neoklasicističke zgrade, a izgleda da se njegov rad Zagrepčanima sviđa više od modernog zdanja kakva se i inače grade na mjestu srušenih starih kuća u centru Zagreba. Index je pitao ljude na Langovom trgu koja zgrada im je bolja i većina se odlučila za neoklasicističku verziju.

"Desna mi se više sviđa, ima pravi duh Zagreba", rekla je jedna prolaznica, a s njom se složio i prolaznik koji je rekao da je zgrada "prikladnija okruženju". "Druga je premoderna, dosadna i uopće nije u skladu s okruženjem", dodao je.

Jedan je prolaznik ustvrdio da je moderna zgrada "prećoškasta", dok je drugi dodao da je jednostavno ljepša".

"Kada bi bilo više ovakvih idejnih projekata, bilo bi bolje. Takve su zgrade i po Budimpešti, Beču. S novijom bi se izgubila ta vizura grada", mišljenja je još jedan od naših sugovornika.

Arhitekt: Mogao sam predvidjeti rezultate ankete

Tek su rijetki bili za moderniju zgradu, a Indexu se javio i arhitekt koji je projektirao neoklasicističku. "Ljudi imaju potrebu biti okruženi prostorom koji je privlačan iz generacije u generaciju. Ono što je najzanimljivije je da sam ja (ili bilo tko drugi) mogao vrlo lako predvidjeti rezultate ankete, a to je da će većina preferirati klasično oblikovanje.

To nas dovodi do zaključka da je neka vrsta oblikovanja objektivno privlačnija od druge i da bi to saznanje trebali koristiti prilikom projektiranja novih naselja i zgrada. Mi znamo da su stare jezgre gradova najposjećenije i da ti prostori uspješno prolaze test vremena", rekao je Žurić.

Dodao je da se laicima više sviđa klasična arhitektura, "a za te ljude se i radi arhitektura, njima je važno kakvim gradom hodaju". Njegov rad doduše nije prošao zbog tehničke greške koju je napravio u nacrtu, no kaže da mu je cilj bio pokrenuti raspravu o utjecaju izgleda prostora na ljude.

"Novi klasicizam je iznimka u svijetu"

"Novi klasicizam je iznimka i u svijetu jer je mnogim arhitektima neprihvatljiv zbog načina na koji su obrazovani. Bilo kakav oblik klasicizma je tijekom arhitektonske edukacije uglavnom obeshrabren, pa i zabranjen. Također, početni troškovi gradnje su veći za investitora, a i gradnja je kompliciranija. Ipak, efekti takve gradnje su dugovječni", smatra.

Žurić objašnjava i da su najdalje u neoklasicističkoj gradnji došli Velika Britanija i zemlje engleskog govornog područja pa se u Londonu redovito može vidjeti novogradnja koja je svojim pročeljem savršeno uklopljena u neku ulicu iz 17. stoljeća.

"Zadovoljan sam jer je u medijima pokrenuta rasprava"

"Često možemo vidjeti klasicističke zgrade na Manhattanu u New Yorku i ostalim američkim gradovima. Također u Berlinu postoji struja novog klasicizma za koju bi bilo poželjno da dođe do nas", kaže.

Za kraj poručuje da nije nimalo razočaran natječajem jer je u medijima pokrenuta rasprava o utjecaju izgleda zgrada i urbanizma na ljude. "Za gradnju klasične arhitekture potreban je primjereni urbanizam kao što je onaj u Donjem gradu. Bilo bi još zanimljivije vidjeti novi urbanizam i javne građevine u istom stilu.  Ako bi se pojavio natječaj na primjerenoj lokaciji, naravno da bih rado sudjelovao", kaže Žurić.