Zagrebački autobusni kolodvor mogao bi se preseliti sa sadašnje lokacije, na Aveniji Marina Držića, na prostor nekadašnjeg Gredelja, dakle na područje omeđeno Trnjanskom i Strojarskom cestom, u blizini Glavnog kolodvora i samog gradskog središta, koje se nalazi par stotina metara dalje od trenutačne adrese. Tu mogućnost početkom prosinca najavio je gradonačelnik Tomislav Tomašević. No, kako je dodao, prije svega je potrebno izraditi Urbanistički plan uređenja toga prostora, a HŽ mora dovršiti studiju prometnog čvora Zagreb.

Do te, naglasio je, jedne od najvećih prometnih promjena koje Grad planira, još će se morati pričekati. Upravo zbog toga, u zdanju na sadašnjoj adresi trenutačno se izvode samo nužni radovi jer, objasnio je Tomašević, cilj nije zadržati kolodvor na postojećoj lokaciji, već ga preseliti znatno bliže željezničkom kolodvoru. Razmatra se i mogućnost povezivanja ta dva kolodvora podzemnim tunelom.

A od nužnih radova, podsjetimo, u listopadu su ondje završene mjere kojima se putnicima s invaliditetom olakšava kretanje. Tako je ugrađeno dizalo, postavljene su taktilne trake u dužini od približno jednog kilometra, a najavljena je i obnova konstrukcije nadstrešnice.

"Treba ga seliti u Novi Zagreb"

"Ne znam baš koliko je to pametno da ide bliže centru. Možda bi bilo bolje da je negdje onak' malo sa strane", govori prolaznica na koju smo naišli u blizini, dok drugi dobacuju kako bi trebalo autobusima omogućiti lakši pristup jer se na trenutačnoj lokaciji automobili parkiraju na ulazima pa se iz kolodvora ne može ući i izaći.

Stanovnici na koje smo naišli uglavnom nisu zadovoljni pozicijom bliže centru grada, a neki za novu adresu predlažu – Novi Zagreb. "Tamo je odmah izlaz na bilo koju stranu. Ide li se prema Varaždinu, ide li se... Ovo po ovom centru mislim da je nešto najgluplje što može biti", spominje jedna gospođa.

S druge strane, neki su drugačijeg mišljenja. "Ne znam, navikli smo da je ovdje. Bit će skroz neobično na drugoj lokaciji, ali naravno, vidjet ćemo je li to bolje za nas građane. Ako će se graditi novi, ako će biti bolje, onda okej. Ali ovdje je dobro povezano s tramvajem, tako da nemam pojma", kazuje nam prolaznica.

"Prljavo, neuredno, katastrofa..."

A što se tiče trenutačnog stanja zagrebačkog autobusnog kolodvora? "Dobro... Nije baš u najboljem stanju, ali kao i u većini gradova u Hrvatskoj", dodaje. Neki, pak, kazuju da je "katastrofa". Smatraju da nema dovoljno javnih WC-a, ali i da nedostaje informacija za turiste koji dolaze.

"Čujte, prije svega: prljavo je, neuredan je, nema ni dobro te 'bokseve' sređene. Da ne kažem, nema gdje ni popit, evo, kad smo krenuli za Dalmaciju, ni kavu, ni čaj. Tu smo se 'zbuksali' u pekari i... ma katastrofa", poručuju.

Grad: Provedba projekta i izrada natječaja tek slijedi

Lokacija Gredelja jedan je od najvažnijih "brownfield" projekata u Zagrebu, govore za Index iz gradske uprave. A prema važećim planovima, dodaju, područje je namijenjeno razvoju mješovite namjene te izgradnji ključnih prometnih terminala.

"Područje zone Gredelja i Glavnog kolodvora, površine oko 43 hektara, zadnjim je izmjenama GUP-a Zagreba objedinjeno u jedinstveni zahvat za kojeg je propisana procedura provedbe gradskog projekta, javnog urbanističkog natječaja te obveza donošenja urbanističkog plana uređenja", poručuju također.

Cilj je, spominju, transformirati "trenutačno nedovoljno iskorištene površine u živo urbano središte uređenjem prometnih terminala te uvođenjem javnih, društvenih i kulturnih sadržaja kao i stambene i poslovne namjene".

U toj je zoni, tako, predviđena transformacija urbane strukture, kažu iz Grada, a omogućena je i gradnja složenih zahvata prometne infrastrukture, kao što je primjerice rješenje nivelete željezničke pruge, glavnog željezničkog kolodvora s pratećim sadržajima te prometnih veza Donjeg Grada s prostorom Trnja.

"Željeznički koridor i Glavni kolodvor, smješteni uz sjevernu granicu lokacije, danas su prepreka povezivanju ovog područja s urbanom mrežom Donjeg Grada. Konačno prevladavanje ove barijere bit će veliki izazov, ali i velika mogućnost za povezivanje povijesno razdvojenih dijelova Zagreba", poručuju.

"Gredelj se u studijama razmatra kao potencijalni prostor za intenzivnu stambenu izgradnju visoke gustoće zbog privlačne lokacije za investitore. Ostavlja se i mogućnosti realizacije programa priuštivog stanovanja. GUP-om je omogućeno razmatrati integralno rješenje važnih prometnih terminala, a moguće je u obuhvat UPU-a uzeti i širu zonu s današnjim Autobusnim kolodvorom", dodaju s Radićeva trga.

Međutim, poručuju, provedba gradskog projekta i izrada programa natječaja tek slijedi, a preduvjet za njihovo pokretanje je, podsjećaju, rješenje visinske razine željezničke pruge i prostora za razvoj novog željezničkog kolodvora za što je potrebna suradnja s HŽ-om. 

Povijest Autobusnog kolodvora

Inače, Autobusni kolodvor u Zagrebu nastao je 1961. godine na prostoru današnjeg Langova trga. Godinu kasnije preselio se na sadašnju lokaciju, ova zgrada koju poznajemo danas je dovešena 1987. uoči zagrebačke Univerzijade. Autobusi danas kreću s čak 44 perona i povezuju glavni hrvatski grad s brojnim domaćim i inozemnim destinacijama.

U sklopu kolodvora smješteni su kafići, pekare i trgovine, kao i mjenjačnica, bankomati te brojni šalteri. Mnogima je nepoznata i činjenica da se na tom mjestu za vrijeme Drugog svjetskog rata nalazio vojni logor.