Foto: Hina/123rf

HRVATSKA ima pred sobom dva važna cilja, ulazak u Schengen i pridruživanje eurozoni, i uvelike je napredovala u oba područja, ocijenio je premijer Andrej Plenković u razgovoru za France 24.

"Kada govorimo o Schengenskom prostoru, Hrvatska je učinila već puno toga. Iskoristili smo 120 milijuna eura za jačanje tehničke infrastrukture za zaštitu buduće vanjske granice EU-a. Politički gledano, smatram da možemo biti spremni za odluku na razini Vijeća u prvoj polovici 2019.", kazao je Plenković.

Po njegovim riječima, to je jedan od stupova europske politike Hrvatske, dok je drugi cilj pridruženje eurozoni.

Euro bi Plenković uveo 2022. ili 2023. godine

"Ali prvo treba ispuniti kriterije, sve kriterije iz Maastrichta. Mislim da smo uvelike napredovali. Moja vlada je napravila izvanredan posao na smanjivanju proračunskog deficita, a preostaje nam smanjiti i javni dug. Što se vremenskog okvira tiče, 2022./2023., bio bih vrlo zadovoljan", kazao je premijer.

Na pitanje da li zagovora dublju integraciju EU-a i da li Hrvatska želi u tome sudjelovati, kazao je da nam, sukladno dogovoru sa skupa u Talinu, treba jedan program, smjernice o ključnim pitanjima koje treba riješiti.

"Imamo još oko 19 mjeseci do sljedećih izbora za Europski parlament 2019. Trebamo, kao što smo dogovorili u Talinu, jednu agendu, smjernice, program o tome kako ćemo se pozabaviti ključnim pitanjima. Ne ući u teorijske rasprave o institucionalnim pitanjima, nego vidjeti što možemo izvući iz onoga što nam Ugovor dopušta, iz naših politika i proračunskih sredstava", kazao je šef hrvatske vlade, posebice naglasivši probleme migracija, sigurnosti, terorizma, funkcioniranje Schengena.

"Treba vidjeti i kako riješiti velika gospodarska i društvena pitanja, kako osmisliti proračun za sljedećih pet godina tako da je konkretan za zapošljavanje, mlade, mala i srednja poduzeća", dodao je Plenković.

Istaknuo je da je njegova vlada dobro odgovorila na sve krize s kojima se suočila te da treba nastaviti raditi na strukturnim reformama i pokušati ostati u skupini zemalja koje su za tješnju integraciju na europskoj razini.

Na pitanje o migracijskoj krizi i protivljenju zemalja Višegradske skupine dosadašnjoj politici Bruxellesa, posebice sustavu kvota, kazao je da "zemlje srednje i istočne Europe nemaju isto društveno tkivo" kao zapadne zemlje.

Kulturološko pitanje

"U njima nema puno stranaca i to je onda i kulturološko pitanje možda se treba naći na pola puta kako bi se zadovoljile obje strane", kazao je premijer.

No, ocijenio je također da i male zemlje, poput Hrvatske, koje nemaju jednaku moć i utjecaj kao velike članice, mogu svojim "sudjelovanjem, odgovornošću i solidarnošću" pridonijeti rješavanju tog problema.

Nezaobilazno pitanje u intervjuu je bilo i pitanje Agrokora, a premijer je potvrdio da je vlada bila zabrinuta zbog propasti najvećeg koncerna u Hrvatskoj.

"Donijeli smo zakon o izvanrednoj upravi na maksimalno 15 mjeseci za restrukturiranje financija i poslovanja. Mislim da smo to dobro napravili, koncern nastavlja s radom (...) Treba pronaći dogovor između vjerovnika u sljedećih devet mjeseci. Za sada smo uspjeli da taj slučaj nema učinka na sve pozitivne makroekonomske pokazatelje: porast BDP-a i pad nezaposlenosti", odgovorio je Plenković.

O Kataloniji: Treba pronaći način za dijalog

Govoreći o stanju u Španjolskoj, tj. nastojanju Katalonije da ostvari punu neovisnost, kazao je da Hrvatska dijeli zabrinutost koja vlada u Europskoj uniji, ističući da je važno da se pronađe "miroljubivo" rješenje u dijalogu između Madrida i Barcelone koje je u okviru španjolskog ustava.

Na pitanje što mili o potezu premijera Mariana Rajoya koji se odlučio na striktnu i doslovnu provedbu članka 155 i suspenziju katalonske autonomije, kazao je da je do "izbor španjolske vlade".

"Ali ono što je važno za nas kao kolege i Europljane je da se rješenje prvo potraži u dijalogu i razumijevanju jedni drugih. Treba pronaći način i prostor za dijalog". kazao je premijer.

Također je kazao da ga ne zabrinjava sve učestalija pojava pokreta za većom autonomijom pojedinim regijama država članica te da ne strahuje od "raspada" EU-a.

Uspoređujući slučajeve Hrvatske i Katalonije, istaknuo je dvije važne razlike: legitimne zahtjeve Zagreba utemeljene u jugoslavenskom ustavu iz 1974. i podijeljenost katalonskog stanovništva.

"U Kataloniji vidimo da je stanovništvo podijeljeno. Kod nas je 95 posto birača glasalo za neovisnost", objasnio je Plenković.

Za Brexit je kazao da misli da je to bio loš politički izbor. . Velika Britanija je zemlja koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, predvodnica slobodnog tržišta, važan čimbenik u obrani i sigurnosti, s velikim doprinosom proračunu EU-a (...) To je za mene jedna prilično tužna priča", kazao je Plenković.

Po njegovom mišljenju, paradoksalno je da su određene populističke stranke iskoristile činjenicu da su izabrane u Europski parlament u kojem vlada proporcionalni sustav, za razliku od većinskog sustava u britanskom parlamentu, upotrijebivši tu političku platformu EP-a i povele kampanju protiv europskog projekta.