NIJE realan scenarij da brodovi s migrantima počnu pristajati u hrvatske luke, jer bi to bilo protivno međunarodnom pravu, izjavio je u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković prije početka summita EU-a na kojem je ključna tema pitanje migracija.

"Znate da po međunarodnom pravu te brodove, kada se uoče, treba odvesti u najbliže luke. To su međunarodne obveze i s te strane ne vidim da je takav scenarij realan", rekao je premijer Plenković, odgovarajući novinarima na pitanje je li moguće da brodovi s migrantima počnu pristajati u hrvatske luke.

Njemačka kancelarka Angela Merkel ponavlja da na ovom summitu nije moguće postići konsenzus o rješavanju pitanja migracija i azila, stoga kaže da je potrebno naći rješenje s onim zemljama koje to žele kroz bilateralne sporazume.

Na upit je li Njemačka kontaktirala hrvatsku vladu u vezi s tim, Plenković je rekao da je bilo kontakata na diplomatskoj razini, ali bez konkretnih dogovora.

"Mi razgovaramo o poboljšanju sedam zakonskih prijedloga koji se odnose na reviziju Dublinske uredbe. Po toj uredbi moguće je sklapati bilateralne sporazume koji bi omogućili kvalitetniju suradnju među državama članicama kada je riječ o sekundarnoj migraciji. Došlo je do određenih kontakata na diplomatskoj razini, ali nikakvih konkretnih dogovora nije bilo", rekao je Plenković.

Čelnici zemalja članica okupili su se u četvrtak u Bruxellesu na jednom od najkompliciranijih summita u novije vrijeme zbog novih napetosti oko migracija, trgovinskih razmirica sa Sjedinjenim Državama, potrebe za daljnjim reformama euro-zone i stoga se ne isključuje mogućnost da se prvi dan summita odulji do ranih jutarnjih sati u petak.

Migracije su ponovno u središtu pozornosti, iako to uopće ne odgovara stanju na terenu. Naime, broj ilegalnih ulazaka u Europsku uniju pao je za 95 posto u odnosu na vrhunac krize u listopadu 2015., zahvaljujući nizu mjera koje su poduzete da se zaustavi i uspori priljev migranata.

Stvari su se zaoštrile kada ni Italija ni Malta nisu dopustile pristajanje na svojim obalama dvaju brodova s migrantima pokupljenim ispred libijske obale i nakon što se Merkel našla pod unutarnjopolitičkim pritiskom zbog najava ministra unutarnjih poslova i predsjednika sestrinske stranke CSU s kojom je CDU u uniji Horsta Seehofera da će početkom srpnja zatvoriti granice Njemačke za one migrante i tražitelje azila koji su već registrirani u nekoj od zemalja EU-a. 

Nova talijanska vlada, koalicija populističkog Pokreta pet zvjezdica i desne Lige, ne želi više snositi teret prihvata migranata i traži promjenu Dublinske uredbe, koja kaže da za obradu zahtjeva za azilom odgovorna ona zemlja članica u kojoj je migrant stupio na teritorij EU-a.

Zbog toga je došlo i do napetosti između Njemačke i Italije, jer Rim zamjera Berlinu da se brine samo za sekundarna kretanja migranata, kada oni prelaze iz jedne u drugu zemlju članicu, a nedovoljno se zauzima za raspodjelu tereta njihova prihvata na vanjskim granicama EU-a.

Kvote koje mnogi ne žele prihvatiti

Komisija je još prije dvije godine predložila da se zadrži načelo po kojem je za obradu zahtjeva za azil i dalje odgovorna zemlja prvog ulaska, ali samo do kada  teret ne postane prevelik. U slučajevima velikog priljeva migranata, po Komisijinu prijedlogu, aktivirao bi se mehanizam raspodjele migranata po obvezujućim kvotama, koje bi se utvrdile po objektivnim kriterijima. Međutim, te kvote nikako ne žele prihvatiti zemlje Višegradske skupine, Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk naglasio je u svom pozivnom pismu čelnicima zemalja članica da je za "preduvjet za istinsku migracijsku politiku da Europljani doista odlučuju tko ulazi na europski teritorij".

"Neuspjeh u ispunjavanju toga cilja bio bi manifestacija naše slabosti i, povrh svega, stvorio bi se dojam da Europa nema vanjskih granica. Ljudi u Europi očekuju od nas, i to dulje vrijeme, da pokažemo odlučnost u našem djelovanju s ciljem vraćanja osjećaja sigurnosti. Oni to ne žele zato što su iznenada postali ksenofobni i žele se ograditi zidom od ostatka svijeta, nego zato što je posao svake političke vlasti da provodi zakon, štiti svoj teritorij i granice", napisao je Tusk.

Tusk upozorava da se neodlučnošću daju argumenti populističkim pokretima, koji nude laka rješenja za komplicirane probleme.

"Vidjeli smo stvaranje novih političkih pokreta, koji nude jednostavne odgovore na najkompliciranija pitanja. Jednostavne, radikalne i privlačne. Migracijska kriza im daje sve više argumenata, a sve više ljudi počinje vjerovati da je samo vlast čvrste ruke, u antieuropskom i antiliberalnom duhu, s tendencijom prema otvorenoj autoritarnosti, sposobna zaustaviti val ilegalnih migracija", ističe Tusk.

Merkel je u svom obraćanju Bundestagu u srijedu rekla je da bi "pitanje migracija moglo  postati sudbinsko pitanje Europske unije“.

Među zemljama članicama postoji suglasnost oko vanjske dimenzije migracija to jest, oko zaštite vanjskih granica, ali nema ni približnog konsenzusa oko unutarnje dimenzije, sekundarnih kretanja, kada migranti nakon ulaska na teritorij EU-a, kreću u drugu državu članicu, prema ciljanoj destinaciji, a to je najčešće Njemačka.

Nada da će doći do konsenzusa

Premijer Plenković očekuje dugu i zahtjevnu raspravu.

"Hrvatski je stav da je dobro da krenemo u realizaciju drugog dijela dogovora s Turskom, dakle financijskih obveza EU-a i podržavamo dodatnu spremnost za davanje sredstava za fond za afričke zemlje. Dakle, jačanje vanjske dimenzije migracijske politike, to je ono što je u ovom trenutku najbitnije, snaženje kontrola na vanjskim granicama EU-a, za Hrvatsku je to ključno jer ako su vanjske granice dobro čuvane onda će nezakonitih migracija kroz naš teritorij, odnosno pokušaja, biti sve manji", rekao je Plenković.

"Bitno je da pokušamo ostvariti konsenzus jer je samo europsko rješenje kojeg će se svi pridržavati jedini način za rješavanje izazova koji su pred nama i koji su s nama zadnjih nekoliko godina. Očito je da će zbog demografskih trendova, siromaštva, ratova i nefunkcionirajućih država u Africi i na Srednjem istoku taj trend biti i dalje prisutan", rekao je.

Plenković je također podržao zaključke Vijeća za opće poslove koje tvrdi da je otvorilo put za otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Makedonijom za godinu dana, ako ostvare traženi napredak.

"Drago nam je da je otvoren put za Makedoniju i Albaniju na sastanku ministara u Vijeću općih poslova. U toj raspravi Hrvatska je dala važan doprinos. Hrvatska je spremna dati svu potrebnu potporu, sve iskustvo koje je stekla u proširenju kao i političku potporu u tom procesu. Nakon summita iz Sofije Hrvatska će 2020.  tijekom svog predsjedanja biti domaćin sljedećeg summita EU-zapadni Balkan upravo da bi dala poticaj procesu s našim susjedima", rekao je Plenković.