PREMIJER Andrej Plenković ustvrdio je kako se predloženim proračunom za 2020. osigurava daljnje smanjenje poreza i pad javnog duga uz istodobno povećanje plaća i naknada, odnosno omogućava zdrav rast, veća ulaganja i bolji standard hrvatskih građana.

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu planiraju se u iznosu od 145,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna, rekao je Plenković predstavljajući prijedlog proračuna u Saboru.

Proračun u funkciji rasta i razvoja

Ukupni prihodi rastu za 7,4 milijarde, što je 5,4 posto više u odnosu na rebalans za ovu godinu. Ukupni rashodi veći su za 8,3 milijarde kuna, odnosno za 6 posto u odnosu na rebalans za 2019. 

Plenković je istaknuo da će novi proračun biti u funkciji rasta i razvoja i stvaranja još poticajnijih uvjeta za poslovanje poduzetnika te će pridonijeti rastu životnog standarda građana i zaštiti najosjetljivijih skupina društva.

Za razliku od nekadašnje prakse, kada je povećanje naknada značilo zaduživanje, a sniženje poreza smanjenje socijalnih davanja i zaleđivanje plaća, ovaj proračun osigurava daljnje smanjenje poreza i pad javnog duga, uz istodobno povećanje plaća i naknada, poručio je premijer.

Prijedlog proračuna temeljen je na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u 2020. te 2,4 posto u 2021. i 2022. godini, uz predviđenu stabilnu inflaciju ispod 1,5 posto, kaže Plenković.

Daljnje smanjenje nezaposlenosti

Najavio je kako se očekuje nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada pa će tako anketna stopa nezaposlenosti bilježiti daljnje smanjenje, prema 6,3 posto u 2022. godini.

Plenković je naglasio da je njegova Vlada preokrenula negativne trendove i ostvarila proračunski višak u 2017. i 2018. godini te kontinuirano smanjuje udio javnog duga u BDP-u.

"Izašli smo iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, uklonjene su prekomjerne makroekonomske neravnoteže, vraćen je kreditni rejting na investicijsku razinu. Gospodarski rast Hrvatske više ne temeljimo na zaduživanju, već na reformama, ulaganjima, korištenju europskih fondova i fiskalnoj konsolidaciji", poručio je Plenković.

Podsjetio je na 4. krug porezne reforme u kojem se predviđa porezno rasterećenje plaća mladima do 30 godina smanjenjem porezne obveze za 100 posto onima do 25 godina, te za 50 posto od 26. do 30. godine, čime ih se potiče na ostanak u Hrvatskoj.

Također se povećava osobni porezni odbitak sa 3800 na 4000 kuna. Značajan će utjecaj imati povlačenje sredstava iz EU fondova od 18,1 milijarde kuna, do kraja godine bit će povučeno više od 85 posto, a u idućoj godini 100 posto raspoloživih sredstava.

Prosječna plaća porasla za 15 posto

Povećani su rashodi za mirovine 1,7 milijardi u odnosu na rebalans, kao i 1,7 milijardi kuna rashoda za porast osnovice za plaće državnih i javnih službenika. To je ukupno povećanje njihovih plaća za više od 18 posto u mandatu ove Vlade, rekao je Plenković podsjetivši da je prosječna plaća porasla za 846 kuna, odnosno 15 posto. 

Podsjetio je da se odustalo od smanjenja opće stope PDV-a sa 25 na 24 posto kako bi se omogućio rast plaća i najavio smanjenje PDV-a sa 25 na 13 posto za pripremu jela i slastica.

S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu, planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a.

No, s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe, za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna.

Prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto.

U iduće tri godine višak proračuna opće države

Fiskalna disciplina koju od početka provodimo, rezultirala je proračunskim viškom i pozitivnim makroekonomskim kretanjima koji će nam omogućiti da i u iduće tri godine ostvarujemo višak proračuna opće države. To će omogućiti i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za dodatnih 13,2 postotna boda do 2022. godine, najavio je premijer.

Ocijenio je kako je to značajan pad sa 74,8 posto BDP-a u 2018. na planiranih 61,6 posto BDP-a u 2022. godini.

Prijedlog proračuna za 2020. posebnu pozornost daje prioritetima provođenja demografske i socijalne politike, obrazovanja i znanosti, unapređenja efikasnosti javne uprave i pravosuđa, olakšavanja poslovanja poduzetnicima, povećanja kupovne moći i standarda života građana, održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Također je usmjeren na ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske, poljoprivrednu politiku, predsjedanje Vijećem Europske unije, sustav domovinske sigurnosti i svih njegovih sastavnica koje se brinu o sigurnosti građana, teritorija i granica - policiju, vojsku i civilnu zaštitu te brigo o hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskoga rata, rekao je premijer.