U 10 SATI počela je prva sjednica vlade nakon ljetne stanke. Na sjednici vlade Republike Hrvatske, prvoj nakon kratke ljetne stanke, izviješteno je o aktualnom stanju vezanom za koronavirus u Hrvatskoj, a na dnevnom je redu i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o šumama.

Vlada će dati Prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između vlade RH i Svjetske meteorološke organizacije o pravnom statusu i djelovanju Ureda za projekte Svjetske meteorološke organizacije u RH.

Na sjednici će se naći i Prijedlog odluke o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2020./2021. te će raspravljati o privremenom izvješću o realizaciji Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH u 2020.

>>Sjednicu vlade mogli ste pratiti uživo na Indexu

Plenković: Aktivno radimo na donošenju zakona o obnovi

Prvi je govorio premijer Plenković. Rekao je kako vlada aktivno radi na donošenju Zakona o obnovi, ali i o rješavanju situacije ljudi koji su smješteni u studentskom domu u Cvjetnom naselju.

"Intenzivno radimo na donošenju zakona o obnovi Zagreba i okolice. Danas ćemo održati sastanak na tu temu. U međuvremenu smo dobili odluku EU o isplati 88,9 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije. Također, Ministarstvo graditeljstva i državne imovine radi na pitanju smještaja ljudi koji su u Studentskom domu Cvjetno naselje", kazao je Plenković u uvodu na sjednici vlade. 

Kaže da ide na Goli otok

Kaže kako će se obilježiti dan žrtvi totalitarnih režima te kako će on otići na Goli Otok, a spomenuo je i kako će ministar Medved u Grubore.

"Otići ću s ministrom Butkovićem na Goli Otok u nedjelju ujutro. Potom, kao što smo najavili, potpredsjednici Medved i Milošević će otići u Grubore", dodao je. 

Progovorio je potom o koronavirusu.

"Pandemija se ubrzava, širi se svijetom. Moramo i dalje biti budni i oprezni kako bismo štitili ljude, gospodarstvo i radna mjesta. Moramo biti budni i oprezni. Bilježimo rast zaraženih, ali je dobro da većina ima blage kliničke simptome. Imamo oko 120 hospitalizirani i oko 10 na respiratorima i to je jako bitno", rekao je.

"Ono što primjećujemo je da se radi o mladima i onima koji se vraćaju s godišnjih. Apeliram na sve, posebno na mlade, da se ponašaju odgovorno i da ograniče kontakte", dodaje i kaže da je Malenica tipičan primjer mladog čovjeka koji je bio zaražen, ali se oporavio i sad je spreman raditi.

Beroš: Virus je i dalje među nama

Ministar Beroš govorio je sljedeći i iznio nove podatke o oboljelima. Ponovio je još jednom kako zdravstveni sustav još nije opterećen.

U 178. tjednu od početka epidemije u Hrvatskoj smo imali ukupno 7074 pozitivnih na koronavirus od kojih se 5386 oporavilo.

"U protekla tri tjedna je ukupno bio 2081 novooboljeli, a u istom je razdoblju preminulo 25 osoba, dok je na bolničko liječenje primljen 201 pacijent. U istom periodu imamo 881 ozdravljenu osobu. Trenutno se 5459 nalazi u samoizolaciji. Od zadnjeg izvješća na vladi oboljelo je 111 osoba zaposlenih u zdravstvenom sustavu", rekao je Beroš podnoseći izvješće na sjednici vlade.

Prosječna dob oboljelih unazad tri tjedna je manja od 25 godina, a klinička slika blaga te nemamo veliki broj hospitaliziranih. 

Kumulativna 14-dnevna stopa incidencije koronavirusa je 33,32 na 100.000 stanovnika, a broj novih slučajeva na intenzivnoj njezi 0,3. 

Kaže da je porast bio očekivan

Trenutno u Hrvatskoj imamo 22 testna mjesta PCR metodom, a na 29 mjesta se uzimaju uzorci briseva.

"U Hrvatskoj je trenutno oko 700.000 turista pa je i porast broja covid-19 pozitivnih osoba posljednjih dana bio očekivan. Dodatno uvedene mjere zasigurno će dovesti do smanjenja broja zaraženih, ali je isto tako puno toga na osobnom odabiru i ponašanju svakog građanima i turista, osobito mladih koji dolaze na ljetovanje u Hrvatsku."

Beroš je rekao kako smo imali i importirane slučajeve covida-19 iz 14 zemalja EU i okruženja; 111 slučajeva i 395 njihovih kontakata.

Što se tiče žarišta, Beroš je rekao kako je gotovo petina zaražena prilikom okupljanja i u noćnim klubovima diljem obale, a 15 posto su kontakti prethodno oboljelih. 

U kontinentalnom dijelu Hrvatske najviše oboljelih je u Zagrebu, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, a povezuju se u najvećoj mjeri s povratkom s godišnjih odmora i boravkom u noćnim klubovima. Žarišta su stavljena pod kontrolu.

U Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji situacija je stabilna. Epidemiolozi uspijevaju identificirati mjesta širenja infekcije i kontakte, a ograničenjem radnog vremena noćnih klubova smanjen je rizik od daljnjih žarišta.

Sve više testiranja stranaca

Smanjen je broj zaraze na svadbama i drugim okupljanjima, a vjerski objekti i radna mjesta uzrok su zanemarivog broja oboljelih s manje od 1 posto, kazao je Beroš.

Postoje i županije s malim ili neznatnim brojem oboljelih: Koprivničko-križevačka županija s tri, Vukovarska s pet. O turističkim županijama - Istarskoj s 20 slučajeva, Dubrovačkoj 28, Primorsko-goranskoj 36, ne može se govoriti kao o žarištima koronavirusa.

Beroš je rekao i kako je zamijećen povećani broj testiranja na temelju privatnih zahtjeva, među kojima bilo najviše turista pa je dosad provedeno 1266 testiranja osoba koji nisu hrvatski državljani.

Beroš je kazao i kako je Hrvatska dobila 14. kolovoza prvu pošiljku od 493 doze lijeka remdesivir nakon što je sudjelovala u zajedničkoj nabavi tog lijeka na razini EU, a očekuju se još dvije pošiljke.

Kazao je i kako je ekspertna skupina Ministarstva zdravstva zaključila kako od početka epidemije postoji mogućnost da roditelji budu uz dijete tamo gdje postoje infrastrukturni i kadrovski uvjeti, ali da zdravstveni sustav na prvom mjestu mora prvo zaštititi bolesnu djecu od zaraze. Posjeti bolnicama ograničeni su u cijelom svijetu radi zaštite bolesnika i zdravstvenih djelatnika.

Kaže da je zdravstveni sustav spreman

Hrvatski zdravstveni sustav potpuno je spreman nositi se s potencijalnim izazovom jeseni. Imamo dovoljan broj respiratora, čemu treba pridodati i novonaručene preko EK te dovoljno akutnih bolničkih postelja, a najveći teret nose zdravstveni radnici, rekao je Beroš.

Apelirao je na osobnu odgovornost pojedinaca i poštivanje epidemioloških mjera.

"Virus je među nama i samo odgovornim ponašanjem uspjet ćemo zajedno održati situaciju pod kontrolom. Razumijemo potrebu za nastavkom uobičajenih životnih aktivnosti svih, pa i mlađe populacije, ali još jednom napominjemo da odgovornim ponašanjem utječemo na vlastito i zdravlje naših bližnjih", rekao je Beroš.

Božinović: Stranci su nas percipirali kao sigurnu destinaciju

Potom je progovorio potpredsjednik vlade Božinović rekavši kako je od pokretanja e-visitora u Hrvatsku ušlo oko 4 milijuna turista.

Božinović je na sjednici vlade naglasio da se trenutno u skladištu Civilne zaštite u Jastrebarskom nalazi 1150 tona zaštitne opreme, dok je u regionalnim skladištima u blizini Rijeke, Splita i Osijeka 200 tona zaštitne opreme.    

Govoreći o aktivnostima Nacionalnog stožera, Božinović je istaknuo da je iz Njemačke 6. kolovoza stiglo 40.000 zaštitnih maski tipa FFP2 i FFP3, dok je 10. kolovoza preuzeta oprema iz zadnjeg brodskog kontejnera zaštitne opreme nabavljene iz Kine.

Ukupno je stiglo devet zrakoplova i tri broda s 1000 tona zaštitne opreme vrijedne 440 milijuna kuna, od čega je 380 milijuna kuna dobiveno iz fondova Europske unije.

Aktivnosti Nacionalnog stožera civilne zaštite bile su proporcionalne cilju koji se želi postići, a glavni cilj je od početka izbijanja pandemije zaštita života i zdravlja ljudi, poručio je Božinović.

Stranci su došli jer su percipirali Hrvatsku kao sigurnu destinaciju

"Na razini domaće i međunarodne znanstvene javnosti predviđalo se da bi se tijekom ljetnih mjeseci bolest mogla manifestirati kroz blažu kliničku sliku, što se još uvijek događa. Stoga smo u Nacionalnom stožeru stavili naglasak na izradu preporuka i stalno ukazivali na prihvatljive i neprihvatljive obrasce ponašanja", rekao je.

Analizirajući ovogodišnju turističku sezonu, Božinović je ocijenio da je Hrvatska iznad svih očekivanja bila odredište za brojne strance, a ti rezultati nisu došli sami od sebe već su stranci percipirali Hrvatsku kao sigurnu destinaciju.

Ministar je precizirao da su od pokretanja web stranice entercroatia.mup.hr dolazak u Hrvatsku ukupno prijavile 4.371.964 osobe, a od toga je njih 89 posto kao razlog za putovanje navelo turistički dolazak.

Nacionalni stožer civilne zaštite kontinuirano prati situaciju i poziva gospodarske subjekte i građane na poštivanje svih propisanih mjera i preporuka u cilju izbjegavanja porasta broja novozaraženih. Posebno pozivamo one koji se vraćaju s mora da, bez obzira na simptome, minimaliziraju bliske kontakte u društvu, s kolegama s posla, ali i s ukućanima s ciljem prevencije potencijalnog prijenosa infekcije, kazao je Božinović.              

Brnjac: Od početka godine bilježimo 6,2 milijuna dolazaka turista

Sljedeća je govorila ministrica turizma, Nikolina Brnjac, koja je rekla kako je od otvaranja granica EU broj turista postepeno rastao. 

"Od početka godine bilježimo 6,2 milijuna dolazaka turista", rekla je i dodala kako su nas otvaranjem granica turisti prepoznali kao sigurnu destinaciju. 

Otkrila je i kako je najviše turista bilo iz Njemačke. Dodaje kako je najviše turista bilo u Rovinju, potom Crikvenici i na Viru.

"U Hrvatsku je ove godine uplovio rekordan broj megajahti, njih 200-injak", rekla je ministrica.

"Uspjeli smo Hrvatsku brendirati kao sigurnu destinaciju, a to znači zajednički uspjeh kolega u vladi i Stožera. Na vrijeme smo donijeli odluke o zatvaranju i popuštanju mjera, a naš Stožer na vrijeme donosi ključne mjere i vjerujem da će to druge zemlje prepoznati i uzeti u obzir pri donošenju odluka o uvrštavanju zemalja na crvene liste", zaključila je.

Fuchs: Datum početka škole ovisi o epidemiološkoj situaciji

Potom je govorio ministar Fuchs o pripremama za novu školsku godinu.

"Taj datum uvelike će ovisiti o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj i ako bi slučajno došlo do promjena, moguće je i taj datum promijeniti”, kazao je Fuchs podnoseći izvješće o aktualnom stanju vezanom za koronavirus.

Najavio je da će u ponedjeljak biti objavljene upute za postupanje i odvijanje obrazovnog procesa u školama i predškolskim ustanovama, koje su izradile stručne službe ministarstva u suradnji s epidemiolozima.

U tom dokumentu bit će navedeno na koji način se škole trebaju pripremiti za početak školske godine, definirati ulazak i izlazak djece iz škole, kretanje unutar zajedničkih prostorija i niz drugih mjera u cilju osiguravanja sigurnog odvijanja nastave.

Fuchs je ponovio da postoji nekoliko scenarija koji će ovisiti o epidemiološkoj situaciji u državi, pojedinim županijama, kao i dijelovima pojedinih županija.

Maske u javnom prijevozu i za više razrede

Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji nema nijedan pozitivan slučaj na otoku Visu pa ne bi bilo logično da se isti scenariji primjenjuju u tim lokalnim školama, naveo je.

O maskama u školama stajalište je da se one moraju nositi pri dolasku i odlasku u javnom prijevozu te unutar samih škola za više razrede, od 5. razreda nadalje, kada se djeca kreću po hodnicima i miješaju s drugim razredima.

Tijekom nastave maske će djeca moći nositi ukoliko to žele, ali to neće biti obaveza, istaknuo je Fuchs.

Dodao je kako stručne službe nadopunjuju sadržaj elektronskih materijala koji će se možda koristiti ako dođe eskalacije epidemije, pri čemu se predviđa da bi dio učenika bio u školi, a dio kod kuće, odnosno djeca bi se rotirala u školi.

"Hvala vam lijepa, ministre, ali najvažnija poruka za djecu i roditelje je da 7. rujna počinje škola", dodao je Plenković nakon Fuchsovog izlaganja.

Radman: Osobno sam razgovarao s ministrima

“Od samoga početka turističke sezone smo bili svjesni da će zemlje pratiti razvitak situacije u Hrvatskoj. S ciljem razmjene informacije uspostavili smo međuresornu radnu skupinu”, rekao je ministar te pojasnio što skupina radi.

“Čim bismo uočili intenziviranje medijskih napisa ili dobili naznake iz diplomatske mreže, mi bismo reagirali tako da smo odmah stupali u izravnu vezu s kolegama ministrima ili državnim tajnicama. Osobno sam razgovarao i koordinirao sa svojim kolegama ministrima, s ministrom Italije, danas očekujem od njega povratnu informaciju. S ministrima Austrije, Slovenije, Češke, Slovenske, Irske i Njemačke. Mislim da će nakon jučerašnjeg razgovora s Maasom Njemačka zadržati postojeći režim. Ostaje nam vjerna kao emitivno tržište”, rekao je.

“Razgovarao sam s kolegama u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji”, kaže i dodaje kako se reagiralo dobro na svim razinama.

Kaže kako se upozoravalo da se vodi računa o regionalnom aspektu zaraze te ponovio kako danas očekuju pozitivne odgovore u nekim zemljama koje razmatraju uvođenje mjera.

"Mislim da ćemo turista imati i u rujnu i listopadu", dodaje.

Ispričao je i kako je od jednog stranog kolege dobio informaciju kako su u toj zemlji nezadovoljni ponašanjem svojih mladih na odmoru.

Marić: Trošak koronavirusa na proračun je 23 milijarde kuna

Ministar Marić je podnio financijski izvještaj.

"Kada govorimo o trošku koronavirusa na proračun, preliminarni izračun je da je trošak virusa na proračun 23 milijarde kuna", rekao je.

Plenković: Što bolja turistička sezona je bila cilj vlade

Plenković je zahvalio potom svim ministrima koji su na ovu temu govorili te je pokušao sve rezimirati.

Kaže da smo u zdravstvenom smislu vrlo solidni, da je logično da je došlo do porasta u sezoni zbog velikog broja ljudi, ali kaže i da je bio jasan cilj vlade RH da sezona u ovim okolnostima bude što bolja kako bi se ostvario gospodarski rast.

"Što se tiče odluka koje će donositi neke druge zemlje… Mi smo toga svjesni. Sve što poduzimamo ima za cilj smanjenje broja zaraza, ali nam je jasno da i susjedne zemlje uoči početka školske godine… Ukoliko sada bude nekih drugih mjera, to će donekle možda i utjecati na ostatak sezone, ali ako se slika kod nas poboljša, tih mjera neće biti. Svi ovdje balansiramo između mjera, zaštite poslova i zdravlja. Morat ćemo povećati budnost svakog pojedinca do maksimalne mjere i tako omogućiti funkcioniranje gospodarstva”, rekao je Plenković na kraju izlaganja ministara o koronavirusu. 

Nakon toga se prešlo na dnevni red.