PREMIJER Plenković danas je nakon sastanka vladajuće koalicije najavio zabranu rada trgovinama nedjeljom. Trgovine bi, kako je najavio, nedjeljom bile zatvorene, osim 16 nedjelja u godini.

"Razgovarali smo o Zakonu o trgovini i zakonu koji regulira rad Hrvatske gospodarske komore. Zakon o trgovini podrazumijeva pitanje rada nedjeljom. Ideja je da se rad nedjeljom zabrani osim 16 nedjelja u godini, uzeli bi u obzir turističku sezonu", rekao je premijer.

Plenković je i ranije najavljivao zabranu rada nedjeljom za trgovine i pozivao se na dvogodišnju vladinu analizu. Za koju je Index u listopadu prošle godine otkrio da ne postoji.

> Plenković želi zabraniti rad nedjeljom, poziva se na analizu koja ne postoji

Podsjećamo, Indexu je u listopadu prošle godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića službeno potvrdilo kako ne postoji vladina analiza o neradnim nedjeljama koju su tada spominjali premijer Andrej Plenković i ministar Darko Horvat kad su najavljivali zabranu rada nedjeljom.

Naime, Plenković je tada u svojim medijskim istupima vezanim za izmjene zakona o neradnim nedjeljama spominjao da je vidio dvogodišnju analizu Ministarstva gospodarstva, a isto je spominjao i ministar Horvat, ističući kako se upravo temeljem te analize "mijenja članak 57. unutar kojeg se regulira rad trgovina nedjeljom".

Nakon što su nam vladini partneri u pregovorima oko rada nedjeljom, od Sindikata trgovine, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca do predstavnika trgovačkih centara potvrdili da nisu vidjeli tu dvogodišnju analizu na koju se pozivaju Plenković i Horvat, od vlade i Ministarstva zatražili smo tu analizu na uvid još početkom svibnja ove godine. Nakon tri novinarska upita, pozivanja na pravo na pristup informacijama te žalbi povjereniku za informiranje, napokon su priznali kako je to bila laž.  

"Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ne raspolaže s traženom analizom", glasi konačan odgovor.

Plenković tvrdio da je vidio analizu

Za vrijeme predizborne kampanje početkom ove godine iz HDZ-a su naglašavali kako su spremni na izmjene zakona koje bi regulirale neradne nedjelje. Plenković i Horvat pozivali su se na rezultate dvogodišnje analize te predlagali da 14 nedjelja bude radno, a poslodavci će odabrati kojih 14 nedjelja. Sve druge nedjelje, izmjenom tog zakona, bile bi neradne, odnosno trgovci bi tada morali zatvoriti svoja vrata.

Plenković je, u velikom godišnjem intervjuu za Jutarnji list, rekao da je analizu vidio i pročitao.

"Analiza Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta pokazuje da je prosječan promet ostvaren u trgovinama nedjeljom niži za 41-52% od prometa ostvarenog u ostalim radnim danima u tjednu. Stoga smo pronašli rješenje koje će radnicima osigurati da imaju prigodu provesti nedjelju u miru s obitelji i svojim najbližima, ali i da se ostavi mogućnost nekoliko radnih nedjelja tijekom godine, kao i da se poslodavcima pruži prilika da i oni utječu na to koja će nedjelja biti radna, a koja neradna", rekao je Plenković. Tadašnji ministar gospodarstva Horvat objašnjavao je kako je analiza njegova Ministarstva trajala dvije godine.

"Gotovo dvije godine vrlo intenzivnog analiziranja u trgovini doprinosi skorašnjim izmjenama i dopunama Zakona o trgovini", rekao je u svibnju ove godine tadašnji ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat. Štoviše ministar Horvat objašnjavao je rezultate analize koja je pokazala da nedjelja ne treba biti radna.

"Svjesni činjenice da su nam petak, subota i ponedjeljak negdje na 16 posto ukupnog volumena trgovine i ako nam ta ista analiza pokazuje da je ta nedjelja na 8 posto, postoji jasna ekonomska konotacija unutar čega ta nedjelja ne treba biti radna", govorio je Horvat.

No, problem je u tome što - to nam je prošle godine i službeno potvrđeno - ta analiza ne postoji. 

Nepostojeća analiza kao osnova za izmjenu zakona

Još u svibnju prošle godine zatražili smo od Ministarstva gospodarstva uvid u tu famoznu dvogodišnju analizu, no bez uspjeha. Nisu nam odgovorili. U rujnu smo od istog Ministarstva, koje je u međuvremenu preuzeo Tomislav Ćorić, tražili isto temeljem prava na pristup informacijama. U svom zahtjevu citirali smo točne izjave premijera Plenkovića i ministra Horvata koji su prepričavali sadržaj te analize te zaključke. Podsjetimo, Horvat je do srpnja prošle godine bio ministar gospodarstva te zadužen za izmjene zakona. Opet nije bilo odgovora. Potom smo se žalili povjereniku za informiranje, da bismo na koncu dobili odgovor kako takva analiza, na koju se pozivaju Plenković i Horvat, ne postoji.

Da analiza ne postoji, već ranije su nam potvrdili Martin Evačić, predsjednik HUP-Udruge trgovine, predsjednica Sindikata hrvatske trgovine Zlatica Štulić, a ni u Hrvatskoj obrtničkoj komori nisu čuli za vladinu analizu. Ni predsjednik HUP-ove Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara Denis Čupić nije vidio vladinu analizu koja je osnova za izmjenu zakona o neradnim nedjeljama. Kasnije su to potvrdili i iz vlade.

No, svejedno, HDZ od zabrane rada nedjeljom ne odustaje.

U rujnu prošle godine Plenković je potvrdio kako prijedlog zakona o zabrani rada nedjeljom nije bio samo predizborno obećanje pa je najavio kako se ide u realizaciju izmjena tog zakona. Umjesto analiza, tada je spominjao ankete prema kojima oko 80 posto građana podržava stav da nedjelje budu neradne.

Ministri gospodarstva i rada Tomislav Ćorić i Josip Aladrović izabrani su da s partnerima usuglase izmjene zakona o neradnoj nedjelji. No upravo su nam iz Ćorićeva Ministarstva, naglasimo to još jednom, službeno potvrdili kako analiza, na kojoj se temelje izmjene zakona, ne postoji.

"Što se tiče neradne nedjelje, politički stav HDZ-ove vlade nije se promijenio, želimo da nedjelja bude neradna. Pripremamo zakon kojim će se regulirati rad nedjeljom, vodeći računa o balansu između rada, odmora i provođenja vremena u krugu obitelji i najbližih", rekao je Indexu vladin glasnogovornik Marko Milić u rujnu prošle godine.

Predizborno obećanje Crkvi

Valja primijetiti da nije iznenađujuće da se ideja o neradnoj nedjelji pojavila nekoliko mjeseci prije kraja 2020. godine, u predizborno vrijeme, kada se govorilo o lošim odnosima između Crkve i HDZ-a Andreja Plenkovića. Hrvatska biskupska konferencija (HBK) prije tri godine pokrenula je inicijativu za ozakonjenje neradne nedjelje. Crkva u Hrvatskoj već godinama poziva građane da podrže neradne nedjelje te da tako pridonesu očuvanju nedjelje u njezinom, kako kažu, "povijesnom značenju, kao neradnoga dana koji pruža prigodu za obiteljsko okupljanje".

Nakon Plenkovićeve najave neradnih nedjelja s Kaptola nisu pretjerano kritizirali HDZ u predizbornoj kampanji niti su promovirali njihove protivnike s desne strane političkog spektra. 

Zahtjev Crkve i anketa Marijane Petir

Zanimljivo je i da se premijer Plenković tada pozivao na rezultate ankete o neradnoj nedjelji. Jedina takva anketa bila je ona koju je provela tada hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu bliska Katoličkoj crkvi Marijana Petir, a kasnije zastupnica u saboru na listi HDZ-a. Anketu je provela u suradnji s agencijom Promocija plus. Istraživanje je provedeno 2019. godine na uzorku od 1000 ispitanika, a prema rezultatima te ankete, 82 posto građana bilo je za zabranu rada nedjeljom. Ista anketa je, usput budi rečeno, pokazala kako 68 posto ljudi kupuje nedjeljom.

No unatoč svemu Plenkovićev HDZ je 10 dana prije lokalnih izbora odlučio povući potez kojim se želi svidjeti Crkvi i sindikatima, odnosno zabraniti rad nedjeljom.

Petir je prije više od godinu dana istaknula kako je cilj njene ankete potaknuti vladu i sabor da donesu zakonodavstvo koje će osigurati slobodnu nedjelju, ustvrdivši da ovo istraživanje pokazuje da je to volja građana, a ne samo zaposlenih u trgovini. Kasnije je ta njena anketa (p)ostala jedini vladin argument o neradnim nedjeljama. Suvisle ekonomske analize, kako smo dokazali - nema.  

Vlada planira zabraniti rad većinu nedjelja. Tada bi smjele raditi samo pekarnice, benzinske postaje i kiosci, a vjerojatno i trgovine na kolodvorima. Poduzetnici su protiv zabrana rada nedjeljom, a Ustavni je sud i ranije dva puta rušio zakonske zabrane rada nedjeljom.