Foto: Hina

PREMIJER Andrej Plenković prošli je tjedan objavio da će osobno od Dijane Vican preuzeti vođenje Posebnog stručnog povjerenstva za provođenje strategije znanosti i obrazovanja (PSP).

U tom novom sustavu resorna ministrica Blaženka Divjak trebala bi dobiti drugu poziciju po značaju, a u PSP bi se također trebali uključiti vodeći stručnjaci iz hrvatskih znanstvenih i obrazovnih institucija, čime bi se on depolitizirao.

Inicijativu za promjenama u funkcioniranju PSP-a pokrenula je upravo Divjak jer je ubrzo po dolasku u kabinet uvidjela da u provođenju reformi ima mnogo nepravilnosti, da se one opstruiraju umjesto da se provode te da će teško moći nešto pokrenuti s mjesta ako će postojati dva paralelna sustava upravljanja njima.

Nakon četverosatnog sastanka kod Plenkovića prošli četvrtak, na kojem je Vican, čini se, ispala iz kombinacije kao prva osoba PSP-a, Divjak je poručila da je najvažniji zaključak da kurikularna reforma ide dalje već sa sljedećom školskom godinom. Prema najavama u pilot projektu, informatika bi se u školskoj godini 2018./2019. uvela kao obavezni predmet i to frontalno u sve pete i šeste razrede u svim školama, dok bi se ostali predmetni kurikulumi uveli eksperimentalno, vertikalno, samo u nekim školama.

Razlozi podrške promjeni

Neki ljudi iz akademske zajednice pozdravili su rješenje s Plenkovićem na čelu PSP-a, dok su drugi pesimistični poučeni ranijim gušenjem reformi s pozicija ljudi iz redova HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera, poput HRAST-a.

Pero Lučin, bivši rektor Riječkog sveučilišta, bivši član HNS-a, a sadašnji član PSP-a, objasnio je zašto smatra da je dobro da premijer vodi povjerenstvo.

"Strategija je već prihvaćena u Saboru 2014. To znači da je već dobila političku potporu", rekao je za Index Lučin.

"Prema onome što piše u medijima, PSP bi trebao biti operativna radna skupina koja bi trebala pratiti provođenje strategije. Smatram da je dobro da je vodi premijer jer je to jedina šansa da se ona implementira. Strategija je vrlo zahtjevna jer obuhvaća gotovo sva ministarstva pa i brojne agencije, komore, sveučilišta, veleučilišta i škole. Ona je i financijski vrlo zahtjevna. Moja gruba procjena je da bi za provedbu strategije u narednih 10 godina trebalo uložiti 30 do 40 milijardi eura. To je ogroman novac koji treba osigurati iz EU-a i u proračunu. Stoga bi premijer trebao biti uključen u provođenje strategije i to na redovnoj, mjesečnoj bazi", pojasnio je.

Lučin je uvjeren da oko najvećeg dijela dokumenata postoji suglasnost svih stručnjaka, bez obzira na svjetonazorske ili političke razlike.

"Normalno je da u političkoj areni ima prijepora oko nekih stvari. No oko 95 posto dokumenata Strategije uopće nije sporno, a to je daleko najvažnija strategija koju je naša zemlja ikada usvojila. Ona je najvažnija za dobar život, standard i dobre poslove građana. Niti jedna druga ni približno joj ne može konkurirati. Važno je da politika još jednom stane iza nje. Treba se uhvatiti onih stvari koje nisu sporne. Već to je veliki posao. Bila bi velika stvar kada bismo u narednih 10-ak godina uspjeli realizirati barem 50 posto od onoga oko čega se svi slažu. One stvari koje su sporne, koje zahtijevaju još javnih rasprava, mogu se ostaviti za kasnije", kaže.

No ne slaže se s onima koji smatraju da bi reforme trebali voditi čelni ljudi institucija, već smatra da to trebaju biti stručnjaci.

"Naravno, ministar treba preuzeti odgovornost za onaj dio koji će biti u njegovoj nadležnosti kao člana provedbenog tijela i kao osobe koja je resorno opredijeljena. Ostali ljudi koji će biti u PSP-u trebaju biti stručno angažirani. Oni ne bi trebali biti čelni ljudi institucija, već sektorski eksperti. Oni također trebaju imati dovoljno vremena za taj posao i dovoljno dobru metodologiju, tako da premijer može dobiti dovoljno dobar uvid potreban za kormilarenje strategijom", objasnio je svoje stajalište Lučin.

Bivši ministar obrazovanja dr. sc. Vedran Mornar također smatra da je rješenje s premijerom za kormilom u načelu dobro.

"Plenković neće imati vremena da se sam bavi radom PSP-a, pa će operativni dio ionako morati prepustiti resornoj ministrici", uvjeren je Mornar koji je također član povjerenstva.

"Ova odluka je negdje na tragu onoga što je Divjak predlagala. Ja sam, kad sam bio ministar, također cijelo vrijeme govorio da PSP treba doći pod ministarstvo. O tome nikada nisam mijenjao mišljenje kao neki. U tom smislu vjerujem da je nova odluka kvalitativni korak prema naprijed. Naime, premijer bi sa svoje pozicije mogao pogurati da se stvari nužne za reforme za koje su odgovorna druga ministarstva odvijaju kako treba. Naravno, imam i neke rezerve prema ovom rješenju jer će ono dobro funkcionirati samo ako će funkcija premijera na čelu biti da stvarno rješava probleme", pojasnio je Mornar.

Razlozi za pesimizam

Neki pripadnici akademske zajednice smatraju da je reforma obrazovanja prije izlika za koaliranje dijela HNS-a s HDZ-om te da Plenkoviću znanost i obrazovanje nisu ni približno na vrhu liste prioriteta. U tom smislu vjeruju da reforme neće zaživjeti baš kao što nisu za prethodnika ministrice Divjak, Predraga Šustara i Pave Barišića.

Jedan od njih je i filozof dr. sc. Pavel Gregorić s Hrvatskih studija.

"Shvaćam razloge zbog kojih neki smatraju da je dobro što će premijer osobno biti na čelu Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, no imam tri zadrške", kaže Gregorić.

"Prvo, ovo povjerenstvo u svom imenu ima pridjev 'stručno', a držim da premijer nije stručan ni u jednoj od triju domena koje pokriva ova Strategija. Drugo, Povjerenstvo je izvorno zamišljeno, i neuspješno provedeno, kao skup stručnjaka iz različitih područja i različitih svjetonazora, a sad je prešutno prenamijenjeno uvrštavanjem nekoliko političara koji bi trebali osigurati političko-logističku potporu provedbi Strategije. Hoće li ti političari ostati u Povjerenstvu i kad više ne budu na vlasti? Treće i najvažnije, premijer Plenković svojim dosadašnjim potezima pokazuje da mu je sitni i kratkoročni politički kompromis mnogo važniji od krupnih i dugoročnih reformskih zahvata. Čim neki elementi provedbe Strategije neće biti po volji desnog krila HDZ-a, vrha Katoličke crkve ili istaknutih članova Paneuropske Unije, Plenković će napraviti neki ustupak ovdje da bi kupio mir ondje, što će kompromitirati provedbu Strategije. Zato nisam nimalo optimističan", poručio je Gregorić.