EUROPSKA unija se mora suočiti s "egzistencijalnim" problemom pada populacije s kojim se nosi dio njenih zemalja članica, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković uoči predsjedanja Hrvatske EU-om.

Plenković je ovo dramatično upozorenje iznio u intervjuu za ugledne poslovne novine Financial Times. Objasnio je da se zemlje poput naše bore s padom stanovništva i depopulacijom, odnosno pražnjenjem ruralnih područja zbog niskih stopa nataliteta s jedne strane i emigracije u prosperitetnije zemlje EU-a s druge strane. 

I zaista, stanovništvo je prošle godine palo u čak 10 od 28 zemalja članica EU-a, uključujući Hrvatsku, Bugarsku, Rumunjsku i Latviju, prema podacima Eurostata. 

>> Eurostat: Hrvatska će postati zemlja staraca, po tome je najgora u EU

Hrvatska će izgubiti 17% stanovnika do 2050.

Štoviše, Hrvatska je prema podacima UN-a peta zemlja na svijetu po padu stanovništva: UN prognozira da će izgubiti čak 17% svoje populacije iz 2017. do 2050. Dakle, gotovo petinu stanovništva u samo 33 godine. 

No, po podacima Svjetske banke, Hrvatska je ustvari druga zemlja na svijetu s najbržim izumiranjem, odmah iza Litve, sa stopom pada stanovništva od 1,2% godišnje. 

>> Svjetska banka: Najbrže izumirući narodi na svijetu su Litvanci i - Hrvati

Naravno, razlog za to je dvostruki: Hrvatska, kao i sve ostale europske zemlje, ima stopu nataliteta manju od razine potrebne za održavanje populacije. Drugim riječima, ne rađa se dovoljno djece da bi zamijenili ljude koji umiru svake godine. Ali dok zemlje zapadne Europe kompenziraju ovaj pad imigracijom, često iz zemalja istočne Europe, emigracija samo ubrzava odumiranje istočnoeuropskih zemalja EU-a poput Hrvatske. 

Od 2013. do 2017. odselilo 5% stanovnika Hrvatske

"Ovo je strukturalni, gotovo egzistencijalni problem za neke nacije, a mi nismo jedini. Mi gubimo grad od 15 do 16 tisuća stanovnika svake godine samom činjenicom da je 15 do 16 tisuća više smrti nego rođenja. Za zemlju od oko četiri milijuna, to je puno, zar ne? Plus što sad imamo slobodu kretanja", rekao je Plenković za FT. 

Od 2013., kad je Hrvatska ušla u EU, do 2017. je oko 5% stanovništva Hrvatske odselilo u druge zemlje EU-a, piše FT. Stoga nije čudno da hrvatska vlada želi postaviti demografiju na prvo mjesto svoje agende za vrijeme svog predsjedavanja Unijom koje će trajati od 1. siječnja do 1. srpnja 2020.

Dapače, Plenković je uspješno izlobirao da HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica dobije mjesto povjerenice Europske komisije za demokraciju i demografiju, podsjeća FT.

Sada Plenković želi da Bruxelles prouči koje su zemlje članice najgore pogođene i kakve su politike i mjere implementirane kako bi se povećao natalitet.

Plenković se hvali da je njegova vlada "napravila mnogo u smislu demografske politike"

"Mi smo zaista napravili mnogo u smislu demografske politike, poreza, dječje skrbi, novca koji dajemo majkama itd. - mi radimo koliko možemo. Ali mislim da nešto treba napraviti na europskom nivou", rekao je Plenković i dodao kako bi "kohezijske politike" bile kritične u adresiranju problema.

Kohezijske politike i kohezijski fondovi su novi popularni termin iz EU-žargona za dijeljenje novaca zemljama članicama, prvenstveno onima novijima i siromašnijima, radi smanjivanja nejednakosti unutar Unije i poticanja poljoprivrede. 16 takvih zemalja članica, uključujući Hrvatsku, okupilo se lani u Bratislavi u takozvanu skupinu Prijatelja kohezije kako bi lobirali protiv rezanja ovih fondova. 

>> Europska unija korumpiranim liderima istočne Europe daje milijarde iz poreza

No takve izdašne subvencije, prvenstveno one poljoprivredne, meta su kritika zbog sustavne korupcije koja se vezuje uz njih, a na što Bruxelles kao da zatvara oči, o čemu je pisao i New York Times. Finska, od koje ćemo preuzeti predsjedanje, zalaže se za oštro rezanje kohezijskih fondova, budući da će EU imati manji proračun s odlaskom Velike Britanije.

Za Plenkovića je rješenje u europskim fondovima, ne u smanjenju poreza i broja uhljeba

"Proračun Unije je veliki proračun - to je sedmogodišnji proračun i on mora zaista naći načina da izađe u susret ili da pruži odgovore na razne izazove", zaključio je Plenković.

>> Zašto ste pobjegli iz Hrvatske?

>> PROPAST HRVATSKE Dok ljudi masovno bježe iz zemlje, broj uhljeba raste

Financial Times, međutim, ističe kako je za mnoge istočne Europljane, pa tako i Hrvate, bitan faktor pri odluci hoće li imati djecu i hoće li ostati u zemlji i povjerenje u institucije, a to povjerenje je erodirano u mnogim istočnoeuropskim zemljama. Nedavno istraživanje Europske banke za rekonstrukciju i razvoj utvrdilo je da bi bolja vladavina dovela do većeg rasta produktivnosti i životnog zadovoljstva, što bi odvratilo više ljudi od toga da potraže sreću izvan domovine. 

A Plenković nije imao ništa za reći o onome što su i naši čitatelji u velikoj anketi prošle godine proglasili glavnim dubinskim uzrocima egzodusa iz Hrvatske: sveprisutnoj korupciji, "primitivizmu, vjerskoj zadrtosti i nacionalizmu", "hranjenju uhljeba, lopova i parazita", "lopovskom HDZ-u", niskim plaćama i pravnoj nesigurnosti. No to se ne rješava kohezijskim fondovima, već strukturnim reformama za koje Plenkovićeva vlada nije pokazala previše volje - kao ni one prije nje.