PROPAST HRVATSKE

Svjetska banka: Najbrže izumirući narodi na svijetu su Litvanci i - Hrvati

Svjetska banka: Najbrže izumirući narodi na svijetu su Litvanci i - Hrvati
Ilustracija: Svjetska banka

PREMA podacima Svjetske banke, obitelji imaju sve manje djece, a prirast stanovništva usporava u većini država svijeta. To je trend koji traje već nekoliko desetljeća, no za neke od zemalja podaci su prilično dramatični. A među njima je, na samom dnu, i Hrvatska. 

Stanovništvo raste ili pada sporo, ljudi žive sve dulje, a bogate zemlje, prvenstveno na zapadu, i dalje privlače mnogo imigranata. Stoga, iako gotovo pola država svijeta danas ima stope fertiliteta manje od razine potrebne za održavanje, odnosno zamjenu trenutne generacije, većina tih populacija i dalje raste. 

Zabrinjavajući trendovi na zapadu

Primjerice, u Kini stanovništvo još uvijek raste, unatoč desetljećima politike jednog djeteta i vrlo slaboj imigraciji. Ipak, trendovi sustižu i Kinu pa će stanovništvo Kine početi padati 2026., prema projekcijama američkog Biroa za cenzus. 

U isto vrijeme već vidimo posljedice ovih trendova, prvenstveno na zapadu. Mađarska, Italija, Portugal, Ukrajina, Japan i 17 drugih država već se suočavaju s padom stanovništva, prema podacima iz 2017. 

U Europi najvišu stopu fertiliteta ima Francuska s 1,92 djece po ženi, a slijede Švedska (1,85), Irska (1,81), Velika Britanija (1,79) i Danska (1,74). Najgore stoje Portugal (1,31), Poljska (1,32), Cipar (1,32), Španjolska (1,33) i Grčka (1,33). Hrvatska je u donjoj polovici s 1,42 djeteta po ženi. 

Litva ima najveći pad stanovništva na svijetu, Hrvatska drugi najveći

No stvari su nešto drukčije kad uzmemo u obzir ne samo stopu fertiliteta nego i prirast stanovništva koji je u slučaju Hrvatske, ali i niza drugih zemalja, negativan. Portal Axios napravio je upravo to - koristeći podatke Svjetske banke, usporedio je obje varijable i poredao zemlje od najjače do najslabije po demografskim kretanjima.

Hrvatska je, s padom stanovništva od 1,2%, druga najgora - ne u Europi, već na svijetu. Jedina gora od Hrvatske je Litva koja, iako ima znatno bolju stopu fertiliteta (1,7 djece), ima veći pad stanovništva (1,4%), možda zbog toga što Litva ima još veće razmjere emigracije od Hrvatske. 

Treća najgora je Latvija s padom stanovništva od 0,9% i 1,7 djece po ženi. Slijede Bugarska s 1,5 djece po ženi i padom stanovništva od 0,7% te Rumunjska s 1,6 djece po ženi i padom stanovništva od 0,6%.

I dok su istočnoeuropske zemlje, očekivano, najgore, najbolje stoje zemlje subsaharske Afrike, što također nije posebno iznenađenje. Niger tako ima nevjerojatnih 7,2 djece po ženi i stopu prirasta stanovništva od 3,8%. Druga je Demokratska Republika Kongo sa stopom prirasta od 3,3% i 6 djece po ženi, a treća je Angola sa stopom prirasta od 3,3% i 5,6 djece po ženi.

Pogledajte interaktivnu kartu Svjetske banke:

Iz Hrvatske iselilo i više ljudi nego što službeni podaci pokazuju

O katastrofalnoj demografskoj situaciji u Hrvatskoj već smo pisali u mnogo navrata. Podsjetimo, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska je sredinom 2018. imala 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, no taj broj treba uzeti s velikom rezervom.

Samo od ulaska naše zemlje u EU iz Hrvatske je iselilo oko 150.000 ljudi, što nam je još u veljači u razgovoru potvrdio dr. Ivan Čipin, profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji je za Index rekao da je Hrvatska pala ispod 4 milijuna stanovnika, iako točne podatke o broju stanovnika u Hrvatskoj, kaže nam, nema nitko.

"U ovom trenu u Hrvatskoj sigurno ne živi 4 milijuna stanovnika, već nešto manje. Za dvije godine ćemo imati novi popis stanovništva, no nije isključeno da taj popis pokaže da nas ima više od 4 milijuna. Ne popisuju se pojedinci sami, već jedna osoba unutar kućanstva popisuje sve ostale ukućane. Pri tome ne mora dokazati da sve te osobe zaista žive u kućanstvu, već o tim osobama treba dati samo osnovne informacije. A naši ljudi vole da se zabilježi i sve one koji više ne žive u kućanstvu, već su iselili, a prijave ih jer nikad ne znaju kad će njihovim članovima koji su otišli nešto trebati u Hrvatskoj", objasnio nam je tada dr. Čipin.

>> Hrvatska pala ispod 4 milijuna stanovnika

>> Hrvatska više ne može zaustaviti odumiranje, demograf za Index objasnio zašto

Ako je točno da je pad stanovništva još veći nego što službeni podaci govore, onda je lako moguće da Hrvatska brže gubi stanovništvo i od Litve. 

Zašto je tako, također je dobro poznato. Od ulaska naše zemlje u EU, iz nje je iselilo oko 150.000 ljudi, što nam je potvrdio i ovaj demograf. Umjesto u Hrvatskoj, mladi parovi iz Hrvatske sad dobivaju djecu u Irskoj, Njemačkoj i drugim zemljama u koje masovno iseljavaju. Od 2000. do kraja 2017. hrvatske državljanke u Njemačkoj su rodile čak 54.438 djece.

Zašto je negativni demografski trend nešto oko čega se trebamo brinuti? Na dugi rok, naravno, zato što nastavak ovakvih trendova naprosto znači izumiranje dotičnih zemalja, uključujući našu. Na nešto kraći rok - zato što će pad populacije vjerojatno slijediti i nedostatak radne snage, usporavanje ekonomskog rasta i pritisak na mirovinski sustav i sustav skrbi za starije i nemoćne ako stope fertiliteta ostanu ispod razine potrebne za održavanje populacije, upozoravaju demografi. Ta stopa iznosi 2,1 djeteta po ženi - nešto više od 2 djeteta po roditeljskom paru, kako bi se kompenziralo za eventualnu smrt ženskog djeteta prije njegovog ulaska u reproduktivnu dob.

Negativna demografska kretanja - sve više umirovljenika, sve manje radnika

Niske stope fertiliteta već su faktor u stanju europske ekonomije, objasnio je u razgovoru za Axios ravnatelj Globalnog programa za političku demografiju u Centru Stimson, Richard Cincotta. Japan se pak muči s kritičnim manjkom radne snage, što ih je prisililo da odustanu od tradicionalnog otpora imigraciji i prime više stranih radnika. Japanska vlada je prošle godine odobrila zakon kojim se odobrava primanje do pola milijuna stranih radnika do 2025., što je za ovu etnički vrlo homogenu zemlju presedan. 

Vlade u Japanu, Njemačkoj, Singapuru, PoljskojMađarskoj i drugim nacijama uvele su politike kojima žele potaknuti obitelji da imaju veći broj djece.

Njemačka je tako prije nekoliko godina uvela dječji doplatak od 192 € na mjesec za prvo dijete, još 192 € za drugo, još 198 € za treće i još po 223 € za svako sljedeće koje roditelji dobiju nakon toga. Dakle, u Njemačkoj roditelji četvero djece dobivaju 805 € A taj se dječji doplatak isplaćuje sve dok dijete ne navrši 25 godina. Ovaj je izdašni dječji doplatak na snazi barem od 2010., kad je bio samo neznatno niži. Kao alternativu doplatku, njemačka vlada nudi roditeljima poreznu olakšicu (Kinderfreibetrag). 

Politika je, izgleda, donijela određene rezultate - prema podacima njemačkog Saveznog ureda za statistiku (Destatis) za 2016., stopa fertiliteta je iznosila 1,59 djece po ženi, najviše u zadnje 43 godine. No upravo to svjedoči o razmjerima problema - ta je stopa još uvijek debelo ispod 2,1 djeteta po ženi. A od 790 tisuća beba koje su rođene u Njemačkoj te godine, gotovo 185 tisuća su rodile strankinje, što znači da bi bez imigracije njemački natalitet vjerojatno stajao još gore. 

Ekonomije budućnosti neće trebati toliko radnika, ali...

Nedavno se činilo da i politika demografskih poticaja funkcionira i u slučaju Japana - 2015. je stopa nataliteta blago narasla, s 1,42 na 1,46 djece. No podaci za prošlu godinu su porazni: osim što je stopa fertiliteta pala natrag na 1,43, broj novorođene djece je 921 tisuća - 25 tisuća manje nego godinu ranije i najmanje od početka evidencije 1899. Japanski premijer Shinzo Abe stoga je proglasio japansku demografiju nacionalnom krizom i obećao uvesti nove mjere kako bi se poticalo Japance da postanu roditelji. 

S druge strane, Cincotta napominje, "ekonomije budućnosti možda neće trebati toliko radnika kao što su nekad trebale". Nadalje, manja radna snaga mogla bi donijeti veće plaće, smatra predsjednik Instituta za globalno starenje Richard Jackson, ali porezi će također morati rasti kako bi pokrili cijenu skrbi za sve veće umirovljene generacije koje žive dulje nego ikad. 

Prije nego što su se stope fertiliteta sunovratile sedamdesetih godina prošlog stoljeća, piše Axios, mnogi su autori i analitičari upozoravali na globalnu prenapučenost. Ta je zabrinutost i dalje prisutna, prvenstveno u kontekstu zagađenja okoliša, ugrožavanja bioraznolikosti i klimatskih promjena, ali dugoročne demografske prognoze ipak pokazuju trend globalnog pada. Prema UN-ovom izvještaju Očekivanja za svjetsku populaciju iz 2017., do 2100. će stopa fertiliteta konvergirati oko stope za održavanje od 2,1 djeteta po ženi.

Demografske promjene su, ponovimo, spore, a trend prema sve starijem stanovništvu sa sve manje djece još se može preokrenuti. No, kako upozorava Jackson, "svaka godina koja prođe - u kojoj novi podaci ne pokazuju rast ili čak pokazuju pad, kako smo vidjeli ove godine - čini fundamentalnu promjenu sve vjerojatnijom".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara