Hrvatska je po nezaposlenosti među najgorima u Europi ma koliko se Plenković hvalio
"VAŽNO je što danas imamo puno više radnih mjesta nego prije krize, oko 50.000, a stopa nezaposlenosti je ostala na razini od sedam posto”, istaknuo je prošlog mjeseca premijer Andrej Plenković na sastanku s francuskim poslodavcima. Naglasio je da je nakon izbijanja pandemije covida-19 vlada dala svoj maksimum kako bi sačuvala radna mjesta.
Dapače, podsjećanje na to da se u korona-krizi nije značajno povećala nezaposlenost jedan je od standardnih refrena vladajućih. Nedavno je tako i ministar rada Josip Aladrović mrtav-hladan izjavio: “Smatram da je Hrvatska fenomenalno mjesto za život."
>> HDZ-ov ministar: Hrvatska je fenomenalna za život
No kada se hrvatska stopa nezaposlenosti stavi u malo širi kontekst, primjerice onaj Europske unije, stvari ne izgledaju tako povoljno za Plenkovića i njegovu vladu.
Eurostat: Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u rujnu ove godine 7.3 posto
Prema podacima Eurostata za rujan ove godine, Hrvatska je po stopi nezaposlenosti od 7.3 posto 21. od 27 članica Europske unije, dakle definitivno opet pri dnu liste.
Nezaposlenost mladih je oko 20 posto, što je također u lošijoj polovini Europske unije.
Tome treba dodati činjenicu da je Hrvatska, otkako je Plenković na vlasti, problem nezaposlenosti “riješila” i zahvaljujući masovnom iseljavanju građana u potrazi za poslom u druge članice Unije, prvenstveno Njemačku.
Podaci Eurostata zapravo pokazuju velike razlike unutar EU.
Češka je skoro postigla punu zaposlenost
Ako živite u Češkoj i izgubite posao, ne biste trebali imati velikih problema s pronalaženjem novog posla. Sa stopom nezaposlenosti od 2.6 posto - što je najniža brojka od svih zemalja EU u rujnu - Češka je gotovo dostigla punu zaposlenost. U Španjolskoj situacija izgleda potpuno drugačije. Tamo je stopa nezaposlenosti krajem rujna iznosila 14.6 posto, a u južnoj pokrajini Andaluziji čak preko 20 posto - više nego bilo gdje drugdje u EU.
Osim Španjolske, iznadprosječne su stope nezaposlenosti u Grčkoj s 13.3 posto, Italiji s 9.2 posto i Švedskoj s 8.8 posto. Njemačka je s 3.4 posto, uz Nizozemsku, Poljsku i Mađarsku, jedna od zemalja EU s najmanjim udjelom registriranih nezaposlenih.
Velike su razlike i unutar samih država. Uzmimo jedan primjer iz Italije: stopa nezaposlenosti u regiji Bolzano u Južnom Tirolu iznosi 3.8 posto, dok je u južnoj Kalabriji 20.1 posto.
Čak i unutar Njemačke stopa se kreće između 2.5 posto u Švapskoj i 6.1 posto u Berlinu, no ono što je zajedničko većini država je da je nezaposlenost pala u odnosu na rujan 2020., koju je obilježila pandemija.
Lošiji smo od prosjeka Europske unije
U rujnu je stopa nezaposlenosti u 27 država članica Europske unije u prosjeku iznosila 6.7 posto, izvijestila je statistička agencija Eurostat.
Hrvatska je sa svojih 7.3 posto nezaposlenih - a ta je brojka rezultat i masovnog iseljavanja - lošija od prosjeka Europske unije.
Međutim, stopa nezaposlenosti među osobama mlađim od 25 godina i dalje je visoka. U rujnu je u cijeloj EU iznosila 15.9 posto, što je ipak bolje od 18 posto u rujnu 2020.
Dramatična nezaposlenost mladih u Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Hrvatskoj...
Situacija u Italiji je posebno dramatična. Gotovo 30 posto mlađih od 25 godina bilo je na evidenciji nezaposlenih krajem rujna, isto koliko i prije godinu dana. Stopa je slično visoka u Španjolskoj, ali je došlo do značajnog poboljšanja u odnosu na prethodnu godinu kada je stopa iznosila 41 posto. Nezaposlenost u ovoj kategoriji je nepromijenjena i iznosi 25.1 posto u Švedskoj, kao i u Portugalu (23.7 posto) i Francuskoj (19.2 posto). Tu je i Hrvatska sa svojih oko 20 posto nezaposlenih među mladima.
Najmanja je nezaposlenost mladih u Češkoj (6.3 posto), a Njemačka je na drugom mjestu sa stopom od 6.6 posto.
Kako Eurostat definira nezaposlenost?
Sve ove brojke temelje se na Eurostatovim procjenama temeljenim na međunarodnoj standardnoj definiciji nezaposlenosti Međunarodne organizacije rada.
Nezaposlena osoba je definirana kao osoba u dobi od 15 do 64 godine koja nije bila zaposlena u referentnom tjednu, mogla se zaposliti u sljedeća dva tjedna i aktivno je tražila posao u bilo kojem trenutku u posljednja četiri tjedna. Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih kao postotak radne snage.
Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih, tako da se Eurostatovi podaci o tome temelje na procjenama i drugim javno dostupnim podacima.
U svakom slučaju, Plenković se ima pravo hvaliti time što je Hrvatska prošla kroz prvi dio korona-krize bez većeg gubitka radnih mjesta. No kada se nezaposlenost u Hrvatskoj stavi u širi kontekst, jasno je da nema mnogo razloga za radovanje.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati