ZLOUPOTREBE tajnih službi u Hrvatskoj nisu ništa novo. Preživjeli smo devedesete godine prošloga stoljeća kada su špijuni bili upregnuti u kola kojima se HDZ održavao na vlasti. Prisluškivanja novinara, provale u prostorije nevladinih organizacija, premlaćivanje opozicijskih političara, ubojstva na cesti - sve su to bila djela “domoljubnih” obavještajaca u službi HDZ-a.

Čovjek koji viri kroz prozore Banskih dvora

Činilo se da smo ta vremena i takva ponašanja ostavili iza sebe. Međutim, premijer Andrej Plenković odlučio je zaposliti privatnog, ili stranačkog, špijuna Roberta Kopala koji, prema dobro upućenim izvorima, dvije trećine radnog vremena provodi vireći kroz prozore Banskih dvora ne bi li dokučio tko i zašto ulazi u zgradu vlade.

Po ovome bi se moglo zaključiti da je Kopal samo benigna špija koja sitno cinkari, međutim, on sam sebe postavlja u središte raspolaganja povjerljivim informacijama koje su prikupile tajne službe.
"Ono što radi ili ne radi SOA, to sigurno neću iznositi javno. Bio bih zaista loš savjetnik za nacionalnu sigurnost kad bih pitanja nacionalne sigurnosti iznosio javno", izjavio je prije nekoliko dana Robert Kopal na N1 televiziji. 

Plenkovićev osobni špijun tom je izjavom rekao da zna što radi Sigurnosno-obavještajna agencija. To nikako ne bi smio znati. 

U Zakonu ne postoji specijalni savjetnik

Prema Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu, Robert Kopal ne bi smio dobiti ni jedan povjerljivi podatak. 

“Dijeljenje bilo kakvih tajnih podataka s Robertom Kopalom bilo bi kršenje Zakona”, rekao je za Index Gordan Bosanac iz saborskog Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Prema Zakonu, obavještajne podatke smiju dobiti predsjednica Republike, predsjednik sabora, predsjednik vlade, glavni državni odvjetnik, ministar obrane jer je u vladi Andreja Plenkovića ministar Damir Krstičević zadužen za nacionalnu sigurnost, ministri pravosuđa, unutarnjih i vanjskih poslova, savjetnik predsjednice Republike za unutarnju sigurnost, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga.

Nigdje u Zakonu nema specijalnog savjetnika predsjednika vlade. Nema Roberta Kopala, Plenkovićevog savjetnika i glavnog analitičara te šefa izbornih kampanja HDZ-a.

HDZ je navikao koristiti tajne podatke

“Ne bi bio prvi put da HDZ u kampanjama raspolaže povjerljivim podacima. To im daje nepoštenu prednost koju nikako ne bi smjeli imati”, rekao je za Index Zoran Grgić, nekadašnji član Vijeća za građanski nadzor. Prema njemu, Kopal neovlašteno raspolaže špijunskim informacijama i koristi ih za HDZ. 

S njim se ne slaže Vlatko Cvrtila, nekadašnji savjetnik za obranu predsjednika Republike. On smatra da je sve u redu ako je Robert Kopal prošao sve potrebne sigurnosne provjere.

Ili laže ili krši Zakon

“Da biste mogli obavljati te poslove, morate imati sigurnosni certifikat najviše razine - Vrlo tajno. Čak ni to što je gospodin Kopal stranački analitičar ne bi bio problem u stabilnim demokracijama. Međutim, Hrvatska je fragilna demokracija s iskustvom u zloupotrebi tajni službi”, rekao je Cvrtila za Index. Cvrtila je imao pravo na pristup svim informacijama i misli da se bez njih ne može dobro raditi savjetnički posao. Smatra da SOA treba obavijestiti svakog ministra u vladi ako ima podatke koji bi mogli destabilizirati njegovu poziciju ili cijelu vladu.

Međutim, Kopal nije član vlade. On je samo Plenkovićev osobni špijun koji ili ima informacije koje ne bi smio imati ili laže da ih ima pa tako sramoti obavještajni sustav.

Kopal sam priznaje da ima pristup tajnim podacima

Sam Robert Kopal je u razgovoru za Index priznao da ima pristup tajnim podacima kao imenovani savjetnik predsjednika vlade Andreja Plenkovića. 

"U obavljanju navedenih zadataka iz članka 23. Zakona o Vladi RH, dolazim u doticaj sa neoznačenim, neklasificiranim i klasificiranim podacima. S obzirom na odredbe Zakona o tajnosti podataka, Zakona o informacijskoj sigurnosti i Zakona o sigurnosnim provjerama, te Uredbe Vlade RH o mjerama informacijske sigurnosti o načinima pristupa klasificiranim i neklasificiranim podacima, provedena je odgovarajuća sigurnosna provjera te posjedujem sve potrebne nacionalne i međunarodne certifikate za pristup klasificiranim podacima", napisao nam je Kopal.

Međutim, ni jednom riječju se nije osvrnuo na to da prema Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu ne bi smio imati ni jednu tajnu informaciju.