ZA UBOJSTVA 30 civila i 13 branitelja u Škabrnji 18. i 19. studenoga 1991. zadarska policija osumnjičila je 59-godišnjeg Srbina koji živi u Sydneyju i ima australsko državljanstvo. Policijska uprava zadarska izvijestila je o završenoj kriminalističkoj istrazi ratnih zločina na području Škabrnje 1991. godine.

Prema pisanju medija, radi se o Zoranu Tadiću, dobrovoljcu iz Loznice, koji je zapovijedao specijalnim vodom benkovačkih specijalaca.

Voditelj Službe kriminalističke policije Bore Mršić istaknuo je da je u dugotrajnom i zahtjevnom kriminalističkom istraživanju utvrđeno da je tada 32-godišnji Z.T., državljanin Srbije, kao zapovjednik 2. specijalnog voda TO Benkovac izravno odgovoran za mučenja, zlostavljanja i ubijanje 43 Škabrnjana, 30 civila i 13 branitelja, u čijim je ubojstvima i sam sudjelovao.

Danas 59-godišnji Z.T. živi u Sydneyju i ima australsko državljanstvo, a osumnjičen je da je, postupajući protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima, počinio kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika.

Kako piše Zadarski, Tadić je nakon pokolja u Škabrnji dobio kuću u Benkovcu koja je pripadala jednom Hrvatu koji je protjeran. Postavljen je na mjesto Načelnika državne bezbednosti Teritorijalne obrane Benkovac, a uvidjevši da se njihovi planovi neće ostvariti, tadašnje vlasti iz Beograda sredinom 1992. godine premještaju ga u Beograd, a zatim i u Australiju u koju je prvi put ušao 22. kolovoza 1992. godine, gdje je dobio državljanstvo. I dan danas tamo živi.

Policijska uprava zadarska izvijestila je i o završenoj kriminalističkoj istrazi ratnih zločina iz koje, kako je rečeno, nedvojbeno proizlazi da je Ratko Mladić odgovoran za zločine 18. i 19. studenoga 1991., kada je zapovijedao napadima na Nadin i Škabrnju. I u njegovu dnevniku stoji "da se zbriše i kvalitetno očisti rajon Škabrnja - Nadin". Protiv njega je podneseno posebno izvješće.

Bio je dobrovoljac, dio paravojnih postrojbi

Prijavljenog 59-godišnjaka se, kako je spomenuto, sumnjiči da je postupajući protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno odredbama Ženevskih konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima, počinio kaznena djela Ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano u čl. 120 st. 1 OKZ RH i Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, opisano u čl. 122 st. 1 OKZ RH.

Kazneno djelo, opisala je policija, počinjeno je na način da je tada 32-godišnjak dana 18. studenog 1991. godine kao zapovjednik tzv. Dobrovoljačkog voda sastavljenog najvećim dijelom od dobrovoljaca iz Srbije i BIH, zajedno sa drugim srpskim paravojnim postrojbama i postrojbama bivše JNA s početkom u 07:30 iz pravca mjesta Zemunik Gornji zapovijedajući svojim vodom započeo napad na mjesto Škabrnja u kojem je živjelo isključivo hrvatsko stanovništvo pri čemu je nakon slomljenog otpora branitelja sela i masovnog topničkog uništavanja stambenih, gospodarskih i sakralnih objekata među prvima u pratnji tenkova i oklopnih transportera oko 11:30 ušao u zapadni dio Škabrnje zvani Ambar i dalje prema centru sela.

Ubijao žene, djecu i starce

Sumnjiči ga se kako je tom prilikom sudjelovao u nasilnom izvlačenju osoba iz skloništa civilnog stanovništva, pretežno žena, djece i osoba starije dobi, koji nisu predstavljali nikakvu opasnost. Pri tom su im prijetili vatrenim oružjem, vrijeđali ih i fizički zlostavljali, a kojom prilikom su iz neposredne blizine pretežno hicima iz vatrenog oružja u vitalne dijelove tijela - glavu, vrat i prsa - ubili trideset (30) civilnih osoba u dobi od 23 do 88 godina.

Uz ubijene civilne osobe upotrebom vatrenog oružja iz neposredne blizine, hicima u vitalne dijelove tijela: glavu, vrat i prsa, upotrebom hladnog oružja te udarcima tupo-tvrdim predmetima ubijeno je trinaest (13) branitelja sela, pripadnika ZNG-a, Samostalnog bataljuna Škabrnja, koji su prethodno prestali s pružanjem otpora ili su bili zarobljeni, pri čemu su prije ubojstva fizički zlostavljani i mučeni.

Prijavljenog se sumnjiči da kao stvarni zapovjednik voda čiji su pripadnici prednjačili u činjenju zločina, iako je imao kontrolu i autoritet nad pripadnicima voda, nije učinio ništa niti je poduzeo bilo kakve radnje da po ulasku u selo spriječi pripadnike svog voda u činjenju zločina, nego se s njima u potpunosti solidarizirao te sudjelovao u izvlačenju iz skloništa, zlostavljanju i ubojstvu civila i branitelja koji su prestali s pružanjem otpora.

Protiv 59-godišnjeg državljanina Srbije i Australije se podnosi  kaznena prijava ŽDO-u u Splitu te trenutno nije dostupan, a prema prikupljenim raspoloživim saznanjima isti živi u Australiji.