KORONAKRIZA

Hrvatska usred krize nije srezala nijedan porez. Pogledajte kako to rade pametniji

Hrvatska usred krize nije srezala nijedan porez. Pogledajte kako to rade pametniji
Foto: Index/Pixsell/Patrik Macek

BROJNE europske države iskoristile su koronakrizu kako bi srezale porezno opterećenje i tako potaknule potrošnju, pomogle tvrtkama i ubrzale oporavak gospodarstva. Hrvatska nije među njima. 

Njemačka drastično srezala PDV

Možda najveći zahvat u poreznom sustavu napravila je Njemačka, koja je odlučila srezati opću stopu PDV-a s 19 na 16 posto. Vlada kancelarke Angele Merkel smanjila je i sniženu poreznu stopu PDV-a , i to sa sedam na pet posto. Nove su porezne stope u primjeni, kako su objavili svjetski mediji, od 1. srpnja do kraja ove godine. Što će biti nakon toga, vidjet će se.

Boris Johnson smanjio PDV na turizam i ugostiteljstvo 

Izmjene u poreznom sustavu proveo je i niz drugih europskih zemalja. Tako je Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo smanjiti stopu PDV-a na turizam i ugostiteljstvo s 20 na pet posto, dok se kupnja e-knjiga i e-novina više uopće neće oporezivati. U vladi Borisa Johnsona nadaju se da će smanjenje poreznog opterećenja na pojedine djelatnosti ne samo pomoći njihovom poslovanju u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa nego i potaknuti potrošnju, posebno u popularnim pubovima. 

I Austrija je u jeku koronakrize odlučila izmijeniti porezni sustav pa su u Beču u drugoj polovici ove godine odlučili smanjiti stopu PDV-a na bezalkoholna pića s 20 na 10 posto, dok je stopa PDV-a za usluge smještaja, kulturu i tiskana izdanja srezana s 10 na pet posto. 


Nešto manji zahvat u porezni sustav učinila je Belgija, u kojoj je, prema podacima iz svjetskih medija, stopa PDV-a za usluge smještaja, restorane i izdavaštvo prepolovljena s 12 na šest posto. Sličnu je taktiku izabrala i Bugarska,  najsiromašnija članica EU, koja je stopu PDV-a za smještaj, restorane i knjige smanjila s 21 na devet posto. 

Grčka srezala PDV na turizam, ali i na taksije

Grčka i Cipar, zemlje koje, kao i Hrvatska, uvelike ovise o turizmu, toj su gospodarskoj grani odlučile pomoći smanjenjem PDV-a na usluge smještaja i restorane. Na Cipru je za te djelatnosti stopa PDV-a smanjena s devet na samo pet posto, a isto smanjenje provedeno je i u Grčkoj. Osim toga, Cipar će stopom PDV-a od samo pet posto oporezovati i usluge javnoga prijevoza.

Smanjenje poreznog opterećenja prijevoza, uključujući i taksije, provedeno je, prema pisanju svjetskih medija, i u Grčkoj, i to s 24 na 13 posto, a tim su poreznim izmjenama obuhvaćena i bezalkoholna pića. 

I u Češkoj su odlučili zbog koronakrize smanjiti porezno opterećenje, i to za usluge smještaja, sportska i kulturna zbivanja. Te su djelatnosti vlasti u Pragu odlučile oporezovati stopom PDV-a od 10 posto, umjesto, kao do sada, stopom od 15 posto. 

Na izmjene u poreznom sustavu odlučila se i Litva, u kojoj bi se usluge smještaja i restorana trebale oporezivati stopom PDV-a  od devet posto, umjesto, kao što je dosad bio slučaj, stopom od 21 posto. 

Dodajmo ovdje kako porezna rasterećenja razmatraju u još nekim europskim zemljama. Jedna od njih je Irska, u kojoj, prema pisanju portala Avalara, koji se bavi poreznim pitanjima, razmatraju spuštanje stope PDV-a za hotelijerstvo i turizam s 13,5 na devet posto. 

I izvan Europe smanjuju poreze

Rezanje poreza u Europi zasad je samo privremeno: većina donesenih mjera planira se provoditi samo u drugoj polovici ove godine. No, u ovom trenutku nitko još ne može reći koliko će trajati koronakriza i kakav će biti njen intenzitet pa nije isključeno ni da snižene porezne stope potraju i nešto duže. Vrijedi istaknuti i kako se za smanjenje poreza u jeku koronakrize nisu odlučile samo brojne europske zemlje nego i mnoge druge države diljem svijeta. U zemljama koje nisu pribjegle rezanju poreza u pravilu su tvrtkama pomogli produljenjem rokova za uplatu poreza i drugim mjerama. 

Naša nova vlada stidljivo najavljuje prve zahvate u poreznom sustavu 

Hrvatska se zasad nije odlučila na smanjenje poreza. Nova vlada, koja se upravo formira, zasad još stidljivo najavljuje prve zahvate u poreznom sustavu, i to prije svega u segmentu poreza na dohodak i proširenja primjene snižene stope PDV-a na cjelokupnu hranu. Drugim riječima, nećemo gledati zahvate u poreznom sustavu kakve je, primjerice, napravila Njemačka.

Osim toga, najavljene izmjene u poreznom sustavu u Hrvatskoj prije svega su dizajnirane da bi koliko-toliko očuvale standard građana, a manje su usmjerene u poticanje gospodarske aktivnosti. Ekonomisti to objašnjavaju prevelikim značajem PDV-a za hrvatski proračun, budući da je samo od tog poreza, prema podacima Ministarstva financija, u 2019. ubrano oko 54,9 milijardi kuna. 

Za hrvatsku vladu je PDV zlatna koka

"Ni jedna vlada se dosad nije značajnije usudila dirati u PDV jer je to zlatna koka. Smanjenje PDV-a za jedan postotni bod znači i oko dvije milijarde kuna manje prihoda", upozorava za Index konzultant Andrej Grubišić. 

Grubišić smatra da je vlada u koronakrizi trebala značajnije smanjiti porezno opterećenje i tako pomoći gospodarstvu. Vjeruje i da bi veće koristi bile od smanjenja poreznog opterećenja nego od izravnih financijskih transfera. Naravno, dodaje naš sugovornik, vlada i dalje ima priliku porezno rasteretiti hrvatsko gospodarstvo i tako omogućiti rast standarda. 

Po njemu, vlada bi prije svega trebala smanjiti stopu poreza na dobit, i to za sve, a ne samo, kako se sada najavljuje, za manje poduzetnike. Uz to, kaže Grubišić, stopu poreza na dobit trebalo bi smanjiti retroaktivno, odnosno i za 2019. godinu. 

Andrej Grubišić: Opću stopu PDV-a trebalo bi postupno smanjivati, a međustope ukinuti jer su diskriminatorne

Kada je riječ o PDV-u, Grubišić je mišljenja da bi opću stopu tog poreza trebalo postupno smanjivati, iz godine u godinu, dok bi međustope trebalo ukinuti jer su one, kako kaže, diskriminatorne, budući da se primjenjuju samo u pojedinim djelatnostima. Ipak, svjestan je da bi naglo smanjenje opće stope PDV-a, koja je u Hrvatskoj sada 25 posto i jedna je od najvećih u Europi, bilo prevelik udar za državnu blagajnu pa predlaže da se ona smanjuje postupno.

Primjerice, za po jedan postotni bod svake godine, dok se ne dođe do određene stope koja bi bila optimalna u hrvatskim prilikama. Osim smanjenja PDV-a i poreza na dobit, Grubišić zagovara i rezanje poreza na dohodak, kao i trošarina. 


Andrej Grubišić

Rupa koja bi zbog poreznog rasterećenja nastala u proračunu dijelom bi se pokrila zaduženjima, s obzirom na to da se, zbog posljedica koronakrize, ionako moramo zadužiti. No, jasno je da se u takva porezna rasterećenja ne može ići bez sveobuhvatnog rezanja proračunskih rashoda, odnosno plana reformi.

"Usporedo s rezanjem poreza trebalo bi rezati i državne rashode, a to znači provoditi reforme", zaključuje Grubišić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara