Pola Slovenaca godišnje ne pročita nijednu knjigu

Pola Slovenaca godišnje ne pročita nijednu knjigu
Ilustracija: Marko Prpić/PIXSELL

POLOVICA odraslih Slovenaca godišnje ne pročita nijednu knjigu, pokazali su novi podaci iz novog istraživanja "Knjiga i čitatelji" predstavljenog na ljubljanskom Sajmu knjiga.

Šesto takvo godišnje istraživanje, što ga je po narudžbi državne agencije za knjigu provela ekipa renomiranih stručnjaka, ne pruža razloge za optimizam jer kultura čitanja iz godine u godinu opada, pokazuju podaci o prodaji u knjižarama i na sajmovima i posudbi knjiga u javnim knjižnicama, piše Delo.

Najniži broj ljudi koji čitaju u zadnjih 46 godina

Slovenija se pretvara u društvo koje ne čita, smanjuje se broj onih koji čitaju knjige na engleskom, ali i onih koji kupuju ili posuđuju knjige na slovenskom jeziku u knjižnicama, tvrde istraživači koji su sudjelovali u projektu.

Broj osoba koje u godini ne kupe nijednu knjigu povećao se od 2014. do 2015. za četiri posto pa je takvih sada već 53 posto, a za sedam posto porastao je broj onih koji knjigu kupe, ali samo kao poklon. 

Broj ljudi koji godišnje pročitaju najmanje jednu knjigu najniži je od 1973. godine otkako se provodi istraživanje. 

Probleme s navikama čitanja ne mogu riješiti knjižničari, izdavači ili autori", kaže tim povodom profesor bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu Miha Kovač, jedan od autora istraživanja.

Kovač se zauzima za sustavne mjere koje bi provodila država i tako promijenila "kulturnu klimu", a navika čitanja očuvala bi se kao društvena vrijednost.

Dominacija digitalnih platformi

Neki analitičari kao moguće razloge pada interesa za čitanje navode i trivijalizaciju književnih sadržaja te novu prevlast digitalnih platformi i televizije u odnosu na tradicionalne knjiške i tiskane formate.

Trenutnim stanjem nisu zadovoljni izdavači i autori. Kao i ostali kulturni djelatnici, i oni smatraju da država s vrlo malim "kulturnim tržištem" u to područje mora više ulagati. 

U tom trendu je ovotjedna odluka slovenskog parlamenta da se za kulturu u razdoblju od 2021. do 2027. mehanizmom tzv. "kulturnog eura" osigura dodatnih 122,6 milijuna eura te da se već od početka iduće godine PDV na knjige i druge tiskane publikacije smanji sa sadašnjih 9,5 posto na najmanju moguću poreznu stopu od 5 posto.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara