KORONAVIRUS

Potresna priča iz zagrebačke bolnice: "Bespomoćno smo gledali ljude na respiratorima"

Potresna priča iz zagrebačke bolnice: "Bespomoćno smo gledali ljude na respiratorima"
Foto: Privatan album

MEDICINSKE sestre i tehničari zasigurno podnose najveći teret tijekom pandemije koronavirusa, i ne samo tijekom pandemije, a vjerojatno najteži posao u zdravstvu, a možda i šire, imaju medicinske sestre i tehničari u jedinicama intenzivnog liječenja po velikim bolnicama. Upravo je to odjel na kojem su smješteni najteži pacijenti.

U razgovoru za Index glavna sestra KBC-a Sestre milosrdnice Biserka Režek i glavni tehničar Središnje jedinice intenzivnog liječenja Igor Pelaić ispričali su nam što se sve događalo u KBC-u Sestre milosrdnice u zagrebačkoj Vinogradskoj ulici u posljednja dva mjeseca. Navode da su uspješno priveli kraju prvi val pandemije.

"Sestre su podnijele najveću žrtvu u ovoj situaciji"

"Sestre su podnijele najveću žrtvu u cijeloj ovoj situaciji da bi bolnica funkcionirala. Radile su jako puno, pogotovo nakon što nam je pacijent u bolnici zatajio da je bio u doticaju s covid pozitivnom osobom i sam je bio pozitivan, puno sestara je moralo otići u samoizolaciju, a ostale sestre su podnijele veliku žrtvu da bolnica nastavi normalno raditi u tim okolnostima. Naš ravnatelj Mario Zovak je svim sestrama danas podijelio ruže kao znak pažnje jer imamo Tjedan sestrinstva, no ove godine ga ne možemo obilježiti radi ove situacije", rekla nam je Biserka Režek.

Ostali sa samo pet sestara, a potom je stigao i razoran potres

Igor Pelaić ispričao nam je njihova iskustva oko organizacije intenzivnog liječenja tijekom pandemije covida-19. Kaže da je najteže bilo kad su sestre morale u samoizolaciju pa je u jedinici intenzivnog liječenja u jednom trenu ostalo raditi samo pet sestara. One su u ta dva tjedna zbog posla i iscrpljenosti izgubile po 5 kilograma. Radile su i po tri sata nakon završetka smjene kako bi sve funkcioniralo. Drugi veliki problem stvorio im je potres i osjećaj bespomoćnosti dok su gledali kako se tresu respiratori koji pacijente održavaju na životu.

Pelaić navodi da bi o protekla dva mjeseca u Središnjoj jedinici intenzivnog liječenja (JIL) mogao napisati knjigu, a osim pandemije, bolnicu je dodatno uzdrmao i potres jer je smještena u starim zgradama. Posebno ih je pogodilo i kad je ustanovljeno da je predstojnik Zavoda pozitivan na koronu pa je velik broj sestara morao otići u samoizolaciju te je u jednom trenu na odjelu intenzivne ostalo raditi samo pet sestara.

"Kao i u svim organizacijskim jedinicama KBC-a Sestre milosrdnice, tako i u Središnjem JIL-u organizacija i priprema za prihvat Covid-19 pozitivnih bolesnika počela je puno ranije nego se ista i pojavila u KBC-u. Budući da o samom virusu učimo iz dana u dan i organizacija se mijenjala iz dana u dan. Entuzijazmom svih zaposlenika Zavoda i velikom potporom od strane Ravnateljstva možemo reći kako smo uspješno priveli kraju ovaj prvi val epidemije. Sada nakon gotovo dva mjeseca možemo iznijeti naš organizacijski model rada što se tiče bolesnika koji zahtijevaju intenzivno liječenje", kazao nam je Pelaić.

U dva dana urologiju preuredili u odjel za intenzivno liječenje osoba s koronom

Nova organizacija rada zbog pandemije započela je s prvim danima veljače 2020. Ravnatelj KBC-a prof. dr. sc. Mario Zovak je potom 26. veljače imenovao Povjerenstvo za upravljanje postupcima vezanim uz zbrinjavanje oboljelih od covida-19. U njega su uključeni i predstavnici Zavoda za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli.

Voditelj Središnjeg JIL-a prim. Mladen Širanović i glavni tehničar Igora Pelaić morali su izvidjeti koje bi bolničke prostore prenamijenili u "covid JIL" za slučaj potrebe prihvata većeg broja bolesnika koji zahtijevaju intenzivno liječenje i trebaju biti spojeni na respirator.

"Ovdje je trebalo zadovoljiti nekoliko važnih kriterija: da prostor bude posebno izdvojen, da se osigura dovod energenata (električne energije, medicinskih plinova i slično), da se osigura koridor prolaska Covid pozitivnog bolesnika, a da se pritom ne kontaminira ostatak bolnice i koridori prolaska neinfektivnih bolesnika, mogućnost prozračivanja osoblja po izlazu iz Covid kontaminirane zone kao i brojni drugi preduvjeti", rekao je Pelaić za Index.

Na kraju su uspjeli u samo dva dana odjel smjestiti na 1. kat zgrade urologije, koja čini organizacijsku cjelinu i građena je po principu kruga, a sadržava operacijski blok za oboljele od koronavirusa i one za koje se sumnja da su zaraženi.
 
"U sklopu operacijskog trakta nalazi se i postintenzivna jedinica za urološke bolesnike koja je u impresivna dva dana pretvorena u Covid-jedinicu intenzivnog liječenja s 8 bolesničkih mjesta gdje se smještaju bolesnici koji zahtijevaju intenzivno liječenje i kod kojih postoji sumnja na covid-infekciju. Osam bolesničkih mjesta su u potpunosti opremljeni kao i Središnji JIL, sadrže respiratore, invazivne hemodinamske monitore, aspiratore, infuzijske i perfuzijske pumpe kao i drugu opremu za koju smo očekivali da će nam biti potrebna u zbrinjavanju intenzivnih bolesnika. Budući da je Središnji JIL cijelo vrijeme radio punim kapacitetom opremu smo priskrbili svesrdnom pomoći drugih intenzivnih jedinica unutar KBC-a (Zavoda za intenzivnu koronarnu skrb, Zavoda za intenzivno neurološko liječenje i Jedinicom intenzivne skrbi Klinike za unutarnje bolesti)", ispričao nam je Pelaić.

Hitno morali nadomjestiti rad 10-ak sestara koje su morale u samoizolaciju

Ističe kako nije puno prošlo do pojave nečega što nitko nije želio i što je bitno poremetilo rad Središnjeg JIL-a. Naime, 18. ožujka 2020. u večernjim satima putem hitne službe, a nakon inicijalnog zbrinjavanja i provedene epidemiološke anamneze, zaprimili su bolesnika u Središnji JIL koji je tijekom prijema negirao izloženost covid pozitivnom bolesniku.

"Bolesnik je pripremljen za hitnu operaciju, koja je protekla uredno, te je postoperativno smješten u Središnji JIL. Drugoga dana, nakon otpusta bolesnika na odjel kirurgije, bolesnik izjavljuje kako je živio u kućanstvu s članom obitelji koji je Covid pozitivan. Samim time svi djelatnici koji su bili u kontaktu s bolesnikom prisiljeni su otići u samoizolaciju. Što se tiče sestrinstva u Središnjem JIL-u riječ je o 10-ak medicinskih sestara čiji rad je trebalo trenutno nadomjestiti. Ne treba posebno isticati kako se kod odlaska medicinskih sestara u samoizolaciju javljaju različiti opravdani osjećaji straha, neizvjesnosti, gorčine jer smo se svi po prvi puta suočili s navedenim", rekao nam je Pelaić.

Istovremeno su, kaže, surađivali s nadležnim epidemiologom i slušali upute koje su im izdane. Testirali su sve bolesnike u JIL-u koji su se tu zatekli u vrijeme boravka bolesnika pozitivnog na koronavirus, a nakon utvrđenih negativnih nalaza preselili su ih na druge bolničke odjele te su prostor Središnjeg JIL-a detaljno očistili i dezinficirali.

"Svi uče iz svojih grešaka, tako smo i mi"

"Kao glavni tehničar Središnjeg JIL-a moram reći kako je već tad, prvi veći izazov bilo prilično zahtjevno provesti, budući da je čitava jedna smjena medicinskih sestara morala otići u samoizolaciju. Sada nakon gotovo mjesec dana mogu zaključiti da je taj izazov uspješno savladan upravo uz pomoć drugih kolegica našeg JIL-a koje su nadomjestile njihove smjene te uz ispomoć medicinskih sestara Klinike za urologiju, čije su medicinske sestre s prvim danom formiranja Covid JIL-a upućene na ispomoć i edukaciju u Središnji JIL", ispričao nam je Pelaić.

Kako svatko, kaže, uči iz svojih grešaka, tako su i oni učili pa je u sklopu Povjerenstva napravljen postupnik za prijem bolesnika u Središnji JIL. Odlučili su da se bolesnici prije velikih i teških operacija testiraju na covid-19. S druge strane, hitni bolesnici, pogotovo oni kod kojih zbog poremećenog stanja svijesti nije moguće uzeti epidemiološku anamnezu, inicijalno se, navodi, primaju u Covid-JIL do dolaska negativnog nalaza, a potom ih premještaju u Središnji JIL.

"Nastojali smo učiniti sve da zaštitimo prije svega bolesnike koji se ovdje liječe, ali i da zaštitimo osoblje koje ovdje radi jer osoblje je vrlo teško nadomjestiti. Naime, u JIL-u se provode složene medicinsko-tehničke procedure i zahvati za koje su potrebne godine iskustva u radu. Ovime smo sveli mogućnost kontaminacije Središnjeg JIL-a na minimum. Također odlučeno je da nitko tko nije zaposlen u Središnjem JIL-u ne smije cirkulirati unutar odjela. Pa se tako primopredaja bolesnika više ne obavlja u prostoru Središnjeg JIL-a nego u pretprostoru. Distribucija prljavog i čistog rublja se odvija ispred Središnjeg JIL-a i slično", objasnio je Pelaić.

Razoran potres: Najgori je bio osjećaj bespomoćnosti dok smo gledali kako se tresu respiratori

Kad su riješili jedan problem, ubrzo se javio drugi - razoran potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka u rano jutro. Ionako stresan posao zbog same dinamike odjela, ali i pojave rizika od zaraze koronavirusom, dodatno je uzdrmao potres u ranim jutarnjim satima.

"Javila nam se neopisiva nelagoda, zvuk tutnjave vlaka, otpadanje pločica, pogled na monitore, pumpe, respiratore koji se neumoljivo tresu i ono najgore, ogroman osjećaj bespomoćnosti. Bolesnike njih 9 koji su se tada nalazili u odjelu nismo mogli premjestiti jer trenutno nije bilo sigurnog dijela bolnice, 8 ih je bilo mehanički ventilirano (op.a. na respiratoru), a kod 4 bolesnika se provodila akutna hemodijafiltracija. Razumnim postupanjem, bolesnike smo odmaknuli od prozora kako u slučaju lomljenja stakla isto ne bi padalo po njima i prepustili smo se čekanju. Drugi dio osoblja pomagao je u evakuaciji majki i beba s odjela babinjača i pedijatrije, te njihovom sigurnom smještaju. Svi koji smo se to jutro zatekli u Jedinici intenzivnog liječenja, potres pamtimo s grčem u želucu i velikim strahom", prisjetio se Pelaić.

Novi udarac za bolnicu stigao dva dana nakon potresa

Dva dana nakon potresa stigao im je novi udarac. Tijekom večeri 24. ožujka 2020. dobili su informaciju da je uzorak predstojnika Zavoda pozitivan.

"Svatko tko se susreo sa sličnom informacijom može samo zamisliti što to organizacijski znači. Svi kontakti idu u samoizolaciju. Iste noći napravio se popis kontakata koji vrlo brzo doseže vrtoglave brojke. Tim više što je predstojnik 22.3.2020. bio i dežuran u Središnjem JIL-u pa to brojke i dodatno proširuje", rekao nam je Pelaić.

U tom trenu Jedinica intenzivnog liječenje ostaje sa samo pet sestara koje su izbjegle kontakt s predstojnikom jer su bile na godišnjem.

"Budući da je bilo apsolutno nemoguće složiti raspored za 4 ekipe medicinskih sestara s preostalim brojem od ukupno 5 medicinskih sestara angažira se Ravnateljstvo koje hitno traži ispomoć u medicinskim sestrama za potrebe intenzivnog liječenja. Postavlja se novi cilj, da barem u svakoj smjeni bude 1 matična sestra Središnjeg JIL-a, ostale dolaze na ispomoć. Jedino je taj model bilo mogućne provesti. Velikom pomoći KBC-a Zagreb, KB Merkur, Klinike za tumore i našeg Zavoda za anesteziologiju na lokaciji Klinike za traumatologiju, osigurali smo dodatni broj medicinskih sestara za pokrivanje smjenskog rada", kazao nam je Pelaić.

Naveo je da je u tom trenu inteligencija djelatnika najviše došla do izražaja u sposobnosti snalaženja u novonastaloj situaciji. Svi oni pokazali su se, kaže, kao pravi stručnjaci.

"Mlade sestre i tehničari su odrasli preko noći"

"Odgovorno mogu reći, budući da je riječ o mladim sestrama i tehničarima, da su doslovno u profesionalnom smislu odrasli preko noći. Drugog izbora nije niti bilo. Moj telefon im je bio otvoren za sva pitanja koja su im se otvarala u radu. Nekad je poziv služio samo kao podrška kada bi čuo njihove suze preko telefona. Nekad im je trebala samo potvrda nisu sami i da im se da neki savjet ili poticaj kako prevladati prepreku", rekao je Pelaić.

Svi su oni toliko savjesno shvatili posao da su ostajali po dva tri sata nakon smjene da riješe zaostatke, popune materijal i pomognu kolegicama u narednoj smjeni.

"Nitko im to nije rekao, znali su da to ne moraju, ali su svejedno to učinili jer su prije svega kolege. Neki od njih su iz ta 2 tjedna neprekidnog rada izašli s 5 kilograma manje, ali i dalje vedri i puni energije za daljnji rad. Ja ih kao njihov glavni tehničar zovem heroji Središnjeg JIL-a", ispričao nam je Pelaić.

"Nevidljivi" ljudi bez kojih bi rad bio nemoguć

Kako u cijelom zdravstvenom sustavu, tako i u Središnjem JIL-u načela timskog rada su imperativ. Međusobno razumijevanje, pomaganje, pravilna i pravovremena distribucija informacija na svim razinama je od velikog značaja djelatnicima. Svi oni koji su uključeni u liječenje i skrb za bolesnika, počevši od pomoćnog osoblja, medicinskih sestara, fizioterapeuta pa do liječnika anesteziologa intenzivista, dokazali su i potvrdili da radeći zajedno postižu još više.

"Moram spomenuti važne, a 'nevidljive' ljude bez kojih naš rad ne bi bio moguć. Prije svega Službu nabave koja nas je pravovremeno osiguravala potrošnim medicinskim materijalom prema našim zahtjevnicama, zatim Bolničku ljekarnu koja je osigurala neprekidnu distribuciju lijekova i s čije smo strane imali veliku podršku u radu", kazao je.

Puno im je pomogla i Tehnička služba, koja im je kao i uvijek bila 24 sata na usluzi po pitanju svih eventualnih kvarova.

"Zahvaljujemo i svim drugima koji ovdje nisu spomenuti, a bez kojih ne bi bili tako uspješni u radu. Veliko hvala i glavnoj sestri bolnice kao i njenoj zamjeni u odsustvu koja nam je uvelike pomogla s ispomoći u kadrovskom smislu iz drugih intenzivnih jedinica kada je to bilo najpotrebnije. Covid je dinamičan proces u kojem je potrebno fleksibilno mijenjati planove postupanja, sukladno epidemiološkim preporukama i donositi poboljšanja rada i nove odluke. Tek kada zadovoljimo sve ove kriterije onda smo uspjeli, a ja sam mišljenja da jesmo", zaključio je na kraju Pelaić.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara