POTROŠNJA električne energije u Hrvatskoj posljednjih je dana zbog ekstremnih vrućina dosegnula vrlo visoke razine, ali opskrba zasad nije ugrožena, rekao je za središnji Dnevnik HRT-a Danko Blažević iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava.

Dnevna potrošnja proteklih je dana, izuzev praznika, prelazila 60.000 megavatsati, dok ovogodišnji rekord iznosi 64.500 megavatsati.

"Vjerojatno ga ovih dana nećemo oboriti, iako u večernjim satima dosežemo trenutačnu potrošnju koja odgovara danu kada je rekord postignut, 29. lipnja. Međutim, ukupna potrošnja tijekom dana vjerojatno neće biti premašena", rekao je direktor Sektora za vođenje elektroenergetskog sustava HOPS-a Danko Blažević.

Najveće opterećenje između 19 i 20 sati

Najveće dnevno opterećenje sustava obično se bilježi između 19 i 20 sati. Blažević je upozorio da upravljanje takvim vršnim opterećenjem postaje sve zahtjevnije jer je u sustavu sve manje klasičnih elektrana čija se proizvodnja može povećavati prema potrebi.

"Postaje sve izazovnije zato što je u pogonu sve manje klasičnih elektrana koje možete aktivirati po želji, kao što su hidroelektrane i termoelektrane, dok sve više imamo vjetroelektrane i solarne elektrane koje proizvode struju kada vjetar puše, odnosno kada sunce grije", rekao je.

Solarne elektrane, dodao je, znatno rasterećuju sustav tijekom dana i omogućuju štednju vode u hidroakumulacijama.

"Ono što solarne elektrane pokriju tijekom dana i tako omoguće uštedu vode, kolege iz HEP-a mogu iskoristiti u večernjim satima kako bi povećali proizvodnju i pokrili vrhunce potrošnje", objasnio je Blažević.

HOPS: U sljedećih sedam dana ne očekujemo probleme

Na pitanje može li opskrba električnom energijom biti ugrožena, Blažević je odgovorio da trenutačne procjene ne upućuju na takav scenarij.

"Prema onome što vidimo u HOPS-u, a procjene radimo zajedno s drugim operatorima prijenosnih sustava u Europi, problema ne bi smjelo biti", rekao je.

Posebno je izdvojio kratkoročnu procjenu adekvatnosti sustava, kojom operatori svakodnevno procjenjuju može li se zadovoljiti potražnja za električnom energijom tijekom sljedećih sedam dana.

"Prema trenutačnim podacima trebalo bi biti sve u redu", naglasio je Blažević.

Krovni solari smanjuju potrebu za strujom iz mreže

U Nuklearnoj elektrani Krško proizvodnja je smanjena za 20 posto, Mađarska je gotovo zaustavila rad svoje nuklearne elektrane, a Rumunjska zbog niskog vodostaja Dunava pokušava osigurati dovoljno vode za hlađenje reaktora.

Blažević je objasnio da HOPS razlikuje ukupnu potrošnju električne energije od opterećenja mreže.

"Opterećenje je ono što mi kao operatori, HOPS zajedno s HEP Operatorom distribucijskog sustava, isporučujemo iz mreže potrošačima. Potrošači zapravo troše i više jer je u posljednje dvije ili tri godine snažno porastao broj solarnih elektrana na krovovima", rekao je.

HOPS nema potpuna mjerenja količine električne energije koju građani i tvrtke sami proizvode i odmah potroše, ali se taj učinak vidi kroz manju potrebu za energijom iz mreže.

"To vidimo kao smanjenu potrošnju, odnosno manju potrebu da energiju kroz mrežu isporučujemo korisnicima", naveo je Blažević.

Cijene navečer mogu naglo porasti

Manja proizvodnja i veća potražnja utječu i na cijene na veleprodajnom tržištu električne energije.

"U svakom petnaestominutnom razdoblju cijena se formira kao presjek ponude i potražnje", objasnio je Blažević.

Tijekom dana, kada solarne elektrane u Hrvatskoj i regiji proizvode velike količine struje, cijene padaju i povremeno mogu postati negativne.

"U večernjim satima, kada solarne elektrane više ne proizvode, a istodobno nema dovoljno vjetra, cijene mogu naglo porasti", rekao je Blažević.