Foto:123rf

STABILAN rast gospodarstva, unatoč krizi u Agrokoru, još jedna rekordna turistička sezona, izlazak iz EDP-a i najava prvih koraka prema eurozoni glavna su obilježja hrvatskog gospodarstva u 2017., smatraju ekonomski stručnjaci.

Sam početak godine obilježile su špekulacije o tome na koji će način vlada otkupiti Inine dionice u vlasništvu mađarskog MOL-a, što je najavila krajem prethodne godine.

No, priče o tome hoće li se novac za kupnju udjela u Ini namaknuti privatizacijom dijela HEP-a, ili će se formirati neki domaći konzorcij u tu svrhu, ili pronaći novi strateški partner pale su u drugi plan zbog krize u Agrokoru.

Agrokor zaljuljao gospodarstvo i vladu

Nakon što je agencija Moody's u siječnju smanjila kreditni rejting tog koncerna, pale su cijene njegovih obveznica na inozemnim tržištima, počelo se govoriti o golemim dugovima Agrokora, pa su već u veljači zaredale špekulacije o mogućem preuzimanju Agrokora od ruskih banaka, intervenciji države, analize o utjecaju krize na cijelo gospodarstvo...

"Agrokor je obilježio godinu, posebice njezin prvi dio, i s ekonomskog i s političkog aspekta", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Zaprijetila je mogućnost stečaja najveće privatne kompanije u Hrvatskoj, što bi dovelo do urušavanja poslovanja brojnih malih, ali i velikih tvrtki, poljoprivrednih proizvođača, gubitaka radnih mjesta...

Ta je kriza, također, zaljuljala vladu jer se raspala koalicija između HDZ-a i Mosta, a nova je vladajuća koalicija, između HDZ-a i HNS-a, na manje čvrstim temeljima nego prethodna.

Zbog krize u Agrokoru u svibnju je Europska komisija u proljetnim ekonomskim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva s prethodnih 3,1 na 2,9 posto.

"Na svu sreću, situacija u Agrokor imala je prilično ograničen utjecaj na domaće gospodarstvo", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.

To se, među ostalim, zahvaljuje reakciji vlade i donošenju Lex Agrokora, čime je spriječen stečaj tog koncerna i što je omogućilo nastavak relativno normalnog poslovanja Agrokora.

I, doista, u jesenskim prognozama Europska komisija povećala je procjenu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) s prethodnih 2,9 na 3,2 posto jer se, poručila je Komisija, gospodarstvo pokazalo otporno na krizu u Agrokoru.

No, priča o Agrokoru nije završena.

"Dio gospodarstva koji je oslonjen na Agrokor morat će se, kao i sam koncern, restrukturirati u idućem razdoblju. To može imati negativni utjecaj na dinamiku rasta gospodarstva, primjerice, kroz usporeniji rast investicija ili potrošnju zbog gubitka zaposlenosti. No to ćemo tek vidjeti u idućoj godini", kaže Alen Kovač.

Novi turistički rekordi

Posljedice krize Agrokora na gospodarstvo ublažene su i zahvaljujući još jednoj rekordnoj turističkoj sezoni.

"Definitivno, ono što je poguralo gospodarsku aktivnost je još jedna uspješna turistička sezona", kaže Zrinka Živković-Matijević.

Podaci sustava eVisitor koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru, pokazuju da je u prvih 11 mjeseci ove godine ostvareno 18,2 milijuna dolazaka turista, što je 13 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja porastao za 12 posto, na 101,2 milijuna.

Prihodi u turizmu iznosili su u 2016. godini ukupno oko 10 milijardi eura, što uključuje prihode i od stranih i od domaćih turista, a do kraja ove godine mogli bi se povećati za 5 do 7 posto u odnosu na te lanjske, poručio je nedavno ministar turizma Gari Cappelli.

Osim turizma, podršku rastu BDP-a pružilo je jačanje domaće potrošnje, što se zahvaljuje rastu plaća nakon poreznih izmjena na početku godine.

Tako je, primjerice, prosječna neto plaća u pravnim osobama za rujan iznosila 5.958 kuna, što je 4,4 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ovu godinu obilježio je i povratak inflacije, nakon tri godine deflacije. Tako se inflacija posljednjih mjeseci kreće nešto iznad 1 posto na godišnjoj razini, što je uglavnom posljedica uvozne inflacije, odnosno rasta cijena energenata na svjetskim tržištima.

Izlazak iz EDP-a

A zahvaljujući stabilnom rastu gospodarstva i fiskalnoj konsolidaciji, i ove su godine nastavljeni pozitivni trendovi u javnim financijama.

Zahvaljujući tome, polovicom godine Hrvatska je izašla iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije.

Hrvatska je u EDP-u, korektivnom mehanizmu EU-a osmišljenom kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta, bila od siječnja 2014. godine.

Preporuka Komisije za izlazak Hrvatske iz EDP-a uslijedila je nakon što je u prošloj godini ostvaren rekordno nizak proračunski deficit od 0,8 posto BDP-a. Uz to, hrvatski javni dug pao je 2016. prvi put nakon osam godina, i to za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a.

Ove je godine, pak, nastavljen pad javnoga duga. Prema podacima Eurostata, na kraju drugog tromjesečja javni dug iznosio je 287,25 milijardi kuna, ili 81,9 posto BDP-a.

"I ove je godine nastavljena fiskalna konsolidacije, pa je deficit proračuna nizak, što je pozitivan trend koji treba zadržati i iduće godine", kaže Alen Kovač.

Ističe i kako je ove godine refinanciran dio dugova, posebice cestarskih kompanija, a povoljnije financiranje na međunarodnom, ali i domaćem tržištu omogućuju dobri trendovi u javnim financijama.

Zahvaljujući tome, "javni dug bi već krajem ove godine mogao pasti na otprilike 80 posto BDP-a, a iduće bi trebao definitivno pasti ispod te razine i potom krenuti prema 70 posto BDP-a", kaže Kovač.

Temelji za povećanje rejtinga

Pozitivni trendovi u javnim financijama i rast gospodarstva naveli su u ovoj godini rejting agencije na poboljšanje izgleda za kreditni rejting Hrvatske.

Doduše, sve tri vodeće rejting agencije – Fitch, Standard & Poor's i Moody's - i dalje drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine, no sada sve sa stabilnim izgledima.

Prvo je S&P još u prosincu prošle godine poboljšao izglede, a potom su to učinili i Fitch te nedavno Moody's.

"Zabilježena su poboljšanja po pitanju kreditnog rejtinga, poboljšani su izgledi, što ukazuje da će se taj pozitivni trend u vezi percepcije rizičnosti države nastaviti i u 2018.. A to će rezultirati i poboljšanjem samog rejtinga", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Smatra i da je predstavljanje strategije prihvaćanja eura izuzetno važan događaj.

"Za malo i otvoreno gospodarstvo, kao što je hrvatsko, to je definitivno važan događaj", kaže Šantić.

Prvi koraci prema eurozoni

Premijer Andrej Plenković poručio je krajem listopada kako je vladin plan da Hrvatska prvi korak prema uvođenju eura, ulazak u tečajni mehanizam (ERM II), ostvari 2020. godine, kada i predsjeda Europskom unijom.

Plenković ne želi licitirati s datumom ulaska u eurozonu, no započela je javna rasprava o uvođenju eura koja će, kako je kazao, poslužiti da u tom procesu zemlja ide obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno te da se uklone svi strahovi i nedoumice o toj temi.

"Važno je što je u fokus stavljen cilj o članstvu u eurozoni, što bi u srednjem roku trebalo utjecati na fiskalnu politiku, kao i na provođenje nekih strukturnih reformi", kaže Alen Kovač.

U idućoj godini očekuje nastavak stabilnog rasta gospodarstva, premda nešto sporiji nego u ovoj godini, nastavak pozitivnih trendova u javnim financijama i turizmu, kao i nešto veći rast investicija i povlačenja sredstava iz EU fondova jer bi se, kaže, "trebala ubrzati priča o realizacije Pelješkog mosta".

Polovicom lipnja, naime, potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje projekta "Cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom", koji uključuje izgradnju Pelješkog mosta, a ukupna vrijednost ugovora je oko 420 milijuna eura. Europska komisija sufinancirat će taj projekt u maksimalnom iznosu od 85 posto ili 357 milijuna eura.

Unatoč krizi u Agrokoru, ova je godina, kažu analitičari, za gospodarstvo bila prilično dobra, pa se očekuje rast BDP-a na razini lanjske godine, od oko 3 posto.

"U idućoj godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova, pri čemu će rast gospodarstva biti nešto slabiji nego u ovoj godini, oko 2,5 posto", zaključuje Zdeslav Šantić.