LIJEPA PRIČA NEDJELJOM

Priča o velikom uspjehu naših softveraša koji rade za najveće svjetske kompanije

Priča o velikom uspjehu naših softveraša koji rade za najveće svjetske kompanije
Filip Ljubić i Dalibor Jurgec na dodjeli priznanja za treću najbrže rastuću kompaniju Foto: Q Software

ZAGREBAČKI Q Software treća je najbrže rastuća tehnološka tvrtka u srednjoj Europi po Deloitteovoj listi, s nevjerojatnim rastom od čak 3894 posto, što je do sada najbolji plasman neke hrvatske tvrtke. Važno je reći da Q nikada nije dobio nikakvu investiciju pa je time njihov rast još dojmljiviji kad se usporedi s ostalim firmama na listi koje su redom imale velike kapitalne investicije.

Q  su prije pet godina osnovali Filip Ljubić i Dalibor Jurgec, a s pravim radom započeli su prije tri godine i u tom kratkom razdoblju skupili su impresivnu listu klijenata, među kojima su i kompanije The Times, BBC, Vaillant, Coca Cola, Lufthansa, Hilti, Walmart, Facebook, Audi, Volkswagen, Visa, Pfizer, Nestle, US Postal Service, University of St. Gallen, Factory Berlin, IBM.

Rade u 20 zemalja

Q danas radi u 20 zemalja i 100 posto su izvoznici. Osim Ljubića i Jurgeca velike zasluge za razvoj Q-a ima i Vedran Tolić, koji je došao ravno s fakulteta i počeo voditi tvrtku, a kasnije postao i suvlasnik.

“Kada smo krenuli to nam je više bio side job, a u pravi posao krenuli smo prije tri godine. Prije točno tri godine Dalibor i ja odlučili smo se fokusirati na ovo što sada radimo. Otišli smo na put u Dubai, tamo smo akvizirali neke klijente i tako je sve krenulo. Sada smo tri partnera u firmi - Dalibor, Vedran Tolić i ja. Vedran, koji je sada partner, bio je naš prvi zaposlenik, onda je poslije otkupio udio tako da smo sada nas trojica suvlasnici. Vedran kao mladi dečko s faksa - tek je završio VERN - sam je vodio firmu koja je bila jako mala, radili smo neke male posliće i onda smo prije tri godine Dado i ja rekli: ‘Ok, ovo je velika prilika, 'ajmo doći ovdje fizički, full time, i raditi’. Tada smo počeli rasti i nalaziti klijente, putovati, širiti se, otvarati nova tržišta”, kaže nam Filip Ljubić.

Filip Ljubić

Klijenti su im najrazličitije firme - od farmaceutskih kompanija do švicarskih banaka

Rade najrazličitije vrste aplikacija za klijente iz različitih industrija - automobilske, farmaceutske, bankarstva, medija ili građevinarstva.

“Aplikacije koje radimo su one koje svi koristimo svaki dan. Dođe nam, na primjer, neka firma poput Hiltija i kaže: ‘Mi imamo veliki portal koji je namijenjen i za naše kupce i za javnost i za naše zaposlenike i trebalo bi nešto dodati, poboljšati’ i mi im to napravimo. Ili kada nam primjerice pristupi novi klijent poput Volkswagena, koji ima specifične zahtjeve za aplikacijom pomoću koje svoje automobile mogu lakše približiti kupcima tako da ljudi mogu fotografirati VW automobile i putem aplikacije promijeniti boju, naplatke ili na mobitelu pogledati kako bi izgledao kokpit u raznim verzijama opreme.

Radili smo za proizvođača bojlera Vaillant aplikaciju za posjetitelje koji kada dođu u njihovu tvornicu mogu putem tableta gledati razne sadržaje, npr. povijest tvornice i slično. Za Facebook smo radili aplikaciju za on boarding novih zaposlenika. Kad im dođe novi čovjek u kompaniju da ne dobije nekakav dosadni dokument o tome kakva je kultura firme i slične stvari koje mora znati kad počinje raditi, nego su htjeli da to bude zabavno, da budu igrice, filmići i klipići.

Radili smo za jednu veliku farmaceutsku kompaniju u Britaniji sustav koji prati isporuku lijekova. Svaki lijek ima mali uređaj i onda se prati kako se taj uređaj kreće po Europi i svijetu da se ne bi desilo da taj lijek bude na previsokoj ili preniskoj temperaturi. I onda vidiš odozada: 'Aha, taj lijek je u nekom trenutku bio na suncu, temperatura je bila 37 stupnjeva i moramo ga maknuti s police’.

Ili recimo Twint u Švicarskoj - to nam je superveliki klijent. Osam najvećih švicarskih banaka ujedinilo se da naprave Twint, što je nešto kao Apple Pay - plaćanje preko mobitela. Oni su se ujedinili da ubiju Apple Pay i u Švicarskoj im je to uspjelo, svi ga koriste. Možeš kupiti svašta, od benzina do bilo čega na novinskom kiosku ili kobasice na božićnom sajmu. Ta aplikacija je prilično sofisticirana, to je financijska industrija i povjerljivi su podaci, ali je za korisnike vrlo jednostavna i koriste je i djeca.

Za BBC smo radili fora aplikaciju za simulaciju širenja virusne epidemije za koju smo dobili i nagradu. Prvi put u povijesti čovječanstva znanstvenici su uspjeli dobiti zbirne podatke što bi se desilo kad bi se pojavila virusna epidemija, kako bi se taj virus širio. To smo napravili za njihovu emisiju Pandemic. Skinulo ju je 60 tisuća stanovnika Velike Britanije. Na primjer, ako smo ti i ja zajedno u liftu duže od 30 sekundi, ima 20 posto šanse da će se taj virus prenijeti na tebe. I onda zahvaljujući aplikaciji možeš točno vidjeti na mapi kako se taj virus širi”, kaže Ljubić.

U samo nekoliko godina uspjeli su doći do velikih klijenata. U čemu je tajna?

“Imamo dobar networking, jer smo i ja i moji partneri i neki ljudi koji su tu dosta radili za strana tržišta. Ja već godinama radim za strana tržišta, tako da je sve to krenulo preko poznanstava, ali nema tu tajni. Treba sjesti na avion, ići na sastanke, po eventima, konferencijama, sajmovima. Mi smo stalno na putu, stalno je netko negdje. Puno je rada, puno truda, puno srca, strasti uloženo i onda nakon dvije, tri, četiri godine se skupe takve reference”, kaže Ljubić.

Trenutno na projektima radi 100 ljudi

Na projektima Q-a trenutno radi više od 100 ljudi. Prije tri godine bilo ih je samo 10. Klijenti su im inozemne firme, ali im je kompletno poslovanje u Hrvatskoj.

“Ne rade s nama inozemne firme, poput švicarskog Twinta, zato što smo jeftini, pa da nešto uštede. Oni ne mogu naći te ljude koje mi imamo. Ne možeš te ljude lako naći u Zürichu, Stockholmu, Münchenu, Londonu... Veliki je manjak ljudi tog profila pa čak i ako ih nađeš, toliko je velika konkurencija da su velike šanse da će vrlo brzo otići. Tako da mi uvijek s klijentima dolazimo s ponudom da imamo vrhunske ljude koje neće naći nigdje, ne da ih nema, ne da smo mi pametniji u Hrvatskoj, nego je teško okupiti ljude. Mi imamo jako dobre projekte, jako dobre klijente i zbog toga uspijemo privući developere. Trenutno imamo oko 100 ljudi koji ili kao zaposlenici ili kao suradnici rade na našim projektima. Prije tri godine ih je bilo desetak.

Koji je netko faks završio, to nam je potpuno irelevantno. Ima li netko dva doktorata ili je završio osnovnu školu, ništa nam to ne čini razliku. Činjenica je da većina ljudi u firmi ima nekakav tehnički background. Sad imamo sigurno 20 ljudi u firmi koji nemaju veze s programiranjem i produkcijom, to su ljudi koji rade financije, računovodstvo, prodaju, marketing itd., a 80 ljudi je u tom inženjerskom dijelu. To su developeri od kojih neki imaju diplomu s FER-a, neki s FOI-a ili neka privatna sveučilišta, a neki su samouki”, kaže Ljubić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?